Sa hrvatskim europarlamentarcem iz redova IDS-a koji je ujedno i član političke obitelji Obnovimo Europu (Renew Europe) porazgovarali smo o aktualnim europskim temama te njegovom velikom uspjehu kao članu Odbora za promet i turizam. Bivši istarski župan član je i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, potpredsjednik Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU, a zamjenski je član i u nekoliko drugih odbora.
Kako je tokom godina tekao proces pripreme i prihvaćanja vašeg prijedloga o uvrštavanju većeg broja hrvatskih željezničkih i cestovnih linija u transeuropsku prometnu mrežu?
Revizija velike europske prometne mreže odvija se svakih deset godina. Zadnja je bila 2013. i u to vrijeme Hrvatska nije sudjelovala u ovom procesu. Međutim, moji kolege zastupnici Ivan Jakovčić i Jozo Radoš već su 2015. krenuli s temom revitalizacije morskih luka i željezničkog prometa u Hrvatskoj i vrlo se aktivno time bavili. Tražili su i uključenje Zapadnog Balkana u transeuropsku prometnu mrežu. Ja sam 2019., nakon što sam odabran za punopravnog člana Odbora za promet i turizam i razgovora s kolegama, upozoren da je u tijeku javno savjetovanje oko nove Uredbe TEN-T i odmah kao prvu aktivnost po dolasku u Bruxelles poslao dopis ministru Butkoviću da povede računa da to dolazi na agendu Europske komisije i da će to biti ključna tema ovog mandata. Od tada pa sve do 13.4.2023. aktivno sam radio na pripremi amandmana kojima bih obuhvatio sve hrvatske prometnice i uspio ih uključiti u veliku europsku prometnu mrežu. I uspjeli smo! Usuglasili smo se oko amandmana koji su važni za Hrvatsku, dobio sam podršku svih hrvatskih zastupnica i zastupnika te talijanskih i slovenskih zastupnika iz moje političke grupe. A Ministarstvo prometa nam je pomoglo u tehničkoj pripremi amandmana. Ogroman je uspjeh iza nas!
Koje su konkretno linije u pitanju te kolika bi financijska korist prema preliminarnim procjenama od istog mogla biti za gospodarstvo i turizam Republike Hrvatske?
Uložio sam osam amandmana kojima sam pokrio cijelu Hrvatsku. To su spoj Istarskog ipsilona na slovenske autoceste, cestovna poveznica Rijeka-Divača-Trst, željeznička veza Pula-Buzet-Divača-Trst, spoj Rijeke preko Ličke pruge do Splita, uključenje Luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran, izgradnja novog koridora Zapadni Balkan, koji ide od Salzburga do juga Grčke, u kojem će Luka Ploče imati geostratešku važnost. Tu Slavonija ima veliku ulogu – koridor Zapadni Balkan spaja Austriju s jugom Grčke i prolazi dionicom od Zagreba do Slavonskog Broda i spušta se kroz BiH do Ploča! Spajamo istok i jug Hrvatske! Mali korak za EU, veliki za Slavonce, za Hrvatsku. Također, izgradnja međunarodnog željezničkog pravca Zagreb-Maribor-Graz, koji je vremenski i financijski puno isplativija za prijevoz od trase preko Zidanog mosta, čime ćemo sigurno privući velik broj putnika i zainteresirati ljude za vožnju vlakom. To je moguće jedino novim pravcem. Ono što taj pravac može donijeti je i nova komponenta međunarodnog prometa – odnosno izgradnja novog brenda u željezničkom prometu. Ako zapad može imati vlak Pariz – Brisel za kojeg svi znaju, zašto na istoku ne bismo imali vlak Zagreb – Graz, koji će ići dalje prema Rijeci odnosno Splitu i nuditi ljepote Hrvatske na tračnicama. Ljudi žele putovati vlakom, ali mi taj „luksuz“ ne nudimo! I spomenut ću još jedan jako bitan pravac, koji nismo uspjeli realizirati, ali zato ću dat sve od sebe da to u pregovorima Komisije, Parlamenta i Vijeća odradim. Osim dakle očuvanja postojećih pravaca, cilj mi je željeznički spoj Zagreb-Varaždin-Čakovec, tzv. Lepoglavska spojnica. Kad bismo to uspjeli, onda bi to zaista bilo to!
Sve u svemu, amandmani su svi prihvaćeni i izglasani, ogromna su nam sredstva na raspolaganju. Novih 26 milijardi eura iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). To je fond namijenjen isključivo prometnim infrastrukturnim projektima i Hrvatskoj ti novci trebaju. Biti na koridorima je win-win situacija – s jedne strane nenadoknadiva europska financijska sredstva, s druge povezanost sa zemljama Zapadne Europe.
S kojim je obrazloženjem hrvatska Vlada prilikom izrade strategije razvoja željezničkog prometa u Hrvatskoj odbila vaše prijedloge? Jesu li vam čestitali na spomenutom uspjehu te mislite li da će resorni ministar Oleg Butković sada imati više sluha i biti voljan surađivati usprkos političkim i svjetonazorskim razlikama među vama?
S obrazloženjem da to nije sadržaj nove Strategije i da će to biti usvojeno kroz druge prijedloge! Ono što je mene najviše u tom trenutku brinulo jest da je komponenta međunarodnog prometa u toj Strategiji u potpunosti zanemarena! Zato sam te međunarodne dionice na europskoj razini posebno “gurao”. Prvo, jer imaju širi međunarodni značaj i drugo, jer upravo te dionice imaju prednost financiranja europskim sredstvima. Sve u svemu, s ministrom Butkovićem i ministarstvom otvoreno komuniciram od samog početka i sve smo radili u suradnji s njima. Na kraju dana, ovdje jer riječ o desetogodišnjem radu 3 liberalna zastupnika u Europskom parlamentu! Luka Rijeka je bila početak cijele priče, koju sam ja uspješno nastavio i sad smo tu gdje jesmo i svi moramo biti presretni zbog toga! Vjerujem i očekujem da će projekti na vrijeme krenuti u implementaciju – sljedeće godine – i da se poštuju svi rokovi kako bismo bili čim uspješniji u realizaciji i kako bismo iskoristili čim više novaca od 26 milijardi eura na raspolaganju.
Koje su već sad vidljive prednosti od ulaska Hrvatske u Schengen? Smatrate li to trenutno najvećim hrvatskim uspjehom na području vanjske politike?
Od početka svog mandata u Bruxellesu ističem kako je Schengen najvažniji strateški cilj RH. Zato i jesam uložio svoj maksimum kako bi pridonio onom konačnom zelenom svjetlu Komisije, kojeg smo toliko čekali. Znamo da nije jednostavno ujediniti 11 zastupnika različitih svjetonazora i političkih grupacija – vjerujem da to samo po sebi dovoljno govori o važnosti Schengena. A prednosti su već sad vidljive i konkretne. Posebice za naše prekogranične radnike i prijevoznike, kojima su radni dani znatno ubrzani, jer su granice izbrisane. Turistička je sezona pred vratima, a onda ćemo još bolje vidjeti koliko nam je Schengen bio potreban. Gužve će se drastično smanjiti, zbog čega ćemo zasigurno postati još poželjnije odredište stranih gostiju. Prvenstveno kao auto-destinacija, ali isto tako i onima koji dolaze avionom, s obzirom da ni na aerodromima unutar Schengena nema više graničnih kontrola. Dakako, posao tu nije gotov, jer iako je Schengen maknuo granice i dao nam potpunu europsku integriranost, zbog nedostatka odgovarajuće prometne infrastrukture, gužve na graničnim prijelazima Plovanija i Kaštel neće sa Schengenom biti u potpunosti riješene. Zato sam još sretniji što su svi moji prometni prijedlozi u Odboru za promet usvojeni, jer je to najbolji put ka rješavanju i dalje prisutnog problema uskog grla. Tu prije svega mislim na povezivanje Istarskog ipsilona na mrežu slovenskih autocesta.
Kako iz perspektive potpredsjednika Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore gledate na nedavnu pobjedu Jakova Milatovića (Pokret Europa) na predsjedničkim izborima? Je li to potencijalno korak bliže priključenja Crne Gore željenom savezu?
Novom predsjedniku Crne Gore i ovim putem čestitam i zaista se nadam da će prioritet njegovog mandata biti ulazak Crne Gore u EU. Već je najavio pridruživanje svoje zemlje EU do kraja petogodišnjeg mandata, ali znamo koliko je tu još posla. Prije svega u vidu prijeko potrebnih reformi, a nemojmo zaboraviti i parlamentarne izbore u lipnju, koji će također odrediti smjer nacionalne crnogorske politike. Crna Gora će u meni, kao i do sada, imati bezrezervnog partnera i podršku na svom europskom putu i ne mogu dočekati dan da EU dobije svoju 28. članicu. Proširenje EU-a na zapadni Balkan je stopostotna win-win situacija, a vjerujem da je ova promjena predsjedničke funkcije ključan korak ka tome. Milatović je već u nekoliko navrata istaknuo da se zalaže za bliže odnose između Crne Gore i Srbije, pa nadajmo se da će se to pretočiti u njihove zajedničke napore oko pregovora s EU.
Ulazite u posljednju godinu svog mandata u Europskom parlamentu. Vjerujemo da ste i više nego zadovoljni dosadašnjim rezultatima. Izvjestitelj ste Parlamenta za jedan od najvažnijih novih programa Unije Digitalna Europa, prvi ste hrvatski zastupnik koji je uspio ispred političkih interesa staviti nacionalne strateške interese RH i nekoliko puta ujediniti sve zastupnike. Veliki je uspjeh iza vas i u Odboru za promet. Što planirate dalje? Je li to to ili imate još ciljeva u zadnjoj godini mandata?
Da vam budem iskren, kad sam prije četiri godine započeo svoj mandat, nisam se ovome nadao. Posla je u Parlamentu uvijek, nema praznog hoda. Bila riječ o plenarnim zasjedanjima, sastancima političkih grupacija, odborima, službenim sastancima, lobiranjima ili neformalnim razgovorima na hodnicima Parlamenta. Ovo potonje je također vrlo bitna stavka u realizaciji konkretnih ciljeva jer za ostvariti bilo što, treba vam podrška zastupnika. Ne samo mojih liberala, već i šire. Uzevši sve to u obzir, danas mogu reći kako sam zaista presretan tijekom svog dosadašnjeg mandata. Usvojene prometne prijedloge svakako bih izdvojio kao jedan od najvećih briselskih postignuća, ali isto tako i spomenuti program Digitalna Europa te rad na rezoluciji za potrese pogođena područja u RH te naravno – Schengen. Kad me pitate što dalje, moram spomenuti i svoj rad putem Odbora za poljoprivredu i inicijativu uvođenja nove oznake za vrhunske poljoprivredne proizvode. To je moja osobna borba za istarske i hrvatske proizvođače, ali i potrošače. Iako smo prošloga tjedna očekivano nadglasani od strane velikih EU članica, koje su brojčano nadmoćne po pitanju broja zastupnika, ne odustajem od toga. Snažno se protivim odluci kojom se, između ostalog, želi zabraniti naš hrvatski prošek, i dat ću sve od sebe da na pregovorima Vijeća, Komisije i Parlamenta koji slijede uspijem ubaciti svoje zahtjeve u konačan tekst zakona. A isto očekujem i od našeg Ministarstva poljoprivrede.
