Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici: Davor Ivo Stier, foto: eu.hdz.hr

Intervju

INTERVJU DAVOR IVO STIER: Unatoč svim problemima, Europa ostaje najbolje mjesto za život. I dalje je prostor slobode koji uz demokršćansku politiku može ponovno biti snažna snaga za dobro u ovome svijetu

Da Hrvatska demokratska zajednica ozbiljno pretendira ostvariti povijesni rezultat i osvojiti dosad najveći broj mandata na izborima za Europski parmalnet, svjedoči i ponovno uvrštavanje na listu Davora Ivu Stiera – eurozastupnika u dva mandata, koji pored spomenutog kao rijetko koji hrvatski političar ima toliko bogato iskustvo u vanjskoj politici. Po povratku u Hrvatsku, radni vijek započeo je u Ministarstvu vanjskih poslova, potom hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, u dva navrata bio je i savjetnik bivšeg predsjednika i predsjednice Vlade Republike Hrvatske za vanjsku politiku. Kasnije stupa na funkciju potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova, a u četiri navrata je izabran i u Hrvatski sabor gdje je aktivno participirao u radu vanjskopolitici srodnih odbora. Trenutno je i predsjednik kluba Europske pučke stranke u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Birači, članovi i simpatizeri HDZ-a drže ga iskonskim predstavnikom demokršćanskih politika te će mu nesumnjivo i ovoga puta pokloniti veliko povjerenje. U sadržajnom razgovoru, Stier otkriva plan aktivnosti u novom mandatu u Europskom parlamentu, kako u perspektivi vidi ulogu Hrvatske i Europe te donosi svoje viđenje zašto su ljudi sve više razočarani u demokraciju.

Primjećujete li svojevrsnu promjenu smjera u provođenju politika u Europskom parlamentu otkako ste posljednji put bili eurozastupnik? S čime ste zadovoljni, a čime eventualno niste?

Svijet se jako promijenio u zadnjih osam godina, pa je normalno da se i Europa promijenila. S pandemijom su preko noći prekinuti neki opskrbni lanci i porasla je svijest da se Europa mora vratiti proizvodnji te smanjiti ovisnosti koje su nastale za vrijeme globalizacije. To je vrijeme prošlo i Europa mora redefinirati svoje odnose s drugim međunarodnim čimbenicima, prvenstveno s Kinom. Nadalje, Putinova agresija na Ukrajinu je srušila razvojnu paradigmu temeljenu na jeftinim ruskim energentima, a istovremeno ukazala na potrebu za većem ulaganjem u obrambene kapacitete. To će biti velika tema u novom Europskom parlamentu. Bilo bi bolje da je EU anticipirala i više utjecala na razvoj tih strukturnih promjena, ali je dobro da ih se sada bolje shvaća.    

S obzirom na zapažen broj osvojenih preferencijalnih glasova na proteklim parlamentarnim izborima i ovacijama koje dobivate na stranačkim skupovima, posebice onom nedavno održanog u Splitu, očekujete li još veću podršku hrvatskih birača na predstojećima EU izborima?

Očekujem u prvom redu pobjedu liste Hrvatske demokratske zajednice. Bit ću zadovoljan ako svojim angažmanom doprinesem uvjerljivoj pobjedi HDZ-a. 

Koji će biti vaši ciljevi u novom mandatu te kroz djelovanja u kojim odborima imate namjeru to ostvariti?

Zalagat ću se za demokršćansku Europu, to jest Europu solidarnosti kakvu su zamišljali njeni utemeljitelji, Adenauer, Schuman, De Gasperi, i kakvu je zagovarao sv. Ivan Pavao II. Nadalje, uz moju užu specijalizaciju u vanjskim poslovima i međunarodnim odnosima, volio bih dati svoj doprinos na području koji mi se čini strateškim za budući razvoj Hrvatske. A to su na primjer prometni koridori i velike investicije koje predstoje u modernizaciji željeznica, jer će to presudno utjecati na sve prioritetne politike, od demografije, ravnomjernog razvoja i upravljanja s teritorijem, do našeg pozicioniranja na trgovinskim rutama u novom međunarodnom poretku koji se trenutno stvara.   

