Connect with us

Upišite traženi pojam

huffingtonpost.com

Vijesti

ZABRINJAVAJUĆI PODATCI: Zbog pandemije raste nasilje u obitelji

Broj kaznenih djela nasilja u obitelji porastao je u pandemiji za 39 posto i zbog toga treba ustanoviti jasne kanale komunikacije kako bi žrtve imale povjerenje da će se nešto zaista poduzeti, zaključeno je na online konferenciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj posvećenoj rodnoj ravnopravnosti u doba krize.

Pandemija koronavirusa grubo je razotkrila rodnu nejednakost u svim njezinim oblicima te je dodatno pogoršala probleme poput nasilja u obitelji ili neravnopravnosti na tržištu rada.

Na prvom od dva panela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, upozorila je da je na razini EU-a i u Hrvatskoj značajno poraslo nasilje u obitelji tijekom koronakrize.

Tako je prema službenim podacima broj takvih kaznenih djela u odnosu na 2019. godinu porastao za čak 39 posto.

“Epidemiološke mjere, iako neophodne, dovele su do produbljenja društvenih problema koje će imati dalekosežne posljedice na ravnopravnost žena i muškaraca”, istaknula je Ljubičić.

Dekanica Akademije dramske umjetnosti Franka Perković Gamulin govorila je o teškim optužbama i prijavama seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja u toj visokoobrazovnoj ustanovi.

Rekla je da je bilo potrebno ustanoviti konkretne, jasne i povjerljive kanale komunikacije kako bi žrtve mogle imati povjerenja da će se nešto zaista poduzeti i da neće biti stigmatizirane.

“Imamo tri studentice koje su prijavile nasilje, javilo se i puno bivših studentica. Još je rano za sudske epiloge, ali suspendirali smo jednu osobu s nastave, a jednom suradniku nije obnovljen ugovor o radu”, rekla je Gamulin.

Psihijatrica Maja Šeparović Lisak iz KBC-a Zagreb istaknula je da je potrebno sustavno zagovarati nultu toleranciju prema nasilju, a psihologinja u Domu za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga-Zagreb” Silvia Vuković založila se za trajni rad na prevenciji nasilja, bez kojeg “neće biti dugoročnih poboljšanja”.

Na drugom panelu naziva “Žene na tržištu rada” raspravljalo se o izazovima s kojima se suočavaju žene u privatnom i profesionalnom životu, bez obzira na područja rada.

Ženski lobi u Saboru

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak istaknula je kako je u ovom sazivu EP-a omjer žena i muškaraca puno bolji nego ranijih godina.

“Imamo otprilike 41 posto žena, što je znatan pomak u odnosu na 1979. godinu kada su održani prvi izbori za Europski parlament na kojima je mandat dobilo tek 15 posto žena”, rekla je Glavak.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac ocijenila je da ima puno zastupnica koje su “glasne, artikulirane i snažne”, neovisno o političkim opcijama iz kojih dolaze.

Smatra da bi zastupnice trebale osnovati “ženski lobi” kako bi promicale ravnopravnost i usuglasile se oko pitanja “koja nadilaze uske stranačke programe i ideologije”.

Partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja Helena Schmidt rekla je da globalna istraživanja pokazuju da mješovite uprave donose bolje poslovne rezultate te da svakako treba raditi na poboljšanju postojećeg stanja u tvrtkama.

Navela je da kompanije na zagrebačkoj burzi imaju 20 posto žena u upravama, što se čini malo, ali da je to puno značajnije od tek 5 posto koliko, primjerice, iznosi udio žena u upravama javnih poduzeća.

Načelnica Sektora za razvoj socijalnih politika u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Zvjezdana Bogdanović podsjetila je da u sustavu socijalne skrbi žene čine većinu radne snage te da su upravo one bile maksimalno opterećene u pandemiji.

Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU-a, no u ovom području još uvijek postoje mnogi izazovi.

Europski parlament stoga poziva na njihovo rješavanje, posebno s obzirom na to da je pandemija pogoršala nejednakosti.

Parlament traži izričite mjere kojima se smanjuje razlike u plaćama između muškaraca i žena za isti rad, što onda utječe i na razinu mirovina.

Od država članice EU-a EP očekuje uvođenje mjera za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti te poticanje obrazovanja i osposobljavanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).

Izvor: Hina

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Ostale vijesti

Profesorica prava o covid-potvrdama: Trebali smo donijeti poseban pandemijski zakon

Top Tema

U Srbiji je u subotu premašen broj od milijun zaraženih koronavirusom što tu zemlju na popisu, koji vodi specijalizirani portal Worldometers, svrstava na 36....

Top Tema

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je srijedu u New Yorku na konferenciji “Zajednica demokracija” da moramo izvući pouku iz posljednjih 18 mjeseci...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori