Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Facebook/Šimun Cimerman

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU ŠIMUN CIMERMAN: Lako se Državi namjeriti na male poduzetnike, s crkvom se ne žele petljati i ona ima povlašteni status!

Pravu buru u javnosti podignuli ste Vašim performansom vježbanja u crkvi. Kakve su bile reakcije Vaše okoline i kolega sportaša?

Reakcije su bile različite: od toga da sam „narodni heroj“ do toga da sam dobio na desetine prijetnji, a nekoliko i smrću, najviše putem facebooka i to – vrlo transparentno, što znači da se ljudi danas ne libe reći „ubit ćemo te“ i to sa – imenom i prezimenom. Sportaši, rekreativci i svi koji su u sportu su shvatili moju protestnu poruku i od njih sam većinom imao potporu, a osim nekoliko „čvrsto deklariranih vjernika-sportaša“, koji ovo jednostavno nisu razumjeli. Ili nisu htjeli razumjeti. U njihovim glavama to je bio „napad na crkvu i vjernike“. A o čemu, naravno, nema niti govora. Niti smo provalili u crkvu, niti nekome smetali, niti ukrali ili prevarili – ništa od toga.

Vidite li se kao hrvatski odgovor na Colina Kaepernicka i američke sportaše koji su bili važan dio pokreta Black Lives Matter?

Ne. Naše je društvo vrlo podijeljeno, od potpune indiferentnosti i toga da ljude uopće nije briga pa sve do toga da su ljudi toliko ekstremni da su spremni drugome nanijeti zlo. Stoga, i oko ovog mog protesta sportaši nisu ujedinjeni, jer sportaša ima iz različitih slojeva društva i ne bi se mogao složiti da su sportaši – najpametniji sloj društva. To su jednostavno ljudi koji brinu više za svoje zdravlje nego drugi ljudi i od života traže „ono nešto više“, no to se nikako ne odražava i na intelektualnom planu. Dapače, sportaši znaju biti i vrlo limitirani, no to i nije iznenađujuće, jer da bi u nečemu bio dobar i mogao se istome posvetiti 100%, ostala polja, pogotovo intelektualna, mogu trpjeti zbog toga. Masa sportaša, a kada se prestane baviti ozbiljno sportom, više ne radi na sebi, što fizički, što intelektualno – dan kada završe karijeru u ranim tridesetima je kao da su – umrli. Osobno, ne mogu nabrojati pet sportaša čijim sam intelektom impresioniran. A znam ih na stotine.

Sportaši su po pravilu religiozni i svoj uspjeh često povezuju s vjerom. Jeste li i Vi bili takvi u nekoj fazi svojega razvoja?

„Po pravilu“ je ono što gledamo na nogometnim utakmicama, a posebno reprezentacije, ta sve te izjave ala „Bog će dati, dao bog, bog nije htio, bog je htio…“. Da, ako gledamo nogomet i hrvatsku reprezentaciju, neke stvari su dovedene do apsurda, kao pohod i pripreme u Međugorje i slično. Odlično, ako sportaši misle da će im vjera pomoći i da je „njihov Bog“ jači od „protivničkog Boga“ – ja sa time nemam problema. No, recimo situacija: što bi se desilo da sam vrhunski nogometaš u hrvatskoj reprezentaciji, no eto, ne vjerujem u tu priču i ne želim se pridružiti u hodočašću reprezentacije u Međugorje? Da li dobivam otkaz iz repke? Da li će me javnost kamenovati? Vjerojatno, i jedno i drugo. Eto, to je taj apsurd. No, niti jedna vjera ne može zamijeniti rad niti vam podariti talent. To je nezamjenjivo. No, ovdje je problem da je vjera dignuta na nivo službene državne religije i ako nisi na toj liniji – mora da sa tobom nešto nije u redu. Vjera bi trebala biti osobna stvar svakog čovjeka. Kao, primjerice, seksualni život. Javno forsiranje vjere do te mjere da je to postalo „normalno“ je za sekularno društvo – nenormalno. Djeca koja danas ne idu na vjeronauk su doslovno izopačena iz društva njihovih vršnjaka. Osobno znam nekoliko primjera mojih bližih prijatelja čija djeca ne idu na vjeronauk i o njima se priča „da nešto nije u redu“. Djeco, sa vama je sve u redu, samo živite u podosta nezdravom društvu i nažalost, dok ne stasate, mnogo ćete morati propatiti.

Mislite li da će Crkva biti sljedeća meta socijalnih protesta?

Neće. A ako u međuvremenu ne napravi neku glupost pa razjari građane, a što bi se moglo dogoditi, jer prateći situaciju, mnogo se tih stvari oko crkve otelo kontroli, posebice sada u vrijeme društvenih mreža, a gdje su svećenici postali super-stars. Primjerice, neki dan sam se zapanjio kakve sam sve gluposti našao na stranici izvjesnog svećenika imena Ivan Dominik Iličić. To što taj čovjek priča i koliko ga ljudi prati je doslovno stravično. Ukratko, bez pardona čovjek propagira da se od abortusa radi cjepivo za Covid. Njega tamo prate preko 50.000 ljudi, a na tisuće ljudi je taj status lajkalo, šeralo, odobrilo. To je jednostavno – stravično. I crkva bi tome nekako trebala stati na kraj, jer to su ljudi koji rade veliku štetu društvu. Crkva sada daje zaštitu mnogim ekstremnim dijelovima društva, sljedbenicima koji su zaista društveni ekstrem i koji se kriju iza crkve. To je za crkvu sada i najveći problem jer zbog njih normalni ljudi crkvu napuštaju, a oni ekstremni postaju još ekstremniji. Ne znam kada je to sve počelo i kako se dogodilo, ali 1998. godine nisam zamišljao da će budućnost u 2020. godini izgledati kao neko 18. stoljeće. Zaista, ako prosurfate malo po internetu i pogledate te sve komentare ljudi, dođe vam jasno kako je u ovom „pitomom narodu“ mogao biti moguć neki Jasenovac, Bleiburg ili Srebrenica. Pod „mi“ mislim na ovaj Balkan, jer pratim prilike i „preko granice“ i situacija je identična: vjerske zajednice produciraju mržnju i ekstremiste, vjeronauk služi za učenje alternativne povijesti. Primjerice, profil ljudi koji su mi prijetili je sljedeći: muškarci, između 28 i 36 godina, puni Boga, Hrvatske, kršćanstva, HOS-a, Dinama ili Torcide, opterećeni ratom i Jugoslavijom. Hej, alo, pa oni se tada još nisu niti rodili? Kako je do toga došlo?

Gledano s današnje točke gledišta biste li, s obzirom na govor mržnje i prijetnje kojima ste bili izloženi Vi osobno i članovi Vaše obitelji, opet sve ponovili te planirate li poduzeti slične akcije?

Ako bi trebalo, za neki viši društveni cilj – da, bih. Smatram da moramo biti sekularno društvo i da u takvom društvu jedni ne mogu biti jednakiji od drugih i da su sve demokratske metode, od protesta do građanskog neposluha prihvatljive. Crkva je prerasla u vrlo moćnu organizaciju i „drma“ Hrvatskom. No, za to je kriva Država, koja je to dopustila. Crkva je izašla iz okvira svojeg djelovanja. Dan kada sam čuo da se sa oltara ljudima govori za koga da glasaju – bio je dan kada sam prestao ići u crkvu i kada je crkva prestala biti crkva već se pretvorila u društveno-političku organizaciju. Tako je i sa mjerama: crkva je toliko moćna da može biti izuzeta od mjera. Državu je strah bilo što prigovoriti istoj jer se svaka vlast boji gubitka glasova. Lako se Državi namjeriti na male poduzetnike, klubove, teretane, frizere i automehaničare – no, sa crkvom se ne žele petljati i tu ista imam povlašteni status. Naravno, crkvi odgovara taj status, ona će uvijek uzeti koliko god može i neće stati iza nejednakosti u društvu niti se obračunati sa ekstremnim krilom. Nažalost, moralo bi se desiti nešto katastrofično da se crkva vrati nazad u svoj tok i da počne raditi svoj posao. A to je stvarati bolje ljude. Ovog časa, crkva ne radi svoj posao. Po prvi puta došlo je do toga da se stvorila podosta velika grupacija ljudi, svojevrsni Ku Klux Klan HR. I to je porazno.

U nedavnoj Facebook objavi upućenoj premijeru Vlade Plenkoviću, naveli ste i svoj kratki sportski CV u kojem, između ostalog, spominjete i treking & trail pokret čiji ste osnivač, a koji broji preko 30.000 članova. Opištite nam ukratko o čemu je riječ.

Prije 20 godina u Hrvatsku sam „donio“ sport pod nazivom „pustolovne utrke“, a nakon što sam se 3x kao član prvog hrvatskog tima natjecao na najtežim pustolovnim utrkama na svijetu, u Maroku, Patagoniji i Vijetnamu. Godine 2000 počeo sam sa Terrom Incognitom, petodnevnom pustolovnom utrkom na području Hrvatske, a koja je postala jedna od najprestižnijih svjetskih pustolovni utrka. Iz tog projekta se „izrodio“ trking, te je 2003. osnovana Treking liga, a koja je do sada okupila oko 30.000 ljudi u 17 godina, na više od 200 utrka na 40 različitih lokacija u Hrvatskoj. Svojevrsni „undergraund“ danas je postao mainstream. Primjerice, prije 10-tak godina kada bi došli na Jarun, nasip, Maksimir ili Sljeme sreli bi tu i tamo nekoga. Sada ne možete naći parking na tim lokacijama: svi trče, trkaju, trailaju, planinare, voze bicikl. I to je fantastično. To je nešto najbolje što se Hrvatskoj desilo u ovih 30 godina. Jedna mala šačica nas entuzijasta napravila je pokret koji sada broji i preko 100.000 ljudi. I to sve bez plana države, lokalne uprave, nacionalne strategije i sličnih boostanja od strane institucija. Ovo što smo mi napravili u tom segmentu je svojevrsni „Kostelić model“, a gdje smo zemlju od potpunih „kaučara“ pokrenuli u vrlo aktivnu zajednicu. No, to je daleko od uspješne nacije, jer za sada smo treća najpretilija nacija u Europi i to je porazno. Za sada smo načeli samo vrhove sante, no vjerujem da će to uskoro biti i cijeli ledenjak. I to je nešto najpozitivnije što se hrvatskom društvu dogodilo od 1990-te. Niti jedna nova izgrađena crkva, spomenik ili fontana ne može nadmašiti ovakav društveni doprinos.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Top Tema

Nakon što je kao urednik, suautor i samostalni autor sudjelovao u stvaranju više od desetak knjiga, popularni hrvatski svećenik poznat po britkom jeziku, ali...

Vijesti

Nadbiskup Nadbiskupije München/Freising kardinal msgr. Reinhard Marx slavio je ovog tjedna u crkvi Sv. Pavla u Münchenu svetu misu za homoseksualce i lezbijke, o...

Vijesti

Svećenik, filozof i sveučilišni profesor fra Ante Vučković bio je gost Pressinga Ilije Jandrića u utorak.

Top Tema

VEČERNJI LIST danas je objavio da je “u Crkvi zazvonilo na uzbunu” zbog samopopisivanja, koje završava u nedjelju. U članku autora izuzetno bliskog crkvenim krugovima tvrdi se...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori