Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je zgradu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zgradu u državnom vlasništvu u Ilici te gradilište Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, koji su u procesu obnove nakon potresa.
Nakon obilaska gradilišta u KBC-u Sestre milosrdnice, druge najveće bolnice u Hrvatskoj koja zapošljava 3.850 ljudi, premijer je kazao kako je ona u fazi povijesne obnove koja se odnosi na preko 33 tisuće kvadrata od ukupnih 100 tisuća kvadrata.
Ukupna investicija u obnovu KBC-a Sestre milosrdnice, dodao je, vrijedna je 145 milijuna eura, a to je samo dio šire obnove zdravstvene infrastrukture u Zagrebu koja ukupno vrijedi 700 milijuna eura.
“Riječ je zaista o velikoj, povijesnoj obnovi za koju su sredstva osigurana naporima Vlade”, poručio je.
To je učinila, dodao je, kvalitetnim zahtjevom za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti te pametnom realokacijom sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Takve velike investicije u infrastrukturu, uz investicije u opremu, omogućit će kvalitetniju zdravstvenu uslugu pacijentima, ali i kvalitetniji rad liječnicima, medicinskim sestrama i ostalom zdravstvenom osoblju.
Nakon povijesnog procesa obnove imat ćemo kvalitetniju i bolju zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
Prethodno je premijer obišao Učiteljski fakultet u Savskoj, zgradu koja je ujedno i sjedište 11. gimnazije i osnovne škole, a taj je projekt obnove vrijedan 23 milijuna eura i bit će gotov do početka iduće školske godine.
Obišao je i zgradu u državnom vlasništvu u samom centu grada, u kojoj je nekada bila kavana Corso te Porezna uprava i Odjel za obrazovanje Grada Zagreba. Obnavlja se, dodao je, preko 8.000 kvadrata, a taj je projekt vrijedan više od 40 milijuna eura. Bit će gotova u sljedećih godinu i pol dana, najavio je.
“To je samo mali primjer koliko je velika i zahtjevna obnova nakon potresa i koliko će nam zdravstvene ustanove i obrazovne institucije te sve druge funkcije biti kvalitetnije i bolje”, zaključio je.
Gnjusne laži u jednom tjedniku oštro demantiram
U razgovoru s novinarima nakon izjave predsjednik Vlade osvrnuo se i na druge aktualne teme.
Što se tiče procesa izbora novog glavnog državnog odvjetnika, premijer Plenković ponovio je kako je taj proces apsolviran te da ga je Hrvatski sabor izabrao.
Njegova sigurnosna provjera je važeća, dodao je i podsjetio da je Državnoodvjetničko vijeće, kada je Vladi dostavljalo prijave kandidata, navelo da su sukladno relevantnom članku zakona te prijave potpune.
Oštro je demantirao lažne navode u jednom tjedniku o njegovom navodnom pritisku na USKOK kako bi se spriječila sigurnosna provjera Ivana Turudića.
“To je jedna gnjusna laž koju oštro demantiram, još jedna u nizu gnjusnih laži koji taj tjednik plasira o meni u zadnjih osam godina”, ustvrdio je.
Pozvao je gospođu Mostečak da u svojoj ulozi predsjednice Državnoodvjetničkog vijeća javno kaže je li ju ikada sreo, jesu li ikada komunicirali, je li je ikada zvao i je li on ili bilo tko iz Vlade vršio bilo kakav pritisak.
Hrvatski sabor izabrao je glavnog državnog odvjetnika i ta priča je ad acta
Što se tiče sigurnosne provjere Ivana Turudića, premijer Plenković ponovio je kako je on kao sudac prošao najstrože provjere prvog stupnja 2009., 2014. i 2019. te da je njegova sigurnosna provjera važeća.
Prema proceduri i ovlastima Vlada nema, naglasio je, naslov tražiti novu sigurnosnu provjeru za glavnog državnog odvjetnika.
Nikada nije rečeno da je Vlada tražila novu provjeru, pojasnio je, nego da je od Sigurnosno-obavještajne agencije zatražila ono što može – a to je rezime važećih sigurnosnih provjera.
To je ono što je SOA Vladi dala, kao što je uostalom dala i predsjedniku Milanoviću, i to je za Vladu bilo dovoljno, dodao je.
Sigurnosno-obavještajna agencija, kazao je premijer Plenković, može sama temeljem svojih ovlasti, ako smatra da postoji neki problem, revidirati ili dati nešto novo, ali nije ništa novo Vladi dala i ta priča je završena.
“Još jedanput ponavljam – Hrvatski sabor je izabrao novog glavnog državnog odvjetnika i ta priča je što se tiče odabira osobe i procedure ad acta”, poručio je predsjednik Vlade.
Ni Milanović ni oporba nisu tražili sigurnosnu provjeru kada se prije dvije godine birao predsjednik Vrhovnog suda
Upitan treba li mijenjati određene zakone zbog nedoumica u vezi sigurnosnih provjera koje su se pojavile, premijer je ustvrdio da ne treba.
Podsjetio je da se prije dvije godine birao predsjednik Vrhovnog suda te kako tada nitko – ni predsjednik Republike, ni mediji, ni oporba – nije tražio sigurnosnu provjeru.
Da gospodin Ivan Turudić nije postao glavni državni odvjetnik, nego da je ostao sudac, pojasnio je, on bi po redovnoj proceduri ponovno prolazio sudačku sigurnosnu provjeru.
Naglasio je da je pri tom izboru novog glavnog državnog odvjetnika provedena najtransparentnija procedura do sada, koju je prema zakonu Drvžavnoodvjetničko vijeće započelo šest mjeseci prije isteka mandata trenutne glavne državne odvjetnice, pregledalo prijave i uputilo Vladi dopis u kojem navode da su te prijave pravodobne i potpune.
“Ako su imali nešto u smislu potpunosti, tipa sigurnosne provjere, što nisu to tražili?”, upitao je ustvrdivši kako onda očito tako nešto nisu imali.
Ovako transparentne procedure izbora glavnog državnog odvjetnika nije bilo u vrijeme kad je Milanović bio premijer
Vlada je, nakon toga, na svojim web stranicama objavila životopise i programe svih kandidata, uputila dokumentaciju Hrvatskom saboru, koji je održao raspravu na Odboru za pravosuđe. Nakon toga Vladino je Povjerenstvo obavilo razgovore sa svim kandidatima i jednoglasno odlučilo da je gospodin Turudić bio najbolji kandidat od onih koji su se javili.
Svoj je odabir, dodao je, Vlada uputila u Hrvatski sabor, koji je održao nakon toga plenarnu raspravu.
Naglasio je da takve transparentne procedure nije bilo u vrijeme premijerskog mandata Zorana Milanovića.
“Ajde budi ti glavni državni odvjetnik. Jesi za? Jesam. Imaš uvjete, može, ja imam većinu, izaberem te i nitko ne pita ništa. Kakva crna sigurnosna provjera u to vrijeme”, rekao je premijer Plenković.
Nakon plenarne rasprave u Saboru, podsjetio je, krenuo je “kupus ovih koji dilaju dokumente koje ne smiju davati van”.
Ako je bilo nešto sporno kod Turudića, upitao je, zašto USKOK nije poduzeo nešto 2015. Ili Milanović koji sada tvrdi da je tada znao nešto o Turudićevom susretu s Mamićem.
“Ni tadašnji premijer, ni ministar unutarnjih poslova, ni ministar pravosuđa, ni šef Sigurnosno-obavještajne agencije, niti tadašnji glavni državni odvjetnik”, dodao je i upitao odakle im naslov i obraz da sada nešto govore.
Naglasio je da se Ivan Turudić sam javio na natječaj za izbor glavnog državnog odvjetnika, a od četiri kandidata on je i u proceduri saborskog Odbora i Vlade ostavio najbolji dojam.
U uvjetima brojnih ugroza u svijetu, vodimo računa o sigurnosti Hrvatske
Upitan o sigurnosnoj situaciji u regiji, premijer je ponovio svoju jučerašnju izjavu o tome kako treba “dići glavu iz svog malog dvorišta” i dodao kako u svijetu postoje brojne sigurnosne ugroze.
Referirajući se na rusku agresiju na Ukrajinu, kazao je da je tamo okupirano područje, deseci tisuća mrtvih i milijarde eura šteta. Podsjetio je da Europska unija daje Ukrajini 50 milijardi eura pomoći u četiri godine da bi ta zemlja mogla funkcionirati.
Nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael i 1.200 ubijenih Izraelaca izbio je rat, uz nestabilnost cijelog Bliskog istoka, koji je ozbiljna sigurnosna ugroza i za svijet i za Hrvatsku.
Uz to, dodao je, prije nekoliko mjeseci moglo je doći do ozbiljnoga sukoba između Kosova i Srbije.
U kontekstu sigurnosti Hrvatske, istaknuo je da je proračun Hrvatske vojske povećan za više od 100 posto, s 550 milijuna eura 2016. na milijardu i 180 milijuna eura.
Što se tiče hrvatske policije, istaknuo je kako 6.500 graničnih policajaca radi na sprječavanju nezakonitih migracija.
Sigurna Hrvatska je i kad Vlada u najvećoj krizi limitira cijene plina, struje i naftnih derivata te donese pakete pomoći vrijedne 7,2 milijarde eura
Ulažu se ogromna sredstva i u energetsku sigurnost, a premijer je podsjetio da se u mandatu ove Vlade napokon završila 40 godina duga rasprava o LNG terminalu njegovom izgradnjom na Krku.
“Sigurna Hrvatska je kad vam Vlada u najvećoj energetskoj krizi limitira cijene plina, limitira cijene struje i smanji cijene naftnih derivata”, poručio je podsjetivši na Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu u krizama vrijedne 7,2 milijarde eura.
Uz sve to, dodao je, Hrvatska je ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru, europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, nadomak je članstvu u OECD-u, a traje i masovna obnova Zagreba i Banovine za koju je Vlada osigurala ogromna sredstva.
Dodao je kako se pritom osiguralo i povećanje plaća u državnim i javnim službama bez presedana kroz reformu plaća koju je Vlada provela tešku više od 1,5 milijardi eura.
“To možemo zato što smo sada ekonomski i financijski toliko snažni da si to možemo priuštiti i na taj način dižemo standard građana”, naglasio je i dodao kako je ovo i vrijeme najveće zaposlenosti i najmanje nezaposlenosti ikada u Hrvatskoj.
Nevezano uz obnovu, dodao je, u obrazovnu i predškolsku infrastrukturu ulaže se 2,5 milijarde eura, a učenicima svih osnovnih škola u Hrvatskoj osigurani su besplatan obrok, besplatan prijevoz i besplatni udžbenici.
U promijenjenim sigurnosnom okolnostima mladima treba omogućiti da steknu elementarne krizne vještine
Što se tiče teme mogućeg uvođenja vojnog roka, premijer je ponovo naglasio kako se ne radi o vojnom roku kakav je nekada bio.
Pojasnio je kako je nužno mladima u tom promijenjenom sigurnosnom kontekstu u svijetu omogućiti da steknu određene vještine.
Nije to samo ideja u Hrvatskoj, dodao je, već niz zemalja radi na tome da jedan broj mladih stekne neke elementarne krizne vještine, koje bi se inače stekle kroz služenje vojnog roka.
S obzirom na te okolnosti, pojasnio je, Ministarstvo obrane dobilo je zadaću pripremiti razne modele i koncepcije. Kada oni to dostave, dodao je, Vlada će to razmotriti i vodit će se javna rasprava o tome.
U tim novim, promijenjenim sigurnosnim okolnostima, upozorio je, više nije dovoljan kišobran sigurnosti koji daje NATO.
Vodit ćemo računa o građanima i o gospodarstvu kao što smo to činili i do sada
Predsjednik Vlade kazao je da živimo u vremenu nikada kvalitetnijeg života u Hrvatskoj koja je riješila sve svoje strateške nacionalne zadaće.
Pritom je 18. turistička nacija u svijetu, s 20 milijuna turista na 4 milijuna stanovnika, što je omjer stanovništva i turista koji nema nijedna druga zemlja na Mediteranu, i rekordnim prihodima od turista.
Gospodarstvo raste, a rast BDP-a u Hrvatskoj duplo je veći nego prosjek Europske unije i eurozone.
“Međutim, ako su oko nas ratovi i krize, mijenja se cijela sigurnosna arhitektura svijeta, globalnog upravljanja, onda nećemo spavati i ne pratiti što se oko nas zbiva jer je nama OK. Moramo biti odgovorni kao Vlada, kao što smo u svim krizama s mjerama potpore umirovljenicima, poljoprivrednicima, ribarima, nezaposlenima, korisnicima dječjeg doplatka i socijalnih naknada”, poručio je i naglasio kako Vlada mora u krizama brinuti o svima.
