Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Direktno

Vijesti

Trgovački i informatički sektor ne mogu se prijaviti za projekte digitalizacije, a oporavak se financira samo poduzetnicima koji su ostvarivali dobit

Povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica iz Bruxellesa je sigla s fasciklom za premijera Andreja Plenkovića. Uz široke osmjehe oduševljenja i pluća puna energije Dubravka je Andreju simbolično uručila 700 milijuna eura bespovratnog novca koji je Europska unija namijenila Hrvatskoj za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Riječ je o prvom dijelu isplate koja je u medijima nazvana “prvim obrokom”.

Gotovo istovremeno, ali uz užasavanje i bez imalo oduševljenja hrvatsko je ispijeno poduzetništvo dočekalo objavu poziva za prijave projekata kojima će se dodijeliti bespovratna sredstva Europske unije za digitalizaciju poslovanja. Riječ je o 206 milijuna kuna, odnosno 27,3 milijuna eura, no izgleda da će brojni poduzetnici gladni digitalizacije u sektoru srednjih, malih i mikro poduzeća ostati – bez obroka.

S jedne je strane u hrvatski državni proračun stiglo 700 milijuna eura, a s druge strane prostor da se privatnom sektoru dodijeli 27,3 milijuna eura za digitalizaciju poslovanja drastično je sužen, a poziv je poduzetnike udario kao grom iz vedra neba sletjevši im 27. lipnja s rokovima za slanje prijava od 1. srpnja do 12. kolovoza. I to takav poziv da su se zapitali u što su oni ulagali trud vrijeme i energiju posljednjih nekoliko mjeseci.

Naime, ususret pozivu poduzetnici iz informatičke industrije vični povlačenju novca iz Unijinih fondova zalagali su se na sastancima s birokracijom da se sektor trgovine vrati u među sektore koji su prihvatljivi za financiranje njihove digitalizacije budući da je sva neprehrambena trgovina snažno pogođena pandemijom i potrebna su im sredstva za oporavak.

Štoviše, Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa jačanje e-trgovine i njezine otpornosti za buduće vrijeme pa su logici skloni i ka cilju orijentirani informatičari svoje pozicije uspješnosti založili u ime trgovačkog sektora.

Sudeći prema sadržaju Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava njihova je dobra namjera kažnjena pa se za novac Unije više ne može natjecati niti jedna informatička tvrtka, niti jedna tvrtka koja nudi intelektualne usluge u području poslovnog savjetovanja kao niti jedna izdavačka tvrtka.

Trgovinu koja je za subvencioniranje digitalizacije proglašena neprihvatljivom još prije sedam godina, naravno nisu vratili u igru, a u sektoru informatike sada se pribojavaju da kad su jednom izbačeni da ni njih više nikad neće vratiti.

Lista neprihvatljivih djelatnosti povećana je za tri puta, ali kad bi to bila jedina nelogičnost možda bi ostalo prostora da se traži neko smisleno objašnjenje. Ono koje bi objasnilo zašto pozivom nije dopuštena digitalizacija u sektoru trgovine čija se otpornost navodi među ciljevima Nacionalnog plana otpornosti.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, sudeći prema njihovu objašnjenju vodilo se samo statistikom pa su zaključili da je sektor trgovine na malo prema u 2021. godini rastao 12,1 posto u odnosu na godinu ranije pa im, zaključili su nije potrebna digitalizacija kao pomoć za oporavak od pogođenosti pandemijom. Laički rečeno, ljudi su kupovali hranu i zato je kompletna trgovina proglašena uspješnom!

To što se ogroman dio neprehrambene trgovine u cijeloj Europskoj uniji želi preseliti na online poslovanje i ojačati taj segment zbog neizvjesne budućnosti nije dovoljno za promišljanje hrvatske birokracije budući da se ne može izraziti postotkom zabilježenim u službenim dokumentima Državnog zavoda za statistiku. Sektor trgovine se, kažu u Ministarstvu može uvijek obratiti agenciji Hamag – Bicro i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.

Iz razvoja događaja mogli bismo zaključiti da se država brine o tome kako da pomogne onima koji su zaista pogođeni pandemijom i zatvaranjem gospodarstva na više mjeseci. Međutim, Poziv demantira takav zaključak. Bespovratna sredstva za digitalizaciju poslovanja ne mogu dobiti poduzetnici koji u 2021. godini nisu ostvarili operativnu dobit. Dakle, za novac koji Europska unija namijenila oporavku i jačanju otpornosti mogu se prijaviti samo oni poduzetnici koji su lani bili – uspješni!? Uspješnima uglavnom ne treba oporavak, ali im ga hrvatska birokracija nudi.

Hrvatska je birokracija odlučila suziti mogućnost prijavljivanja projekata na tvrtke koje imaju najmanje troje zaposlenih na puno radno vrijeme tijekom 2021. godine iako uredba Europske unije na koju se Poziv referira mikro poduzeća definira tek kao tvrtke koje imaju manje od deset zaposlenika i prihod do dva milijuna eura.

Za financiranje projekata digitalizacije tvrtke moraju uložiti i vlastiti novac, ovisno o razvijenosti regije u kojima im je središte pa visina subvencije koju mogu dobiti kroz bespovratna sredstva EU iznosi između 55 i 70 posto svih troškova. Konkretno, da bi tvrtka iz Zagreba povukla maksimalni iznos od 750 tisuća kuna ona mora provesti projekt vrijedan 1,25 milijuna kuna, a razliku financirati sama. Poduzetnicima je rečeno da će ove godine njihove prijave biti vrednovane po kvaliteti umjesto primjene omraženog modela ‘najbržeg prsta’, a vlast je zadržala pravo da ne potroši sav novac uz naputak da planiraju financirati najmanje 160 projekata.

Minimalan iznos za koji poduzetnik može aplicirati je 150 tisuća kuna, a maksimalan je 750 tisuća kuna. Podijelimo li ukupan iznos dostupnih sredstava na minimalan broj paniranih projekata rezultat je 1,28 milijuna kuna po projektu iz čega se može zaključiti da birokracija jednostavno nije uložila ni dovoljno truda niti vremena da osmisli način na koji bi se novac Europske unije namijenjen oporavku i otpornosti zaista utrošio na oporavak i otpornost poduzeća.

Sreću i veselje na službenoj primopredaji fascikle kojom je Dubravka Šuica Andreju Plenkoviću uručila 700 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU u poduzetničkim je redovima dočekala frustracija i nesvjesnost oko toga tko će, kada i kako uopće moći aplicirati za taj novac. Smisao Unijina ulaganja u hrvatskom slučaju djeluje gotovo sasvim promašeno jer ogromne količine novca koje Unija šalje kao da zapinju u uskom grlu hrvatske birokracije koja kao da sama sebe brani od budućih optužbi za kriminal i korupciju ne shvaćajući da zakidanjem poduzetnika za Unijin novac na sebe navlači samo još više sumnje.

Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih digitalizaciji toliko je pogodio poduzetnički sektor da se iza brda valja ne nužno zajednička, ali svakako akcija u istom tonu udruga koje se inače ne slažu. Naime, nakon pobune Glasa Poduzetnika koji su sa Udrugom Hrvatski nezavisni izvoznici softwarea i Udrugom eCommerce Hrvatska izrazili svoje neslaganje s uvjetima i ograničenjima Poziva za digitalizaciju očekuje se i negodovanje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) što znači da je novoimenovani ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji se hvali svojim američkim obrazovanjem uspio u ujedinjavanju poduzetničkih udruga u pobuni protiv njegova načina provedbe europskog financiranja hrvatske obnove i oporavka od pandemije.

S obzirom na ograničenja i nelogične uvjete opravdano je zapitati se je li Poziv namješten za odabrane od kojih će neke kasnije jednostavno žrtvovati OLAF-u?

Izvor: Direktno

Povezane vijesti

Nekategorizirano

EU se priprema za nestašicu plina izazvanu sankcijama protiv Rusije. Dok se Europljani pripremaju za nestašicu plina izazvanu ruskim ratom protiv Ukrajine, predsjednica Europske...

Vijesti

Srpski predjsednik Aleksandar Vučić objavio je fotografiju s predsjednikom Europskog vijeća Michelom. – I ćevapčiće smo spremali zajedno. Hvala Charles Michel na poseti i...

Vijesti

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u srijedu zatražili od Komisije da se ujednače i primjenjuju zajednička EU pravila za putovanja tijekom pandemije i istaknuli...

Ostale vijesti

Dvije velike skupine migranata navodno su uspjele probiti ogradu na granici Bjelorusije i Poljske.

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori