Connect with us

Upišite traženi pojam

EPA/MATTHIAS BALK

Top Tema

ZDRAVKO MARIĆ: Nastavljamo s ispunjavanjem svih obveza, 2023. realna je godina za uvođenje eura

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se jučer s irskim ministrom financija i predsjednikom Euroogrupe Paschalom Donoheom s kojim je razgovarao o hrvatskom putu prema eurozoni, odnosno uvođenju eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je nakon sastanka da se Hrvatska od sredine srpnja prošle godine nalazi u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), ispunivši prije toga 19 mjera u 8 različitih područja.

“Ispunivši sve te mjere na vrijeme doveli smo sebe u situaciju da i europske institucije i sve zemlje članice vrlo jasno pokažu svoju želju, volju i nakanu da Hrvatska bude upravo tamo gdje i želi biti, to je prvo u deviznom tečajnom mehanizmu II, a nakon toga i u eurozoni”, kazao je Marić.

Marić je ustvrdio da su ocjene irskog kolege više nego poticajne i snažne. “Sav napredak u ostvarivanju reformi, poglavito na gospodarskom planu, vidimo da je itekako prepoznat”, ocijenio je Marić.

Istaknuo je i Donohoeovu poruku o tome da treba nastaviti jednakom dinamikom u ispunjavanju svih obaveza, čime bi, ustvrdio je hrvatski ministar financija, 2023. bila realna godina za ulazak u eurozonu.

“Vrijeme do tada trebamo iskoristiti da se ispune svi kriteriji i mjerila i to na što je na moguće bolji način, kako bi i koristi po hrvatsko gospodarstvo i građane bili veći, a potencijalne štete manje”, kazao je Marić.

“Također, fokus je i na ispunjavanju mjera koja se tiču tzv. mastriških kriterija, uz one standardne koje Hrvatska već dugi niz ispunjava, po pitanju stabilnosti cijena, tečaja, kamatnih stopa  pri čemu je najveći naglasak na ispunjavanju onih iz djelokruga fiskalne politike – deficita i javnog duga”, rekao je Marić, dodavši da su sličan dijalog imali i prije nekoliko mjeseci kada je Europska komisija napravila izvješće temeljem dostavljenih podataka, rasprava na razini eurogrupe i Europskog vijeća.

Dodao je i da je na sastanku bilo riječi i o bilateralnoj suradnji Hrvatske i Irske, s obzirom na puno zajedničkih stvari koje dva naroda dijele, koje se tiču povijesti, kulture, gospodarstva, sporta, a tu je i činjenica značajnog dolaska irskih turista na našu obalu, kao i određenog broja hrvatskih građana na radu u Irskoj. “Nadamo se privremenom”, rekao je Marić.

Nastavljamo s ispunjavanjem obveza

“Prepoznat je cijeli progres i sav ovaj napredak koji smo napravili pri ostvarivanju određenih reformi, poglavito na gospodarskom planu”, dodao je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Zdravko Marić, kazavši da nastavljamo s ispunjavanjem svih obveza te da je 2023. realna je godina za uvođenje eura.

Najavio je konferenciju na temu eura na kojoj će se “otvoreno hrvatskim građanima prezentirati naš put, sve ono što činimo, koje su to promjene, koristi i eventualni nedostaci te otvoreno razgovarati o važnoj temi koja se tiče svakog hrvatskog građanina, a to je uvođenje eura”, kazao je na potpredsjednik Marić.

Donohoe: Učinjeni važni i pozitivni pomaci na putu Hrvatske u eurozonu

Hrvatska treba nastaviti poduzimati napore na putu ulaska u eurozonu, a dosad su učinjeni važni i pozitivni pomaci, poručio je Donohoe, koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj.

“Vidio sam iz prve ruke snagu hrvatskog gospodarstva, kao i promjene i reforme koje Vlada i građani čine, i kontinuirano poduzimanje vrlo važnih koraka nužnih kako bi Hrvatska bila spremna uvesti euro”, izjavio je Donohoe, spomenuvši i da je s obitelji boravio u Splitu, Dubrovniku i na Hvaru.

Donohoe je naglasio velike koristi ulaska u eurozonu, jer je hrvatsko gospodarstvo, poput irskog, malo i otvoreno, pri čemu bi mu uvođenje eura između ostalog pomoglo i u povećanju izvoza, povećanju ulaganja, kao i u rastu dolazaka u Hrvatsku.

Smatra i da će hrvatsko gospodarstvo to moći postići te poručio da je siguran da će se ispuniti svi potrebni koraci za hrvatsko članstvo. “Pozivam Vas da nastavite s poslom i radujem se skorom ponovnom dolasku u Hrvatsku”, izjavio je Donohoe, ustvrdivši da predsjednik Vlade i ministar financija snažno upravljaju procesom hrvatskog pristupanja eurozoni.

Na pitanje novinara može li se očekivati da će Hrvatska uvesti euro s početkom 2023. godine, što je plan Vlade i HNB-a, odgovorio je i da je razlog njegovog dolaska kako bi još jednom pružio podršku Vladi i ostalim dionicima u pripremnim naporima za uvođenje eura.

“Da bi se dodatno približili tom trenutku, morate nastaviti raditi, a radujem se trenutku kada bi eurozona mogla biti proširena”, poručio je.

Potpisivanje memoranduma o razumijevanju s Hrvatskom oko eurokovanica

Donohoe je rekao i da se vrlo raduje što će sutra ujutro potpisati memorandum o razumijevanju između europskih institucija i Hrvatske, koji se odnosi na probnu proizvodnju eurokovanica. “Riječ je o važnom pripremnom koraku, koji predstavlja znak opipljivog napretka koji je postignut”, ustvrdio je Donohoe.

Govoreći o trenutnom stanju hrvatskog gospodarstva, istaknuo je “ogroman napredak” u ubrzavanju oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, pri čemu je odao priznanje, jer osim s velikim izazovima pandemije građani se suočavaju i s posljedicama razornih potresa.

To važno postignuće ubrzanog gospodarskog oporavka, istaknuo je Donohoe, postignuto je i uz podršku EU-a, pri čemu je naveo “vrlo impresivan” Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji između ostalog sadrži i mnoge potrebne ili već učinjene korake nužne da bi Hrvatska bila spremna za uvođenje eura.

Europska ulaganja koja će iz njega proisteći ulaganja su u budućnost Hrvatske i Europe, a zajednička je nada da će provedba NPOO-a dodatno ubrzati oporavak, kao i pružiti daljnju pomoć hrvatskom gospodarstvu i društvu u nadvladavanju izazova, rekao je Donohoe.

Izvor: Vlada / Hina

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Povezane vijesti

Top Tema

Na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na temu povećanja mirovina, podsjetivši da je politika Vlade takva da kontinuirano nastoji povećavati mirovine...

Top Tema

Počelo je administrativno rasterećenje liječnika primarne zdravstvene zaštite kako bi se oni mogli više posvetiti pacijentima, a rasterećenje uključuje liječnike obiteljske medicine, pedijatre i...

Top Tema

Nekadašnjeg aktivnog političara, tvorca više zakona iz područja gospodarstva te suosnivača ugledne Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, upitali smo o skorašnjem uvođenju eura u...

Top Tema

Sa diplomiranom ekonomisticom i istaknutom članicom HDZ-a koja osim predsjedavanja Odborom za financije i državni proračun, sudjeluje u radu i ostalih značajnih saborskih odbora,...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori