Eurozastupnica iz redova Hrvatske demokratske zajednice i Europske pučke stranke, ulazi u utrku za novi mandat. U impozantnoj karijeri, Sunčana Glavak također je zastupala interese hrvatskih građana u Hrvatskom saboru, a nekoliko godina radila je i kao glasnogovornica Ministarstva kulture, Vlade RH i HDZ-a. Prije ulaska u politiku, zastupnica je karijeru gradila radeći u nekolicini medija.
U opširnom intervjuu za Objektivno.hr predviđa rezultate predstojećih izbora te kako opcija koju predstavlja kani motivirati glasače da u što većem broju izaberu hrvatske europarlamentarce. Nabraja niz značajnih aktivnosti poduzetih u prethodnom mandatu, kao i na čemu će joj biti fokus ukoliko se izbori za novi mandat.
Koje biste najznačajnije odluke koje je Europski parlament donio u proteklom mandatu posebno istaknuli, a da su i na Vas osobno ostavile snažan dojam?
Iza nas je jedan vrlo dinamičan mandat u Europskom parlamentu tijekom kojeg smo imali priliku baviti se raznim temama te raditi na rješavanju brojnih izazova s kojima smo bili suočeni. Od svih značajnih trenutaka iz ovog mandata, želim posebno istaknuti dva glasanja u Europskom parlamentu koja su mi posebno ostala u dragom sjećanju, a tiču se Republike Hrvatske – glasanja o ulasku Hrvatske u šengensko područje te u eurozonu. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u srpnju 2022. usvojili smo izvještaj kojim smo dali pozitivno mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za najnoviju članicu eurozone. Zatim smo u listopadu 2022. na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta podržali ukidanje kontrola na unutarnjim granicama između schengenskog područja i Hrvatske. To su bili trenuci ponosa i sreće koje sam podijelila s kolegama iz Europske pučke stranke. Čestitke za ove povijesne uspjehe Republike Hrvatske, koji su rezultat iznimnog zalaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, stizale su sa svih strana.
Od ostalih tema o kojima smo raspravljali i glasali u Europskom parlamentu tijekom ovog mandata ističu se paketi potpore europskom gospodarstvu – tijekom pandemije virusa COVID-19, kao i s početkom ruske agresije na Ukrajinu. Tijekom pandemije virusa COVID-19 Europska unija je dogovorila instrument NextGenerationEU, koji nije služio samo kao plan oporavka Unije, već i kao prilika da iz pandemije izađemo snažniji i na dobrobit svih preobrazimo naša gospodarstva, društva i cijelu Europu. Veliku ulogu u tom procesu ima upravo Mehanizam za oporavak i otpornost, okosnica instrumenta NextGenerationEU, koji je namijenjen pružanju bespovratnih sredstava i zajmova za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama Unije. Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, Europska komisija provodi i plan REPowerEU, u sklopu kojeg smo zaštitili građane i poduzeća EU-a od nestašice energije, podržali Ukrajinu jer smo oslabili ruski proračun za financiranje rata i ubrzali prelazak na čistu energiju.
U Europskom parlamentu glasali smo i o godišnjim izvješćima o BiH u kontekstu kojih sam se uvijek snažno zalagala za europski put BiH te otvaranje pristupnih pregovora. Zato me raduje veliki napredak postignut u pogledu ove teme, a posebno nedavna odluka Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Kontinuirano sam se borila i za prava potrošača, stoga sam bila iznimno ponosna kada je usvojeno izvješće o pravu na popravak na kojem sam radila kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Cilj izvještaja bio je učiniti popravak proizvoda praktičnijim, jeftinijim i lakšim za potrošače, istovremeno nastojeći smanjiti otpad, a većom potražnjom za popravcima pomoći osnaživanju tog sektora.
Zalaganjem premijera Plenkovića revidirana je Uredba o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) čime je Hrvatska, jedina uz Njemačku, pozicionirana ukupno na četiri prometna koridora Europske unije, uključujući dva nova koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Time je dodatno učvršćen naš geoprometni položaj, a u europske koridore uključeni su pojedini dijelovi Hrvatske poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji. Tako se za Hrvatsku otvaraju nove mogućnosti za ulaganja iz europskih fondova u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu.
Zelena tranzicija također je bila jedna od najznačajnijih tema ovog mandata jer EU je predvodnik u globalnim naporima za borbu protiv klimatskih promjena i promicanje održivosti. Kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za izvješća o smanjenju emisija u zrakoplovstvu i CORSIA izvješćivanju, izravno sam sudjelovala u pregovorima i kreiranju zakonodavstva u sklopu paketa „Fit for 55“, jednog od najvećih zakonodavnih paketa ovog mandata kojim će se do 2030. smanjiti emisije EU-a za 55 posto, a sve kako bi se postigla klimatska neutralnost Unije do 2050.
U sklopu inicijative Kluba zastupnika EPP-a, zalažem se za novi zakon kojim bi se internetsko zlostavljanje kriminaliziralo kao dio šireg paketa mjera za rješavanje problema nasilja nad ženama u EU-u. U svibnju 2023., na inicijativu EPP-a održana je plenarna rasprava o cyberbullyingu. Rezultat je bila jasna međustranačka podrška europskoj akciji protiv cyberbullyinga. Potaknuta raspravom, tijekom 2023. organizirala sam dvije konferencije (u Zagrebu i Virovitici) posvećene suzbijanju nasilja na internetu i društvenim mrežama. U Zagrebu sam predstavila Jackie Fox, majku nesretno preminule Nicole koja si je oduzela život jer je više godina trpjela internetsko nasilje. U Virovitici sam organizirala široku raspravu o internetskom nasilju u koju sam uključila i tamošnje srednjoškolce. Predano sam uključena u procese kojima bi se internetsko nasilje učinilo kaznenim djelom i od toga neću odustati.
Od ostalih tema ovog mandata želim istaknuti i izmjene Zajedničke poljoprivredne politike i posebnu potporu mladim poljoprivrednicima u ovom kontekstu, ali i politike podrške mladima od kojih se ističe udvostručenje proračuna programa Erasmus+ do 2027. Tu inicijativu snažno je podržao Klub zastupnika EPP-a.
Hoćete li promijeniti pristup u vođenju kampanje u odnosu na prošli izborni ciklus? Kako kanite motivirati glasače na još veći odaziv?
Kod hrvatskih građana raste zanimanje za europske izbore – 61 posto građana reklo je da je zainteresirano za izbore, a 57 posto ispitanika u Hrvatskoj iskazalo da bi vjerojatno izašli na europske izbore da se održavaju sljedeći tjedan. Ti Eurobarometrovi podaci iz travnja 2024. ukazuju na porast za 4 posto u odnosu na prethodno istraživanje provedeno u prosincu 2023., stoga očekujemo porast izlaznosti na nadolazećim izborima. Čak 83 posto Hrvata reklo je da vidi koristi od članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Ovo su pozitivni podaci u tjednima prije izbora te vrlo značajni trendovi koji su potrebni europskoj demokraciji jer je tako dodatno osnažuju. Također, pozitivni trendovi prisutni su i u pogledu zanimanja mladih glasača na europskim izborima gdje primjećujemo porast izlaznosti već i s prošlih izbora 2019., a uvjerena sam da će se ovaj trend pokazati i 9. lipnja ove godine. U najnovijem istraživanju Eurobarometar, 65 posto mladih u Hrvatskoj iskazalo je da namjerava izaći na europske izbore.
Kada govorimo o europskoj politici, moramo biti svjesni naših trenutnih okolnosti te porasta populizma i eurooskepticizma koji mogu značajno utjecati na raspoloženje građana EU-a. Međutim, mi upravo u tome vidimo priliku. Vrlo je jasna razlika između onih koji su svojim radom ostvarili opipljive rezultate i onih koji su svoj mandat proveli radeći upravo suprotno. Zato mislim da se i u tjednima prije izbora u Republici Hrvatskoj moramo fokusirati na naše uspjehe na europskoj razini, ali i na rezultate Vlade premijera Andreja Plenkovića. Građani vide da HDZ nastavlja podizati plaće, mirovine, zaposlenost i BDP te da štiti životni standard hrvatskih građana. To se posebno pokazalo donošenjem šest paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena ukupno vrijednih 7,7 milijardi eura. Od 2016. pa do danas svjedočimo i povećanju prosječne neto plaće za 500 eura. Također, Hrvatska je u 2023. ostvarila realni gospodarski rast od 3,1 posto što je 2. najviša stopa rasta BDP-a u cijeloj EU! Sigurna sam kako građani prepoznaju i da je Vlada Republike Hrvatske pravodobno reagirala u svim krizama, istovremeno odgovorno upravljajući javnim financijama. Upravo to su snažni argumenti za motivaciju građana da ponovno izađu na izbore te da svoje povjerenje ukažu upravo HDZ-u, koji kontinuirano i dokazano brine o hrvatskim građanima kako u nacionalnom, tako i u europskom kontekstu.
Kakvom ocjenjujete trenutnu političku konkurenciju na izborima za Europski parlament? Za koje sve liste vjerujete da imaju potencijal osvojiti mandate?
Uvjerena sam da će HDZ biti pobjednik i ovih izbora. HDZ ostaje vodeća politička snaga u Hrvatskoj, formirat će Vladu u trećem mandatu, i to je ono što moramo staviti u fokus. Prema istraživanju IPSOS-a iz ožujka 2024. o izborima za Europski parlament predviđen je porast broja mandata HDZ-a s četiri na pet, dok je za SDP predviđen pad s četiri zastupnička mjesta u Europskom parlamentu na tri. To su podaci koji ispravno oslikavaju trenutnu političku situaciju u Republici Hrvatskoj te pokazuju kako SDP nije dostojan politički protivnik HDZ-u, što su pokazali i na nedavno održanim parlamentarnim izborima na kojima su također uvjerljivo poraženi. Mislim da nas ovakav rezultat istraživanja IPSOS-a ne treba čuditi ako pogledamo što je SDP napravio kao oporba u posljednja dva mandata te koliko i danas djeluju bezidejno i nespremno za preuzimanje bilo kakve ozbiljne političke odgovornosti. Također, moramo se prisjetiti i kolega iz Europskog parlamenta iz redova socijalista, političke grupacije kojoj pripada SDP, koji su radili na sabotiranju hrvatskog članstva u šengenskom prostoru. Dolazili su na granicu Hrvatske i BiH u kvaziosobnom aranžmanu ne bi li fabricirali incidente na granici, dok su se donosile finalne odluke o ulasku Hrvatske u Schengen. A Peđa Grbin i Biljana Borzan stali su uz njih. Ako situaciju promatramo u europskim okvirima, tu je situacija također vrlo slična. EPP, čijoj političkoj obitelji pripada i Hrvatska demokratska zajednica, osvojit će najveći broj zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu prema procjenama svih relevantnih istraživanja čime će zadržati status vodeće europske stranke koja u središte svojih aktivnosti i politika uvijek stavlja dobrobit građana.
Možete li nam u kratkim crtama predstaviti statistiku vaših aktivnosti tokom proteklog petogodišnjeg mandata.
Tijekom svog mandata u devetom sazivu Europskoga parlamenta, od prosinca 2019. do svibnja 2024., aktivno sam sudjelovala u radu na razini odbora, Kluba zastupnika EPP-a te plenarnoga zasjedanja. U tom sam razdoblju 127 puta istupila na plenarnim sjednicama (ili svakoga drugog dana zasjedanja!), koordinirala rad devet izvješća na kojima sam radila kao izvjestiteljica, podnijela 850 amandmana na 43 druga izvješća i uputila dvanaest pitanja Europskoj komisiji. U svojstvu članice Odbora za vanjske poslove (AFET), Odbora za okoliš, sigurnost hrane i javno zdravlje (ENVI), Posebnoga odbora za borbu protiv raka (BECA) te Posebnoga odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE i ING2), sudjelovala sam u brojnim raspravama na odborima.
Djelovala sam i kao članica Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom (DSEE) te Izaslanstva za odnose sa SAD-om (D-US), a uključila sam se i u rad brojnih formalnih i neformalnih organizacija, od kojih izdvajam: EPP Women, SME Europe EPP-a u kojem sam potpredsjednica, zatim skupinu Zastupnici protiv raka, Skupinu prijateljstva kulturnih kreatora, Radnu skupinu za migracije u okviru Konferencije o budućnosti Europe te Međuskupinu za demografske izazove, ravnotežu između obitelji i posla i tranzicije mladih. Uz navedeno, bila sam i članica Promatračke misije EP-a za predsjedničke izbore u Crnoj Gori i članica izaslanstva EP-a na sastanku Parlamentarnoga odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU – Albanija. Tijekom mandata predstavljala sam Europski Parlament na Konferenciji o budućnosti Europe, sudjelovala u brojnim drugim aktivnostima, poput organiziranja natječaja SME Europe za najuspješniju priču malih i srednjih poduzeća te izbora najboljega hrvatskog mladog poljoprivrednika, kao hrvatska ambasadorica izbora za Najboljeg mladog poljoprivrednika na europskoj razini, a podržala sam i izbore za najuzorniju hrvatsku seosku ženu na kojem se svojim radom i društvenim doprinosom predstavljaju žene iz hrvatskoga ruralnog područja. Također, organizirala sam dvadesetak konferencija, od kojih želim istaknuti konferencije Fight&Win o borbi protiv raka, konferenciju o budućnosti hrvatskih otoka te konferencije na temu “Kako zaustaviti cyberbullying“. Posebno sam ponosna i na pedesetak mladih ljudi koji su stažirali u mojem uredu, a jednako mi je drago što sam u Europskom parlamentu ugostila više od tristo osoba. Tako su me na radnom mjestu u Bruxellesu posjetili pripadnici povijesne Zrinske garde iz Čakovca, finalisti izbora za najboljega mladog poljoprivrednika i finalistice izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, učenici srednjih škola koje sudjeluju u programu Škola ambasador Europskoga parlamenta, drage kolegice iz Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski, zastupnice u Hrvatskom saboru, članovi Zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak te Mladeži HDZ-a i brojni drugi dragi gosti.
Navedite nam koje su to sve dodatne potpore za mlade poljoprivrednike osigurane novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom.
Ulaganja u poljoprivredu za razdoblje od 2023. do 2027. godine programirana su Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Republike Hrvatske. Hrvatskim poljoprivrednicima tako se stavlja na raspolaganje 3,78 milijarde eura i to kroz 81 intervenciju (uz tehničku pomoć): 19 iz izravnih plaćanja, 23 sektorskih te 39 ruralnih intervencija. Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) čini poljoprivredu u EU-u pravednijom, zelenijom i više usmjerenom na rezultate. S obzirom na izazove s kojima se susreće i hrvatska poljoprivreda, Vlada je povećala stopu nacionalnog doprinosa s 15 na 20 posto čime je omotnica za hrvatsku poljoprivredu povećana za 103,5 milijuna eura. Također, Vlada je tijekom pregovara u sklopu paketa mjera za otpornost i oporavak za hrvatske poljoprivrednike osigurala dodatnih 201 milijun eura koji su stavljeni na raspolaganje kroz Program ruralnog razvoja u dvije godine prijelaznog razdoblja. Generacijska obnova ostaje ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede pa je potpora za mlade poljoprivrednike osigurana iz izravnih plaćanja i iz mjera ruralnog razvoja te će se mladima staviti na raspolaganje gotovo 114 milijuna eura, uz povećanu pojedinačnu potporu, maksimalni intenzitet ulaganja 80 posto te mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta bez ograničenja (u smislu udjela cijene zemljišta u ukupno prihvatljivim troškovima) kroz zajmove/kredite. Mladi poljoprivrednici u Hrvatskoj postavljaju nove trendove transformirajući poljoprivredu u održivu, ekološki osviještenu djelatnost. Njihovi projekti ističu se po primjeni modernih tehnologija, korištenju obnovljivih izvora energije te brizi za ekosustav i zaštitu okoliša. Svojim radom oni promiču inovaciju, ali istovremeno ne gube iz vida vrijednosti koje čine ruralnu zajednicu – obitelj, zajedništvo i podršku međusobnoj suradnji. U sklopu zajedničkog projekta, Europska pučka stranka imenovala me za ambasadoricu izbora najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj. Tijekom zastupničkog mandata izbori su održani u četiri navrata, a mlade hrvatske poljoprivrednice i poljoprivrednici koji su imali prilike sudjelovati na europskom izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika ostvarili su zapažene rezultate. U konkurenciji iz gotovo svih članica EU-a, Zvonimir Kalić je 2020. osvojio treće mjesto u kategoriji „Šampion hrane u poljoprivredi“, Goran Vrabec je 2021. osvojio drugo mjesto u kategoriji „Najbolji projekt otpornosti“, a David Pejić je 2023. osvojio drugo mjesto u kategoriji „najbolji projekt unaprjeđenja ruralnih područja“ (također i dobitnik nagrade EU-a za ekološku proizvodnju – ,,najbolji ekološki proizvođač u EU-u“). Dario Pocedulić, proizvođač bezglutenskih prehrambenih proizvoda od heljde, izabran je za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika u 2024. godini.
U Europskom parlamentu bili smo, i nastavit ćemo biti glas poljoprivrednika te jasan pobornik pravednije preraspodjele europskog novca za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Zahvaljujući odgovornoj politici Vlade Republike Hrvatske, u proteklih je osam godina vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje povećana za 50 posto, a produktivnost za 73 posto. Štoviše, broj mladih poljoprivrednika se od 2016. povećao za više od 6 tisuća, na današnjih 24 tisuće.
Iz perspektive potpredsjednice SME Europe EPP-a sudjelovali ste i u procesu nastojanja administrativnog rasterećenja malih i srednjih poduzeća. U kojem sve pogledu im je moguće dodatno olakšati poslovanje?
Kao potpredsjednica SME Europe EPP-a, svjesna sam ključne uloge malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu Europske unije. Mali i srednji poduzetnici su kralježnica naše ekonomije, stvarajući dva od tri privatna radna mjesta i igrajući vitalnu ulogu u inovacijama i socijalnom napretku.
U procesu administrativnog rasterećenja već smo postigli znatne uspjehe, ali uvijek postoji prostor za poboljšanje. Jedno od ključnih područja gdje možemo dodatno olakšati poslovanje naših malih i srednjih poduzeća jest daljnje smanjenje birokratskih prepreka. To uključuje pojednostavljivanje postupaka za pokretanje poslovanja, što bi omogućilo brži pristup tržištu i smanjilo administrativne troškove.
Upravo zato ću se nastaviti zalagati za europske politike koje će smanjivati administrativno i regulatorno opterećenje gospodarstva, podizati konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, uz iskorištavanje prednosti zelene, digitalne i energetske tranzicije.
Također, radimo na poboljšanju pristupa financiranju. Kroz različite EU fondove i programe, poput programa InvestEU, nastojimo osigurati da mala i srednja poduzeća imaju lakši pristup potrebnim resursima za rast i razvoj. Osim toga, veliku važnost pridajemo digitalizaciji. Ulaganje u digitalne alate i obuku može znatno povećati efikasnost i konkurentnost naših poduzeća.
Na kraju, ne smijemo zanemariti i važnost međunarodne trgovine. EU kontinuirano radi na uklanjanju trgovinskih barijera i sklapanju trgovinskih sporazuma koji mogu otvoriti nove mogućnosti za naše poduzetnike na globalnoj razini.
Sve ove mjere su usmjerene na stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja koje omogućava malim i srednjim poduzećima ne samo da prežive, već i da prosperiraju. Zajedno možemo graditi jaču, otporniju i inovativniju Europsku uniju.
Kao članica Posebnog odbora INGE u svom političkom djelovanju se bavite i jačanjem mehanizama protiv plasiranja dezinformacija. Koji su mehanizmi najefikasniji za suzbijanje navedenog te tko prema vašem mišljenju u europskom i hrvatskom javnom prostoru prednjači po tom pitanju?
U borbi protiv dezinformacija ključni su koordinirani mehanizmi koji uključuju širok spektar alata, od tehnoloških rješenja do obrazovnih programa.
Jedan od najučinkovitijih mehanizama jest jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora, posebno s velikim internetskim platformama koje obuhvaćaju i društvene medije. Te platforme imaju tehnologiju i algoritme koji mogu brzo identificirati i ograničiti širenje lažnih informacija, a isto tako je važna i suradnja s medijima i obrazovnim institucijama u jačanju povjerenja u profesionalno novinarstvo te razvoju medijske pismenosti, koja ide ruku pod ruku s kritičkim promišljanjem. Tijekom pandemije koronavirusa, koja je osim pandemije virusa donijela i pandemiju lažnih vijesti i dezinformacija, velike internetske platforme pokazale su spremnost na suradnju s nacionalnim i europskim tijelima kako bismo osigurali sigurno digitalno okruženje za sve korisnike. Kroz Akt o digitalnim uslugama tražimo upravo to, da svatko u lancu prijenosa informacija i komuniciranja preuzme odgovornost za sadržaj koji se objavljuje, uključujući velike društvene platforme.
Nedavno je i hrvatski medijski prostor bio meta hibridne operacije – u našem internetskom prostoru pojavio se ruski propagandni web portal, a takve publikacije možemo očekivati sve više kako se budu približavali izbori za Europski parlament. Osim toga, u našem javnom prostoru pojedini politički akteri odavno nemaju osjećaj za težinu svoje izgovorene ili napisane riječi i atmosfere u društvu koju tako posljedično stvaraju. Poražavajuće je kada takve ocjene i postupci dolaze primjerice od čovjeka koji predstavlja instituciju predsjednika države.
U kojoj mjeri ste u kontaktima s europskim kolegama osjetili da je u njihovim očima dodatno narastao međunarodni ugled Hrvatske tijekom spomenutih pet godina, ali i za svo vrijeme otkako u dva mandata hrvatsku Vladu predvodi lider HDZ-a Andrej Plenković?
Tijekom proteklih pet godina, kao i tijekom oba mandata Vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića, mogu svjedočiti značajnom rastu međunarodnog ugleda Hrvatske. Moji europski kolege često ističu Hrvatsku kao uspješnu priču – europsku državu koja aktivno doprinosi stabilnosti i razvoju cijele regije.
Pod vodstvom premijera Plenkovića, Hrvatska je pokazala iznimnu sposobnost u upravljanju brojnim izazovima, od ekonomske stabilizacije do suzbijanja pandemije COVID-19. Također, Hrvatska je tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, u vrlo izazovnim okolnostima, demonstrirala sposobnost vodstva u kreiranju ključnih odluka i smjernica koje su odredile put daljnjeg razvoja Unije – predvodili odgovor na pandemiju koronavirusa, najveću zdravstvenu krizu u posljednjih sto godina.
U svim krizama Hrvatska je važan faktor stabilnosti na svim europskim razinama pri čemu gradimo europsku solidarnost s ostalim državama članicama Europske unije.
Poštovana smo članica Unije i pouzdan saveznik u NATO-u, ponosni na hrvatski identitet, kulturu i jezik, svjesni puta koji je naša država prošla kroz protekla tri desetljeća i zahvalni hrvatskim braniteljima na slobodnoj Hrvatskoj.
Prema uspješnosti u korištenju sredstava iz NPOO-a druga smo članica Europske unije. Naše članstvo u eurozoni i šengenskom prostoru također su koraci koji su dodatno potvrdili našu europsku orijentaciju i integraciju.
Jedan od pokazatelja snažnog utjecaja i ugleda Republike Hrvatske je i činjenica da smo se tijekom proteklog mandata snažno založili za temu demografije i izborili da se u novi sastav Europske komisije uključi poseban portfelj za demografiju.
Ovi napori i postignuća nisu samo povećali međunarodni ugled Hrvatske, već su osnažili percepciju Hrvatske kao ključnog igrača na europskoj sceni. To je nešto na čemu kontinuirano radimo i što ćemo, uvjerena sam, nastaviti razvijati u godinama koje dolaze.
Koji plan aktivnosti i interesa ste predvidjeli nastavku političkog djelovanja u sklopu Europskog parlamenta ukoliko se ponovno izborite za mandat?
U novom mandatu moj fokus će biti usmjeren na izgradnju pravednije, uključivije i održivije Europe. Mišljenja sam da su demografija, sigurnost, gospodarski napredak i ekonomska suverenost ključne teme za Hrvatsku, ali i Europsku uniju. Nastavit ću s radom na promicanju ravnopravnosti i osnaživanja žena u svim segmentima društva, s osobitim naglaskom na postizanje jednakih mogućnosti u politici i gospodarstvu; borit ću se protiv nasilja nad ženama i poticati žensko poduzetništvo. Mladi će također biti u središtu mojih aktivnosti; promicat ću programe koji podržavaju obrazovanje, zapošljavanje i aktivno sudjelovanje mladih u društvu, s naglaskom na europsku solidarnost i mobilnost.
Poljoprivreda će biti još jedno vitalno područje mog djelovanja, gdje ću se zauzimati za održive prakse koje ne samo da štite okoliš, već i osiguravaju podršku mladim poljoprivrednicima te promiču digitalizaciju i inovacije. U području medijske i digitalne pismenosti, radit ću na jačanju programa koji educiraju građane kako bi sigurno navigirali digitalnim prostorom, štiteći ih od cyberbullyinga i dezinformacija.
Također, zalagat ću se za proširenje Europske unije, osobito podržavajući europsku perspektivu za Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje zapadnog Balkana, te ću promicati politike koje potiču stabilnost, demokraciju i gospodarski rast u toj regiji. Položaj Hrvata i europska perspektiva Bosne i Hercegovine predstavljaju najvažnije vanjskopolitičko pitanje za Hrvatsku.
Održivi razvoj i zaštita okoliša ostat će visoko na mom dnevnom redu, gdje ću se zalagati za inicijative usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena i promicanje Europskog zelenog plana. U tom ću se kontekstu zauzeti za veću konkurentnost gospodarstva, ali bez nerazumnih zabrana.
Nastavit ću djelovati i u smjeru osiguravanja adekvatne razine kohezijskih sredstava i u budućem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a kako bi Hrvatska nastavila smanjivati razlike s razvijenijim državama članicama, promicati dugoročnu konvergenciju te zatvarati jaz u razvoju. Kohezijska politika može više pridonijeti demografskoj revitalizaciji ruralnih i drugih ranjivih područja što je jedan od strateških ciljeva Hrvatske i tema koje postavljamo kao prioritet.
Što će biti u fokusu u nadolazećim tjednima kampanje za Europski parlament, koje poruke možemo očekivati?
Za nas u HDZ-u fokus je na snažnoj i važnoj Hrvatskoj u Europskoj uniji. Hrvatska možda jest najmlađa, ali vrlo utjecajna članica EU-a. Svojim politikama želimo dodatno osnažiti Hrvatsku u jezgri Europske unije, očuvati naš način života, pametno koristiti europska sredstva, razvijati konkurentnost gospodarstva i poljoprivrede kao strateškog sektora. Jednako tako naglasak stavljamo i na razvoj prometne i energetske infrastrukture. Demografske politike iznimno su nam važne, a to pitanje u prethodnom smo mandatu uspjeli podići na najvišu razinu zahvaljujući premijeru Plenkoviću. Zaštita granice i odgovorna migracijska politika, europska obrambena politika te europska perspektiva Bosne i Hercegovine, kao i Hrvati izvan Hrvatske, glavne su odrednice politika koje zastupamo, a koje Hrvatsku zaista osnažuju čineći je relevantnim sugovornikom i partnerom.
Osobno ću se još snažnije angažirati oko pitanja medijske pismenosti, dezinformiranja i suzbijanja online zlostavljanja, čemu sam se posebno posvetila.
Sva postignuća koja smo ostvarili u proteklom razdoblju, rezultat su djelovanja na temelju koncepta modernog hrvatskog suverenizma.
Naravno, veliki dio fokusa bit će na korištenju europskih sredstava, uz pomoć kojih otvaramo nove škole, vrtiće, domove za starije i nemoćne, bolnice, poduzetničke inkubatore, veteranske centre, muzeje, vatrogasne domove, ceste, tunele, ribarske luke ili mostove. Iznimnim zalaganjem premijera Andreja Plenkovića, u prošlom smo mandatu za novo financijsko razdoblje osigurali 25 milijardi eura za ravnomjerni razvoj Hrvatske. Moramo biti svjesni kako je Hrvatska uspješno iskoristila sva dostupna sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira do 2020. godine i Fonda solidarnosti Europske unije namijenjena obnovi nakon potresa te je među prve tri države u korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Podsjetit ću i kako je, koristeći EU fondove, izgrađen Pelješki most, Terminal za ukapljeni plin u Omišlju na Otoku Krku, a u proteklim godinama ubrzano smo sustizali prosjek razvijenosti Europske unije – prije osam godina bili smo na 62 posto prosjeka EU-a, danas smo na 76 posto, što potvrđuje da rastemo brže od prosjeka EU-a.
Svjesni smo i kako je ruski napad na Ukrajinu doveo do energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka zbog čega je Vlada odgovorno reagirala sa šest paketa pomoći te je opet stala uz građane, radnike i poslodavce slično kao što je reagirala i u vrijeme pandemije spašavajući ljudske živote, ali i radna mjesta i naše gospodarstvo.
Kao demokršćani, u našim politikama uvijek ćemo u središte stavljati sigurnost, dobrobit i blagostanje naših građana te zaštitu nacionalnih interesa. Čuvamo osnovne demokršćanske vrijednosti poput supsidijarnosti i solidarnosti, nastojeći održati ideju Europe kakvu poznajemo – Europe koja proizlazi iz naših korijena.