Na slici Davor Ivo Stier. foto HINA/ Marin BAKIĆ/ ik

Ako se odmaknemo od stranačkog suparništva, smatrate li da rezultati parlamentarnih izbora dokazuju da je hrvatsko društvo ipak većinski nacionalno osviješteno i demokršćansko? Možemo li reći da kolektivno birači HDZ-a, DP-a i MOST-a imaju iste domoljubne i kršćanske vrijednosti?

Rezultati parlamentarnih izbora su pokazali da su preko 60 posto zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru osvojili kandidati i stranke koje bismo mogli ideološki smjestiti od centra prema desnom. Na tom prostoru je svakako naglašena i demokršćanska politika.

Koja bi prema vama trebala biti hrvatska nacionalna ideja? Koju biste ulogu i svrhu u Europi i svijetu voljeli dati Hrvatskoj?

U prvom redu bih naglasio kako je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve neovisnosti, pobjede u Domovinskom ratu i geopolitičkog pozicioniranja na Zapadu. Kako bismo bili snažniji i sigurniji, iz pozicije članice NATO i Europske unije moramo utjecati na prilike u našem susjedstvu, prvenstveno na jugoistoku Europe koji još nije uređen kako treba.  

Vide li hrvatske političke elite još uvijek uzor u Njemačkoj ili je razočaranost ostavštinom Angele Merkel stvorila svjetonazorski vakuum? Koja zemlja može biti uzor Hrvatskoj?

Merkel je bila jak lider i u toj ulozi je nije dosad nitko zamijenio. Međutim, ne bih je istaknuo kao uzor jer mi se čini da je ona bila vrlo uspješna u dobivanju taktičkih bitaka, ali je zakazala na strateškom planu. Na primjer, odluka o zatvaranju nuklearnih centrala joj je možda taktički donijela političke bodove i povećala popularnost, čak i kod birača lijevog centra, ali je zato povećala ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Zato se iz hrvatske perspektive ne bih previše oduševljavao s liderima koji su u nekom trenutku u modi ili na vrhuncu europske ili svjetske moći. Imamo mi naše velikane i naš put koji je trasiran od Starčevića, preko Radića do Tuđmana.     

Razna istraživanja javnog mišljenja, poput onog Centra Pew Research, pokazuju da su ljudi sve više razočarani u demokraciju i način na koji ona funkcionira. Slažete li se s time, i ako da – koji su faktori za to krivi?

Te su tendencije prisutne već neko vrijeme. Ima više faktora, ali ovom prilikom ću se osvrnuti samo na jedan koji mi se čini vrlo važnim. Globalizacijom je dobar dio proizvodnje preseljen sa Zapada na daleki Istok. Treba biti intelektualno pošten i reći da nije sve u globalizaciji bilo loše, kao što neki danas populistički predstavljaju. Međutim, taj proces prebacivanja proizvodnje, prvenstveno na Aziju, značajno je utjecao na slabljenje onog djela srednjeg sloja američkog i europskog društva koji se nisu mogli brzo prilagoditi novoj digitalnoj ekonomiji i koji su možda izgubili bivša radna mjesta ili su zadržali lošije plaćene poslove. Slabljenjem srednjeg sloja je oslabljen socio-ekonomski temelj liberalne demokracije, odnosno povećalo se nepovjerenje ljudi u demokratske institucije. U tim okolnostima se onda pojavljuju osobe i pokreti koji nude brza „rješenja“, nerijetko u kombinaciji s autoritarnim tendencijama.   

Kako vidite položaj i budućnost europskog demokršćanstva? Jesu li tzv. ekstremne desne opcije poput AfD ili Marine Le Pen u svojoj naravi demokršćanske ili koriste slabosti postojećih sustava i nacionalnih osjećaja kako bi profitirale? Što će kao posljedicu prouzročiti njihovo najavljeno razilaženje tik pred održavanje izbora za Europski parlament?

Kršćanska demokracija ima upravo te dvije komponente: kršćanski socijalni nauk i demokratsko shvaćanje da se politička moć ne smije koncentrirati u rukama jednog čovjeka ili pokreta već biti ograničena trodiobom vlasti, neovisnim sudstvom, slobodnim društvom i slobodnim medijima. To je dakako daleko od političkih pozicija i prakse AfD-a ili gospođe Le Pen, iako se ona u posljednje vrijeme pokušava malo približiti takvim stajalištima. No, bez obzira na njihovo razilaženje, ni AfD ni Le Pen sebe ne vide niti se nazivaju demokršćanskim  opcijama. U tome su u pravu, jer doista nisu demokršćani.

S obzirom na vaše bogato vanjskopolitičko iskustvo, koje su po vašem mišljenju najveće opasnosti s kojima se Europa danas suočava? Koje su najveće prilike? Koji vanjskopolitički aspekti Europe su najjači, a koji najslabiji?

EU je okružena ratovima i autokratskim režimima u svom istočnom i južnom susjedstvu. Tu je i Zapadni Balkan, okružen članicama EU-a, ali koji je u političkom smislu još uvijek trusno i nestabilno područje. Ideološki i geopolitički suparnici Europe često ga i pokušavaju dodatno destabilizirati. Pri svemu tome EU ima jako ozbiljan demografski problem, koji onda ima svoje društvene i gospodarske posljedice. Te unutarnje i vanjske izazove Europa neće moći savladati ako se odrekne svojih korijena i identiteta. No, unatoč svim problemima, Europa ostaje najbolje mjesto za život, i dalje je prostor slobode koji uz demokršćansku politiku može ponovno biti snažna snaga za dobro u ovome svijetu.   

Mislite li da bi potencijalno pristupanje BiH NATO savezu pomoglo njenoj stabilizaciji, bez obzira na postojeće probleme?

Iako još nije članica, NATO je već sada prisutan u BiH. Pod utjecajem Beograda i Moskve, Dodik otežava koliko mu je god moguće približavanje NATO savezu. Međutim, potrebno je da BiH nastavi putem euroatlantskih integracija do punopravnog članstva u NATO i EU. Naš je strateški interes da se BiH pridruži Republici Hrvatskoj u tim asocijacijama. Za to su potrebne promjene kojima će BiH profunkcionirati kao država triju jednakopravnih konstitutivnih naroda. Pristupni pregovori koje je BiH sada otvorila s EU važan su alat za postizanje tog cilja. 

Hoće li Srbija ikada ući u EU ili je taj proces Vučićeva igra zavaravanja Zapada?

Pred nama su izbori i najlakše bi mi bilo ići s oštrim porukama i pokupiti po koji politički poen. Međutim, za hrvatsku državu bi bilo najbolje kada bi se Srbija uistinu europeizirala i demokratizirala, što bi onda omogućilo brže proširenje EU i nama mirnije i stabilnije susjedstvo. Nažalost, to danas nije slučaj niti se može gledati s optimizmom na tu situaciju. Realnost je ta da u Beogradu nisu donijeli odluku da postanu dio Zapada, a ne može se ući u EU ako se sjedi na dvije ili više stolica. Nesvrstani ne mogu u EU. Opasne igre sa tzv. „srpskim svijetom“, koji je balkanska imitacija „ruskog svijeta“, predstavljaju remetilački faktor na jugoistoku kontinenta. Ta priča može samo loše završiti. Po tom pitanju se EU mora postaviti puno čvršće.     

Povezane vijesti

Vijesti

Za turiste iz EU te domaće turiste ovog su ljeta po prvi puta osigurani dodatni timovi u domovima zdravlja, ugovoreni s HZZO-om, gdje će...

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori