U ekstenzivnom razgovoru s epidemiologom i ravnateljem zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ”Andrija Štampar” otkrijte koji sve spektar korisnih usluga i preventivnih programa pružaju svojim pacijentima te na koji način ih planiraju dodatno javnosti predstaviti.
Pojasnite nam što s aspekta vas kao zdravstevnih djelatnika znači proglašenje kraja pandemije.
Hrvatska Vlada proglasila je kraj pandemije, nakon što je to isto prethodno učinila i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Stanje epidemije, odnosno pandemije, u Hrvatskoj je bilo na snazi čak 1.156 dana, što znači više od tri godine. S navedenim proglašenjem, ukinute su i posljednje mjere koje su bile na snazi – poput nošenja maski u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi gdje to više nije obveza, već samo preporuka. U WHO-u su prepoznali da je COVID-19 postala bolest, s kojom se trenutno trebamo nositi kao i s drugim respiratornim bolestima. Nastavit će se pratiti intenzitet zaražavanja i više ne postoji stupanj alarmiranosti na tako visokoj razini. U Hrvatskoj smo imali preko 18.000 umrlih, oko 4.400 na milijun stanovnika, po čemu smo u Europskoj uniji na nezavidnom 3. mjestu, iza Bugarske i Mađarske. Pošto je to zaista visoka brojka, volio bih da se napravi ozbiljna analiza o pandemiji – što je napravljeno dobro, a što loše, zašto imamo više umrlih u odnosu na neke druge zemlje, a također je apsolutno nužno utvrditi činjenice o u javnosti nedavno otkrivenoj aferi s falsificiranim testovima koji su potencijalno davali lažno negativne rezultate, radi čega je osoba koja je bila zaražena vjerovala da doista nije te je tako potencijalno mogla zaraziti i druge. To je jako štetno, a za posljedicu je moglo imati i veću smrtnost.
Javnost možda nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa svim aktivnostima Zavoda, kao i javnozdravstvenim uslugama koje ste im u mogućnosti pružiti, navedite nam neke od njih.
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pruža niz usluga i programa te je zaista specifična zdravstvena ustanova, kao takva i prepoznata u javnosti. Sve do ove pandemije ljudi nisu ni bili toliko upoznati s radom Zavoda, obično se mislilo da bi za isto bili zaduženi domovi zdravlja i bolnice. Naše stručne službe pokrivaju široki spektar djelatnosti: od Službe za epidemiologiju – svi su već upoznati s velikim doprinosom tijekom pandemije, epidemiološkom kontrolom nad zaraznim i nezaraznim bolestima. Vršimo preglede ljudi koji rade s hranom, kako bismo spriječili kliconoštvo, educiramo ljude kako prevenirati obolijevanje od zaraznih i kroničnih bolesti.
Služba za školsku i adolescentnu medicinu brine za djecu školske dobi – provedbom Kalendara cijepljenja, sistematskih pregleda, a trenutno pojačano brinu i o mentalnom zdravlju djece i mladih, što je izrazito važna tema nakon recentnih tragičnih događaja u Beogradu.
Imamo i Službu za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, koja se bavi proučavanjem čimbenika iz okoliša koji utječu na ljudsko zdravlje. Kontroliramo kvalitetu vode, zraka, hrane, predmeta opće uporabe, kontroliramo i igračke. I samog me fasciniralo, prilikom jednog posjeta laboratoriju, da imamo uređaj koji rasteže lutkice, kako bi se ustanovilo pri kojoj sili će puknuti. U toj službi se obavlja i niz ostalih zanimljivih djelatnosti.
Zavodska služba za kliničku mikrobiologiju je vodeća u regiji – bavimo se detekcijom mikroorganizama, uistinu smo fleksibilni te se slijedimo trendove i razvijamo nove metode.
Služba za javno zdravstvo bavi se promicanjem zdravlja, zdravih stilova života, organiziramo razne tribine i savjetovanja te radionice koje se bave proučavanjem zdravstvenog stanja populacije te predlažu mjere koje trebamo provoditi na populacijskoj razini. To je nešto što Zavod razlikuje od drugih zdravstvenih ustanova. Između ostalog, predmet proučavanja su nam grupe ljudi, odnosno populacija, a ne pojedinac, kako se to obično radi u domovima zdravlja ili bolnicama. Tako, primjerice, pratimo koliko ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu i potom putem edukacija i određenih drugih javnozdravstvenih intervencija radimo na smanjenju zdravstvenih rizika.
Služba za javnozdravstvenu gerontologiju referentni je centar za zaštitu zdravlja starijih osoba – uslijed demografskih promjena sve je veći udio starijih osoba, oko 21% njih starije je od 65 godina. Populaciji koja čini petinu stanovništva treba posvetiti posebnu pažnju kroz ciljane programe, a pošto su krhkijeg zdravlja i pred kraj života, razvijamo i određene programe na populacijskoj razini. Upravo smo izdali Priručnik za neformalne njegovatelje – to su ljudi koji brinu o starijim osobama, a nisu profesionalci – članovi obitelji i prijatelji. Njima se obraćamo i pomažemo im jer odrađuju veliki dio posla, kako bi njihovi najmiliji ostali što dulje, a po mogućnosti i do kraja života u vlastitom domu.
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti također nudi pregršt usluga. Ono što nas razlikuje od ostalih ustanova je što na pregled kod psihijatra i na psihoterapiju možete doći bez prethodnog traženja uputnice obiteljskog liječnika. Na žalost, u našem je društvu još uvijek stigmatizirajuće priznati da imate problem s mentalnim zdravljem. Pruža se pomoć po mnogim kvartovima, mi smo kao bolnica na jednom mjestu čime pridonosimo smanjenju stigmatizacije. Velike se stvari čine za puno studenata i mladih koji se suočavaju s anksioznošću i depresivnošću te opsesivno-kompulzivnim poremećajima. Kada dobiju tu intervenciju i podršku, završe fakultete i životna priča im se u potpunosti promijeni, u protivnom bi zbog poteškoća možda i odustali od fakulteta. Pružamo i populacijske programe za mentalno zdravlje. Imamo u planu osnovati i mobilni tim za osobe starije životne dobi s demencijom, što je problem kako njima samima, tako i članovima obitelji koji brinu o njima. Izrazito im je zahtjevno dovesti ih na pregled u zdravstvenu ustanovu jer kad se osobe maknu iz svog stalnog okruženja, uznemire se i cijeli proces protekne traumatično. Nećemo to doduše moći raditi u punoj mjeri, ali ćemo osigurati određen broj timova koji će doći pregledati svakog ponaosob.
Uz to smo otvorili Odjel za mentalno zdravlje vulnerabilnih skupina, specijaliziranu jedinicu koja pruža podršku i skrb osobama iz ranjivih skupina, koje imaju mentalne zdravstvene potrebe i u Pravilniku definirali da se to odnosi na nacionalne manjine kao što su Srbi, Romi, imigranti, zatim osobe lišene slobode, LGBT populacija i drugi. Pripadnici ovih skupina često se suočavaju s posebnim izazovima vezanim za mentalno zdravlje, kao što su stigmatizacija, diskriminacija i borba za prihvaćanje. Odjel za mentalno zdravlje vulnerabilnih skupina pruža podršku, savjetovanje i terapiju prilagođenu potrebama ovih zajednica. Ovo je prvi put da neka institucija to definira u svojim dokumentima.
U Službi za znanost i nastavu provodimo niz nastavnih aktivnosti i suradnji, a vodimo računa i o odnosima s medijima, kao našim vrijednim partnerima u stvaranju zdravije budućnosti.
Opisao sam što sve Zavod radi, kako biste vidjeli široku lepezu naših djelatnosti, također provodimo i zaštitu na radu za ostale ustanove, kao i niz ostalih aktivnosti.
Ostvarenju kojih ciljeva još težite u nastavku mandata?
U svom sam mandatu naslijedio ustanovu koja je dobro poslovala i ima vrhunske stručnjake. Moji ciljevi u mandatu su da izađemo više među građane, pošto držim da zdravstveni sustav ne može sam napraviti dostatne pomake u cilju poboljšanja zdravlja nacije. Trenutno provodimo dvije akcije: Sajam zdravlja: ”Štampar u tvom kvartu” – dolazimo u gradske četvrti, nedavno smo tako bili i na Trnju, odnosno tržnici Savica gdje smo postavili šest štandova kojima smo predstavili što sve radimo. Zainteresirani posjetitelji mogu dobiti razne zdravstvene savjete, motiviramo ih da se odazovu na preventivne preglede, kod djece potičemo svijest o pranju zubi i slažemo piramidu pravilne prehrane. Također, starije educiramo o mjerama zdravog, aktivnog starenja.
Dobitnici smo i Grand PRix HUOJ-a, što je nagrada za najbolje komunikacijske projekte u Republici Hrvatskoj tijekom protekle godine. Navedene akcije provodimo subotom, kada se najveći broj naših sugrađana nalazi na tržnicama jer držim važnim uspostaviti fizički kontakt i razgovor. Nerijetko pozivam i lokalnu politiku i vijećnike da se uključe u brigu o zdravlju u svom kvartu i moram priznati da imamo dobar odaziv, a uz lokalnu samoupravu bilježimo zainteresiranost građana i medija. Druga akcija je suradnja s Udruženjem obrtnika grada Zagreba. Naime, prepoznali smo da bi obrtnici mogli postati promotori zdravlja. Primjerice da frizeri, pedikeri, maseri koji dolaze u kontakt s ljudima upitaju svoje klijente jesu li bili na mamografskom pregledu ili pregledu ranog otkrivanja raka debelog crijeva te im na jednostavan i zanimljiv način ponude više informacija o ovim Nacionalnim programima. Time se i spomenuti obrtnici dobro osjećaju, motivirani su jer znaju da rade nešto važno. Zdravstveni sustav nema u tolikoj mjeri mogućnosti djelovati na ovaj način. Svi sudinici projekta dobit će naljepnicu ”Prijatelj zdravlja – prijatelj Štampara” pa ih zovemo ambasadorima zdravlja. Važno je naglasiti da se na preventivni pregled ranog otkrivanja raka debelog crijeva odazove samo 35% ljudi. Da se malo i našalim – to je jedinstvena prilika da stolicu stavite u kuvertu i pošaljete ju poštom u javnu ustanovu. Kod prevencije raka dojke bilježimo veći odaziv – od gotovo 65%. Ljudi, dok se osjećaju dobro i zdravo, nemaju potrebu odazivati se zdravstvenim pregledima. Praviti se da nešto ne postoji, ne željeti spoznati da je nešto tako korisno, na kraju nam može donijeti lošu prognozu
