Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se jučer s irskim ministrom financija i predsjednikom Euroogrupe Paschalom Donoheom s kojim je razgovarao o hrvatskom putu prema eurozoni, odnosno uvođenju eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je nakon sastanka da se Hrvatska od sredine srpnja prošle godine nalazi u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), ispunivši prije toga 19 mjera u 8 različitih područja.
“Ispunivši sve te mjere na vrijeme doveli smo sebe u situaciju da i europske institucije i sve zemlje članice vrlo jasno pokažu svoju želju, volju i nakanu da Hrvatska bude upravo tamo gdje i želi biti, to je prvo u deviznom tečajnom mehanizmu II, a nakon toga i u eurozoni”, kazao je Marić.
Marić je ustvrdio da su ocjene irskog kolege više nego poticajne i snažne. “Sav napredak u ostvarivanju reformi, poglavito na gospodarskom planu, vidimo da je itekako prepoznat”, ocijenio je Marić.
Istaknuo je i Donohoeovu poruku o tome da treba nastaviti jednakom dinamikom u ispunjavanju svih obaveza, čime bi, ustvrdio je hrvatski ministar financija, 2023. bila realna godina za ulazak u eurozonu.
“Vrijeme do tada trebamo iskoristiti da se ispune svi kriteriji i mjerila i to na što je na moguće bolji način, kako bi i koristi po hrvatsko gospodarstvo i građane bili veći, a potencijalne štete manje”, kazao je Marić.
“Također, fokus je i na ispunjavanju mjera koja se tiču tzv. mastriških kriterija, uz one standardne koje Hrvatska već dugi niz ispunjava, po pitanju stabilnosti cijena, tečaja, kamatnih stopa pri čemu je najveći naglasak na ispunjavanju onih iz djelokruga fiskalne politike – deficita i javnog duga”, rekao je Marić, dodavši da su sličan dijalog imali i prije nekoliko mjeseci kada je Europska komisija napravila izvješće temeljem dostavljenih podataka, rasprava na razini eurogrupe i Europskog vijeća.
Dodao je i da je na sastanku bilo riječi i o bilateralnoj suradnji Hrvatske i Irske, s obzirom na puno zajedničkih stvari koje dva naroda dijele, koje se tiču povijesti, kulture, gospodarstva, sporta, a tu je i činjenica značajnog dolaska irskih turista na našu obalu, kao i određenog broja hrvatskih građana na radu u Irskoj. “Nadamo se privremenom”, rekao je Marić.
Nastavljamo s ispunjavanjem obveza
“Prepoznat je cijeli progres i sav ovaj napredak koji smo napravili pri ostvarivanju određenih reformi, poglavito na gospodarskom planu”, dodao je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Zdravko Marić, kazavši da nastavljamo s ispunjavanjem svih obveza te da je 2023. realna je godina za uvođenje eura.
Najavio je konferenciju na temu eura na kojoj će se “otvoreno hrvatskim građanima prezentirati naš put, sve ono što činimo, koje su to promjene, koristi i eventualni nedostaci te otvoreno razgovarati o važnoj temi koja se tiče svakog hrvatskog građanina, a to je uvođenje eura”, kazao je na potpredsjednik Marić.
Donohoe: Učinjeni važni i pozitivni pomaci na putu Hrvatske u eurozonu
Hrvatska treba nastaviti poduzimati napore na putu ulaska u eurozonu, a dosad su učinjeni važni i pozitivni pomaci, poručio je Donohoe, koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj.
“Vidio sam iz prve ruke snagu hrvatskog gospodarstva, kao i promjene i reforme koje Vlada i građani čine, i kontinuirano poduzimanje vrlo važnih koraka nužnih kako bi Hrvatska bila spremna uvesti euro”, izjavio je Donohoe, spomenuvši i da je s obitelji boravio u Splitu, Dubrovniku i na Hvaru.
Donohoe je naglasio velike koristi ulaska u eurozonu, jer je hrvatsko gospodarstvo, poput irskog, malo i otvoreno, pri čemu bi mu uvođenje eura između ostalog pomoglo i u povećanju izvoza, povećanju ulaganja, kao i u rastu dolazaka u Hrvatsku.
Smatra i da će hrvatsko gospodarstvo to moći postići te poručio da je siguran da će se ispuniti svi potrebni koraci za hrvatsko članstvo. “Pozivam Vas da nastavite s poslom i radujem se skorom ponovnom dolasku u Hrvatsku”, izjavio je Donohoe, ustvrdivši da predsjednik Vlade i ministar financija snažno upravljaju procesom hrvatskog pristupanja eurozoni.
Na pitanje novinara može li se očekivati da će Hrvatska uvesti euro s početkom 2023. godine, što je plan Vlade i HNB-a, odgovorio je i da je razlog njegovog dolaska kako bi još jednom pružio podršku Vladi i ostalim dionicima u pripremnim naporima za uvođenje eura.
“Da bi se dodatno približili tom trenutku, morate nastaviti raditi, a radujem se trenutku kada bi eurozona mogla biti proširena”, poručio je.
Potpisivanje memoranduma o razumijevanju s Hrvatskom oko eurokovanica
Donohoe je rekao i da se vrlo raduje što će sutra ujutro potpisati memorandum o razumijevanju između europskih institucija i Hrvatske, koji se odnosi na probnu proizvodnju eurokovanica. “Riječ je o važnom pripremnom koraku, koji predstavlja znak opipljivog napretka koji je postignut”, ustvrdio je Donohoe.
Govoreći o trenutnom stanju hrvatskog gospodarstva, istaknuo je “ogroman napredak” u ubrzavanju oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, pri čemu je odao priznanje, jer osim s velikim izazovima pandemije građani se suočavaju i s posljedicama razornih potresa.
To važno postignuće ubrzanog gospodarskog oporavka, istaknuo je Donohoe, postignuto je i uz podršku EU-a, pri čemu je naveo “vrlo impresivan” Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji između ostalog sadrži i mnoge potrebne ili već učinjene korake nužne da bi Hrvatska bila spremna za uvođenje eura.
Europska ulaganja koja će iz njega proisteći ulaganja su u budućnost Hrvatske i Europe, a zajednička je nada da će provedba NPOO-a dodatno ubrzati oporavak, kao i pružiti daljnju pomoć hrvatskom gospodarstvu i društvu u nadvladavanju izazova, rekao je Donohoe.
Izvor: Vlada / Hina
