Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Dalibor Matanić, privatni album

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU REDATELJA DALIBORA MATANIĆA: “Zora je hermetičan film na više nivoa koji traži od publike maksimum pažnje, tako sam i na projekciji u Areni bio oduševljen publikom koja je bila maksimalno koncentrirana i u jednom trenu kao da se moglo osjetiti kako se emocija s platna prenosi u gledalište!”

Javno ste čestitali na velikom uspjehu ekipi hrvatskog filma “Murina” koji je na Filmskom festivalu u Cannesu osvojio prestižnu nagradu Camera d’Or. Što ona znači za domaću filmsku industriju? Smatrate li da ona može i treba biti dodatni razlog da Ministarstvo kulture i ostale nadležne institucije više ulažu u tu industriju?

To je super stvar i osjetilo se na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu. Naravno da sam im čestitao jer kod nas ima previše taštine i egoizma, a ja smatram da je svaka pozitivna stvar koja se dogodi na internacionalnom planu plus za sve. Sjajno je i to što je film Jasmile Žbanić bio u konkurenciji za Oscar – to su divne stvari za ovu regiju jer se time pozicioniramo u filmskoj industriji što je vrlo bitno s obzirom koliko sve jačih kinematografija dolazi s različitih strana svijeta.

Ljudi možda nisu dovoljno upoznati s time da HAVC i sve te instance koje se razvijaju od 2007-2008. godine nisu dovoljne, više je pitanje je da li se televizije mogu još više unaprijediti kako bi financirali takve projekte, a ne samo HRT. Idealno bi bilo kada nebi ovisili samo o državi i kada bi kroz druge načine financiranja privatni kapital uložio u našu industriju. Tome imamo dijelom priliku svjedočiti u Srbiji, ali su Vučić i ekipa nažalost počeli politizirati i na tom planu i ratuju između sebe. Kada bi se u Hrvatskoj smanjili porezi u tom sektoru čime bi i isplativije postalo ulaganje u kulturu bi bilo genijalno. „Zora“ je nakon dugo vremena prava hrvatsko-talijanska produkcija kao što je i TV serija „Šutnja“ koprodukcija Hrvatske, Rusije, Njemačke i Ukrajine i odmah se cijela igra diže na jedan viši kvalitativni nivo. Mislim da smo spasili našu kinematografiju onog momenta kad smo se okrenuli prema svijetu.

I Vi ste za “Zoru” na Pulskom filmskom festivalu prije koji dan osvojili nagradu za najbolju kameru (Marko Brdar), najbolju montažu (Tomislav Pavlić), najbolju glazbu (Alen i Nenad Sinkauz) i najbolji ton (Mirko Perri i Julij Zornik).

Divno je što su moji dečki za koje imam osjećaj kao da smo bend – svi zajedno dobili nagrade. Znam koliko smo vremena uložili u svaku notu, svaki decibel tona, svaki rez u montaži i svaki kadar. Dalo se primijetiti da je publika osjetila da netko zaista stoji iza svega ovoga i da nije brzopleto i olako napravljeno.

Jeste li općenito zadovoljni reakcijama kritike i publike na ”Zoru”? Jesu li one u raskoraku s onime što će očekivali kako će reagirati na film?

Samo ću reći da otkad je bio prikazan na Filmskom festivalu Black Nights imamo sjajne internacionalne kritike, kao i nakon Festa u Beogradu. Odmah prepoznam kada je kritika dobronamjerna, a na one ostale se previše ne obazirem. Zora je hermetičan film na više nivoa koji traži od publike maksimum pažnje, tako sam i na projekciji u Areni bio oduševljen publikom koja je bila maksimalno koncentrirana i u jednom trenu kao da se moglo osjetiti kako se emocija s platna prenosi u gledalište.

Opišite kojim redoslijedom nastaje jedan Vaš film? Što ili tko Vas najviše inspirira? Da li likove prilagođavate prema već uhodanoj glumačkoj postavi s kojom često surađujete? Ovisi li realizacija filma u konačnici ponajprije o novčanim sredstvima koja imate na raspolaganju za isti?

Sve kreće od ideje za koju je najbitnije da li se može sažeti u jednu riječ i da li te ta ideja vodi – da li je to primjerice humanizam ili borba za neki bolji svijet, emocije i slično. Tada se prelazi na odabir glumaca, za neke glumce su uloge već napisane. Primjerice za ”Trilogiju sunca” je Tihana Lazović glavna ženska uloga u sva tri dijela, a mijenjamo muške uloge. Što se tiče improvizacije smo majstori. U Ukrajini i Tunisu smo snimali s lokalnim ekipama i ljudima koji rade na produkciji. To čemu smo se mi s područja Balkana i jugoistočne Europe naučili improvizaciji i da iz ničega napravimo nešto je prilikom stvaranja filma često presudno. Nitko ne razmišlja o hendikepu u budžetu (kojeg uvijek imamo) i zato bez tog opterećenja gdje god dođemo uspijemo složiti sjajan filmski set. Na Zapadu na primjer kolegama ”prođe cijeli život” dok ne prikupe sva potrebna financijska sredstva i realiziraju prve filmske uratke. Mi smo naviknuli da s onime čime trenutno raspolažemo napravimo najviše što možemo, a da se ne primjeti taj financijski manjak.

Postoji li tema i žanr kojim se nikada ne biste htjeli baviti ili Vam sve predstavlja izazov?

Ne bih se sigurno bavio nečime tipa feel good mainstream filmovima, koji su pretjerano izvještačeni. Znamo da su sve obitelji disfunkcionalne i ljubavi i veze izopačene, ali je upravo u tome i čar i iz toga se kao inspiracija uvijek nađe neka emocija, ljubav i toplina. Ono što bih naspram toga htio raditi novoga je porno industrija (smijeh) i bilo kakva vrsta znanstvene fantastike. Bitno je da ljudi nešto osjete kad gledaju film, nije toliko presudno koji je žanr.

Smatrate li da će dolaskom platforme Možemo! na čelo Zagreba svanuti i na kulturnoj gradskoj sceni? Jeste li u kontaktu s njihovim predstavnicima? Planirate li im ponuditi neke projekte ili ostvariti suradnju u nekom obliku?

Nikad nisam u tom smislu bio u komunikaciji s bilo kojim pripadnikom hrvatske političke scene, iako mislim da je super što je Možemo! došao na vlast u Zagrebu. Nemam prevelika očekivanja, već mi je dovoljno i to što se maknula prethodna politička garnitura – jer tada kulture u gradu nije bilo. Vidjet ćemo što aktualna vlast im u planu po tom pitanju i nadam se da će biti bolje jer su zadnjih deset godina bile obilježene Adventom i sličnim ”kičerijadama” koje se sasvim sigurno ne mogu svrstavati pod kulturne događaje.

Da li u budućnosti planirate podučavati mlađe generacije te što je ono temeljno i najvažnije što biste im prenijeli?

Četiri godine sam već predavao na jednom privatnom fakultetu za dizajn – super smo se družili, učili i tulumarili. Vjerujem da su ”klinci” mogli primjetiti da je meni glavna vodilja uvijek ljubav. Govorio sam im kako je meni bilo na početku, dao sam im poticaj i vjetar u leđa da mogu ostvariti sve što požele. I zaista su bili sjajni. Danas je film moguće snimiti i samo s mobitelom, nema više mejsta za izlizana opravdanja da se treba pričekati dok se prikupe novčana sredstva. Snimajte filmove uz pomoć prijatelja ili obitelji. Naravno da bi ih i dalje volio nastaviti podučavati i da ponovno tulumarimo (smijeh).

Čime se trenutno bavite?

Imao sam blago rečeno intenzivan radni period jer su mi se zbog cijele situacije s Covidom snimanja dvije serije ”Područje bez signala” i ”Šutnje” poprilično primakla. Sve je srećom super prošlo, ali nakon mjeseca dana snimanja ”Šutnje” u Ukrajini, sam u jednom trenutku u Tunis morao ići završiti snimanje ”Područja bez signala” tako da me puno ljudi tada zabrinuto pitalo kako sam uspio to sve izbalansirati – da li uopće znam koju seriju snimam (ha-ha), ali uvjeren sam da će obje biti jako dobro prihvaćene. Sada s ekipom montiram sav taj snimljeni sadržaj i plan je da na jesen prvo ide emitiranje ”Područja bez signala”, a onda nekad s Novom godinom ekipa zadužena za „Novine“ predstavit će vam „Šutnju“.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Povezane vijesti

Kultura

HOROR The Exorcist: Believer, nastavak zloglasnog filma iz 1973. godine, trebao je stići u američka kina u petak, 13. listopada. “Prije točno 50 godina ove...

Kultura

Prvi film snimljen u režiji Iranke i Izraelca prikazan je na filmskom festivalu u Veneciji, plod suradnje sineasta iz zemalja zakletih neprijatelja. Tatami govori...

Kultura

Piše: Index Magazin Prema svemu sudeći, Titanic se 1. srpnja vraća na Netflix, nedugo nakon što se najpoznatiji brod u povijesti našao u fokusu...

Kultura

U dvorištu Kapucinskog samostana u Rijeci gdje će i ove godine biti smješteno Ljetno Art-kino, kultna riječka kulturna institucija, 15. lipnja upriličena je svečana...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori