Iako još uvijek veoma mlad, eurozastupnik Karlo Ressler se radi bogatog iskustva iz sudjelovanja u prethodne dvije europske kampanje, kao i ovoj aktualnoj, gotovo može nazvati i njenim veteranom, naročito ako se uzme u obzir da su mu europske teme u fokusu još od daleke 2013. godine kada je svoj europski put počeo graditi kao asistent tada europarlamentarca, Andreja Plenkovića. U prethodnom mandatu obnašao je i dužnost voditelja Delegacije HDZ-a u Europskom parlamentu, a ono što valja posebno istaknuti u više nego dobro odrađenom poslu je činjenica da je zastupao Parlament kao najmlađi glavni pregovarač za proračun u njenoj povijesti, uz jedan od najuspješnijih rezultata pregovora. Kao prioritete svog parlamentarnog rada ističe odgovornu migracijsku politiku, uravnoteženi razvoj za sve dijelove i sve generacije Europe i očuvanje kvalitete europskog načina života u vrijeme velikih tehnoloških i globalnih promjena. Ressler je također bio i potpredsjednik Mladeži europske pučke stranke (YEPP) u dva mandata. U razgovoru za Objektivno.hr u finišu kampanje odgovara na ključna pitanja koja su u fokusu njegovog djelovanja.
Ostvarenje kojih ciljeva imate u planu u novom izglednom mandatu euro zastupnika?
U kompleksnom vremenu pred nama želim dati svoj doprinos jačanju hrvatskog položaja u Europi – sa zdravorazumskih pozicija europskog desnog centra te jasnim demokršćanskim vrijednostima – i nastaviti raditi na pitanjima ključnim za Hrvatsku i Europu – sigurnosti, migracijama, ravnomjernom regionalnom razvoju i digitalnoj transformaciji.
Kako iz perspektive predstavnika političara mlađe generacije ocjenjujete zainteresiranost mladih za europske politike? Jesu li optimistični i angažirani ili pak apatični i skeptični?
Moje je iskustvo da su mladi često zainteresirani za europske teme. Svi zajedno, od političkih predstavnika i institucija do medija, imamo odgovornost da svojim djelovanjem promičemo važnost biti dijelom i europskih demokratskih procesa. Između ostalog, u Hrvatskoj nastojim redovito sudjelovati u školskim programima Europskog parlamenta kako bih mladima približio rad u Parlamentu, kao i europske teme koje su relevantne za njihovo obrazovanje i budući život.
Što je, prema Vašem mišljenju, mladima prioritet: životni standard ili sigurnost?
Pitanje životnog standarda neodvojivo je od pitanja sigurnosti. Bez obzira na teške okolnosti nastanka naše zemlje u borbi za samostalnost, sigurnost koju danas osjećamo u Hrvatskoj nove generacije ponekad uzimaju zdravo za gotovo. Vjerojatno je, dijelom iz spomenutog razloga, pitanje sustizanja najbogatijih država članica danas istaknutije među mladima u Hrvatskoj. No, uz snažnu posvećenost nacionalnih institucija, europskim politikama podupiremo oba povezana prioriteta.
Kakav je pogled europskih političara na pitanje zajedničke sigurnosti? Postoji li neki konsenzus i razumijevanje o neophodnosti jačanja zajedničkih obrambenih kapaciteta?
Tektonske geopolitičke promjene danas cjelovito mijenjaju hrvatsku, europsku, ali i međunarodnu sigurnosnu arhitekturu. U kontekstu povratka rata na europski kontinent sve više prevladava shvaćanje kako je zajednička vanjska i sigurnosna politika, u kojoj države sudjeluju solidarno i odgovorno, ključna za izgradnju Europske unije kao prepoznatljivog globalnog aktera. Kao izvjestitelj parlamentarnog Odbora za proračune, u tom smislu sam se, između ostalog, snažno zalagao za Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave, s kojim je otvoreno novo poglavlje europske suradnje na ovom području.
Ostaje li svijet, odnosno Europa, na mladima? Demografski, Europa stari. Praznine se popunjavaju mlađim migrantima iz drugih svjetova. Kako gledate na navedeni problem?
Sve je očitije da Europi prijeti ozbiljan populacijski kolaps. Nažalost, ovo je pitanje dugo bilo najzanemarenije europsko pitanje, kako sam često upozoravao u Europskom parlamentu. Nema jednostavnih rješenja, ali moramo pronalaziti nove učinkovite politike koje vode računa o demografskom i obiteljskom aspektu, podupiru mlade koji žele zasnovati vlastitu obitelj i usklađuju ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života.
Što Europa treba učiniti po pitanju migracija kako bi sačuvala ravnotežu između humanističkih demokratskih načela suosjećanja sa tuđom patnjom i očuvanjem vlastitog povijesno-kulturnog nasljeđa? Postoje li uopće sretna rješenja?
Migracije predstavljaju jedan od najvećih europskih izazova naše generacije, a jasno je kako će one ostati jednim od ključnih europskih pitanja i u budućnosti. U Europi stojimo iza temeljnog prava na azil i ponosni smo na iskazanu solidarnost. Istovremeno, opseg i složenost migracija radikalno su se promijenili i očito je da migriranje u Europu ne može biti rješenje za sve globalne probleme. Vodeći se ovim shvaćanjem, postignut je dogovor o Migracijskom paktu, vjerojatno najvažnijem legislativnom paketu ovog mandata, na kojem sam radio kao dio najužeg tima Europske pučke stranke, a koji za cilj ima iz temelja modernizirati europski sustav migracija i azila kako nitko više europsku granicu ne bi uzimao olako.