Tako je, dodao je, i kad je riječ o plaćama – Vlada jednako brine i za zaposlene u školstvu i zdravstvu i socijali i kulturi i u pravosuđu i u državnoj službi i u policiji i u vojsci i u sudstvu.
Upitan hoće li se mjere pomoći produžiti i nakon 31. ožujka, premijer je poručio da će Vlada voditi računa i o građanima i o gospodarstvu kao što je to činila i do sata.
Za razliku od bezidejne oporbe koja fabricira krize, Vlada osam godina predano radi za hrvatske građane i gospodarstvo
Osvrnuo se i na najavljeni prosvjed oporbe, ironično poručivši kako im savjetuje da prosvjeduju protiv Pelješkog mosta, LNG terminala, Koridora Vc, druge cijevi tunela Učka, dovršetka Istarskog ipsilona, državne ceste D-403, najvećeg broja zaposlenih i najmanjeg broja nezaposlenih u povijesti, najvećih prosječnih plaća u povijesti, najvećih medijalnih plaća, najvećih minimalnih plaća, najvećih mirovina, inkluzivnog dodatka, dječjeg doplatka, povijesne obnove grada Zagreba i Banovine, 25 milijardi eura koje je osigurala Vlada za razvoj u ovom desetljeću, politika digitalizacije i dekarbonizacije, 2,5 milijarde ulaganja u obrazovanje, 700 milijuna eura ulaganje u zdravstvo u Zagrebu.
“Neka prosvjeduju protiv toga što 3. maj nije bankrotirao, nego baš u subotu kad je prosvjed imaju porinuće novog broda za kanadskog naručitelja, za što im nije pomogao nitko drugi nego Vlada”, istaknuo je.
Premijer je kazao da opozicija, koja cijelo vrijeme nema ideje, fabricira krizu.
Lijeva opozicija stalno se vrti na ideji da su Vlada i HDZ korumpirani lopovi, a krajnje desna ne može smisliti HDZ-ovu Vladu jer u parlamentarnoj većini ima manjine, pa i srpsku manjinu.
“To je to. Imamo oporbu s dvije linije i varijacije na dvije teme. To je sve”, kazao je premijer poručivši da za razliku od njih Vlada predano radi osam godina za hrvatske građane i gospodarstvo te međunarodno pozicioniranje zemlje.
Ključna politička razlika, dodao je, između vladajućih i oporbe jest ta što oporba u svemu vidi probleme, a Vlada je za svaki problem do sada našla rješenje.
Svima će se povećati plaće, stoga prosvjedi nisu ništa drugo nego politiziranje
Govoreći o plaćama u Hrvatskoj, u kontekstu reforme plaća kojom će se povećati plaća svima u državnoj i javnim službama, osvrnuo se na plaće liječnika.
Istaknuvši da se radi o ljudima koji obavljaju vrlo važan i odgovoran posao te o profesiji koju izuzetno poštuje, kazao je kako je među prvih 5.000 ljudi u Centralnom obračunu plaća, u smislu najviših plaća, oko 4.500 liječnika.
Dodao je kako još nije čuo, u kontaktima koje ima s raznim liječnicima, nijednoga koji je rekao da su u vrijeme ove Vlade nikad gore plaće.
Podsjetio je da je od 2009. do 2016. kroz kolektivne pregovore s tim istim sindikatima rast osnovice bio – nula, a u mandatu ove Vlade rast osnovice bio je čak 40 posto.
Kao još jedan primjer naveo je povećanje plaće učiteljima koje će, u odnosu na ožujak 2023. kada je bila 1.000 eura, u ožujku 2024. biti 300 eura.
“Kako to može biti razlog za prosvjed? Za isti posao u godini dana 300 eura više”, upitao je ustvrdivši kako ne stoje floskule da će takav i toliko rast pojesti inflacija.
“Ovo je reforma koja ide u prilog učiteljima, profesorima, liječnicima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima, policajcima, službenicima, svima. Ovo je reforma koja ide za tim da svi dobiju više”, poručio je i zaključio da stoga ti prosvjedi nisu ništa drugo nego politiziranje. Jedini sindikat, dodao je, koji nije Vladi supstantivno odgovorio da im neki koeficijent ne odgovara je upravo taj koji organizira prosvjede, dok su drugi svi dali svoje sugestije.
izvor: vlada.hr
