Pravilnik o dopunskom radu koji ide u e-savjetovanje bit će, upravo kroz transparentne i jasno definirane mjere, alat koji će svaki ravnatelj i voditelj odjela moći primijeniti na sve liječnike na jednak način, kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Upitana koliko će liječnika koji rade u bolnicama, a koji imaju dozvolu za rad u privatnom sektoru, izgubiti dopusnice kada pravilnik stupi na snagu, ministrica je napomenula da je cilj pravilnika definirati jasne i jednaka mjerila za sve liječnike.
Dodala je da pravilnik ide u e-savjetovanje te će se sve potencijalno neučinkovite mjere komentirati i ispraviti.
Naglasila je da nije važno koliki udio liječnika ima dopusnici za dvojni rad, nego jesu li bila primijenjena ista mjerila za sve liječnike.
“I to je ključ pravilnika, da to bude alat. U ovom trenutku postoje normativi koji nisu jasno označeni, a pravilnik će dati jasna i jednaka mjerila za sve koji će tražiti suglasnost za rad u dopunskom radu”, pojasnila je Hrstić.
Komentirala je primjedbe komora i sindikata koji kažu da sada nema kontrole rada, a neće je biti niti kada se uvede novi pravilnik.
“Rekla bih da će upravo transparentne i jasno definirane mjere biti alat svakom ravnatelju, svakom voditelju odjela koji mogu primijeniti na sve liječnike na jednak način. U ovom trenutku nemate jasna pravila, jasne kriterije. I ponavljam još jedanput, pravilnik će ići u e-savjetovanje i stvarno će svatko imati priliku dati komentar na bilo koje mjerilo”, istaknula je ministrica.
Kraće liste čekanja, a cilj je 30 dana, pravilnik neće sam riješiti
Što se tiče listi čekanja, cilj je da one budu svedene na 30 dana, a ministrica drži da se to ne može napraviti samo pravilnikom.
“Znači, ako govorimo o listama čekanja, onda to sigurno ne može samo pravilnik napraviti, ali pravilnik može napraviti normativ davanja dopusnice u odnosu na listu čekanja”, navela je Hrstić.
Do kraja godine i privatni zdravstveni sustav bit će spojen sa CEZIH-om
Osvrnula se na podatak da se nešto više od 50 posto pacijenata oslanja isključivo na javno zdravstvo, što znači da više od 40 posto poseže i za privatnim sektorom, kazavši da to nije dobar podatak i da treba napraviti sve da javno zdravstvo bude dostupno svima u onoj mjeri u kojoj je potrebno.
“Činjenica je da mi vrlo često u sustavu imamo duplanje dijagnostičkih pretraga, a i pregleda. Jedna od mjera za rješavanje problema je informatizacija. Do kraja godine planiramo da i privatni zdravstveni sustav bude spojen sa CEZIH-om, znači da liječnik obiteljske medicine, specijalista, vidi u sustavu za određenog pacijenta što je sve napravljeno da ne ponavljamo nepotrebno dijagnostičke pretrage”, istaknula je Hrstić.
Moramo se fokusirati na primarnu zdravstvenu zaštitu
Komentirala je podatak Hrvatske liječničke komore koji govori da nam u ovom trenutku nedostaje oko 300 obiteljskih liječnika, 100 ginekologa i 100 pedijatara. Ministrica smatra da nismo došli u situaciju da pacijentu više nema tko napisati uputnicu.
“Kada govorimo o samoj mreži ne znači da nedostaju liječnici koji imaju puni opseg pacijenta koji je nekakav normativ 1700. Ali sigurno je da postoji određeni manjak i taj manjak treba kroz specijalizaciju, odnosno kroz motivaciju, rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potencirati”, kazala je, dodavši da će primat za specijalizaciju imati upravo primarna zdravstvena zaštita.
Zbog Thompsonova koncerta trošak neće snositi građani
Ministrica Hrstić demantirala je napise da je zbog koncerta Marka Perkovića Thompsona 5. srpnja u Zagrebačkom hipodromu u bolnice stigao dopis iz Ministarstva zdravstva da trebaju rezervirati 20 posto svojih kapaciteta za slučaj potrebe u vrijeme koncerta.
“Nismo to tražili od bolnica. Tražile su se informacije od bolnica postoji li interes za rad u dodatnom radu, ne u redovnom radu, za pružanje zdravstvene skrbi tijekom koncerta na samom terenu, ne u bolnicama”, navela je Hrstić.
Naglasila je da će se kroz odgovoran pristup za organizaciju zdravstvene skrbi tog dana omogućiti da javno zdravstvo bude dostupno.
“Onaj svatko tko treba redovnu zdravstvenu skrb dobit će je sigurno, neovisno o tome što će još dodatno trebati za potrebe koncerta”, naglasila je Hrstić.
Komentirala je i pitanje koje se postavlja u javnosti, hoće li troškove bolnice, dodatnog angažmana ljudi u bolnicama platiti organizatori ili proračunski obveznici?
“Jasna je cijena svake usluge koja se pruža kao dodatna. Postoji pravilnik za pružanje zdravstvene usluge na većim okupljalištima, tako da se građani ne trebaju brinuti da će proračunski obveznici to platiti”, odgovorila je Hrstić.
