Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ik

Kolumne

NERONIZACIJA HRVATSKE: Lucije Domicije i Agripina Mlađa u borbi za prevlast

WIKIPEDIJA kaže: „Lucije Domicije Neron (lat. Lucius Domitius Nero), sin Agripine i Gneja Domicija Ahenobarba, bio je rimski car od 54. do 68. godine. On je također posljednji potomak julijevsko-klaudijevske kuće. Na tron rimskog cara dovela ga je majka Agripina Mlađa nakon što je prethodno otrovala svoga muža, cara Klaudija (vladao 41. – 54.). Neron je nastavio politiku cara Tiberija (vladao 14. – 37.), vodio je oštru borbu protiv rimske aristokracije (senatorskog staleža), a koja se protivila sužavanju prava Senata i jačanju carske vlasti…“

Hm.

„…Neron je bio bolesno ambiciozna osoba. U toj svojoj nerealnoj ambiciji želio je ponoviti djelo Aleksandra Makedonskog te je vodio skupe i nesigurne ratove na Istoku uzalud pokušavajući osvojiti Armeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Mnogo novca Neron je trošio na kazalište, cirkuske igre i raskošan život. Uobražavao je kako je velik umjetnik te se često pojavljivao u kazalištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i sudionik u utrci dvokolica…“

Hm.

„…Zbog opterećivanja državne blagajne, koje se posebice osjetilo u provincijama kroz nove poreze, za njegove vladavine izbili su ustanci u Britaniji, Španjolskoj, Galiji i Judeji. Godine 64. nakon velikog požara u Rimu nezadovoljstvo je zahvatilo i Rim jer glasine su za požar krivile Nerona. Poslije paleža Rima Neron je započeo sa sustavnim progonima kršćana jer je njih smatrao krivima za paljevinu Rima. U tim progonima stradali su Isusovi apostoli, Petar i Pavao. Sljedeće godine smaknuo je mnogo protivnika, ali i nevinih osoba, nakon otkrivanja urote za njegovo svrgavanje. Seneka, koji se već prije povukao s dvora bio je prisiljen počiniti samoubojstvo 65. godine…“

Hm.

Vidite li i vi neke poveznice između Lucija Domicije Nerona i ovih naših, hrvatskih nerončića, koji su ovih dana kilometrima udaljeni stvarali potpunu histeriju oko požara koji je opasno zaprijetio ‘najluđem gradu na svitu’?

Činjenicu da Split gori, Plenković je prvi puta službeno komentirao iz HTV-ovog studija u kojem je davao intervju povodom godišnjice otkad je zasjeo na čelo HDZ-a, što se, ako se želimo poigrati analogijom, dogodilo nakon što je Agripina Mlađa (Most), otrovala cara Klaudija (Karamarka). Mnogo novca Neron je trošio na kazalište, cirkuske igre i raskošan život i često se pojavljivao u kazalištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i sudionik u utrci dvokolica. A to bi, otprilike, bio značaj funkcije o kojoj se razgovaralo (godišnjica preuzimanja funkcije predsjednika HDZ) za zemlju i građane, pogotovo za stanovnike Splita i okolice u tom trenutku.

No, taj „osjećaj da je veliki umjetnik i da mu je mjesto na svim velikim pozornicama“ sve se lakše prepoznaje i u djelovanju hrvatske predsjednice, Kolince Grabar Kitarović. Ambicioznost? Kako drugačije nazvati to da predsjednica iz Salzburga komentira stanje na terenu, iako se prethodno nije čula s premijerom (jer odavno nisu u dobre) i iako sigurno ne može imati sve ključne informacije da bi u toj priči mogla donijeti relevantan sud. Uzmimo u obzir i zašto se predsjednica nije mogla na vrijeme vratiti u Hrvatsku da prisustvuje kriznom stožeru u Splitu – zato što po nju nije na vrijeme došao vladin zrakoplov. Prevozio je premijera u Split, nakon što je dio njegove svite vozao do Londona, u vrijeme kad su se vatrogasci u Splitu već borili sa stihijom. Tamo su gledali lika koji ne plaća porez u Hrvatskoj, a trošak vladinog aviona platit će građani kojima nameću porez na nekretnine.

„Poslije paleža Rima Neron je započeo sa sustavnim progonima kršćana jer je njih smatrao krivima za paljevinu Rima“, iako je cijela Hrvatska na Facebooku bila duboko uvjerena da je kriv Neron, odnosno sve hrvatske vlasti u posljednjih 20-ak godina, zajedno s ovom, koje nisu dovoljno ulagale u sustav vatrogastva i nisu uspostavile dobar sustav reakcije u takvim situacijama. Istina, s takvim izazovima ne susrećemo se često, pa to vlasturinama omogućava da se njima niti ne bave, pa tako ni dan danas nemamo suvisla objašnjenja za užas na Kornatima, a ovaj splitski požar ispao je „interesantan“ i „atraktivan“, jer „ne događa se često da vatra dođe tako blizu jednog velikog grada“. Ne događa se često da netko izjavi i da je sustav dobro funkcionirao, iako se taj sustav, zapravo, dosta dugo nije dao nazrijeti, pa su građani Splita informacije o stanju na terenu jedni drugima prenosili preko Facebooka, dok su odgovorni u izjavama na temeviziji govorili da se strpe do „21 sat, kad će izaći s priopćenjem“. Ukratko, od cijelog sustava nije se znalo tko bi trebao stati pred kamere i reći ljudima da li da ostanu u svojim kućama, ili se evakuiraju.

Unatoč benevolentnom pristupu, u progonu nakon požara nekako je stradao je jedan od apostola, ministar obrane, Damir Krstičević, za kojeg, doduše, još nitko ne shvaća je li zaista neopozivo dao ostavku, ili postoji mogućnost da ju povuče, ako ju premijer ne prihvati. Drugi apostol, šef Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Dragan Lozančić, sam je priznao da je možda zakazao sustav komunikacije Uprave i državnog vrha, pa je moguće da će pasti. I onda je premijer, pardon Neron, „sljedeće godine smaknuo mnogo protivnika, ali i nevinih osoba, nakon otkrivanja urote za njegovo svrgavanje“… pa, mediji ovih dana javljaju da će tinjajući sukob između premijera i predsjednice vjerojatno završiti time da će HDZ razmisliti o tome hoće li joj pružiti podršku na predsjedničkim izborima… za tron.

Lucije Domicije i Agripina našli su se zapravo u borbi za prevlast, jer između njih već dugo tinjaju problemi, pa tako mediji pišu kako postoje prijepori oko imena novih veleposlanika, kako predsjednica vodi vanjsku politiku bez da o tome obavještava premijera, da nisu složni ni oko inicijative tri mora, da se nisu složili ni oko Barišić i Jokića, da različito gledaju na ovršni zakon…

U svemu tome važno je, zapravo, samo jedno: Samo prisebnim građanima i velikoj požrtvovnosti i nadljudskim naporima vatrogasaca koji gase požare sa zastarjelom opremom i često bez adekvatno organiirane podrške treba zahvaliti to da Split nije gore zahvaćen vatrom te da nema ljudskih žrtava i velike materijalne štete, unatoč tome što su u isto vrijeme gorila još dva veća požara u Dalmaciji te da je riječ o područjima na kojima imamo i veliki broj turista. I sad bismo trebali ozbiljne i odgovorne ljude koji bi mogli nadići ovu situaciju i vlastite taštine i na temelju ove situacije ustrojiti novi, kvalitetniji sustav reagiranja, te započeti sa strateškim ulaganjima u vatrogasnu zajednicu. No, od toga, na žalost, očito neće biti ništa.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Kultura

U svom novom iznimnom prostoru u kompleksu Prve hrvatske štedionice u Oktogonu, koji će nakon kompleksne obnove postati ekskluzivan izložbeni prostor u Zagrebu, Nacionalni...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski su u sklopu Sastanka na vrhu Ukrajina – Jugoistočna Europa u Dubrovniku održali zajedničku konferenciju...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan...

Politika

Otvarajući današnju, 11. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nevrijeme koje je pogodilo Općinu Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vlada će pomoći...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori