Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Tomislav PAVLEK /ds

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU prof. dr.sc. SANJA BARIĆ, redovita profesorica i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci: “Smatram da bismo se bez iščekivanja miga od strane politike upravo mi, kao profesori i znanstvenici, trebali uhvatiti u koštac s izradom praktične analize stanja i stručnih osnova za sveobuhvatnu reviziju Ustava RH!”

Predsjedniku Milanoviću i premijeru Plenkoviću dali ste svojevremeno jasne preporuke u kojem smjeru bi se već mučna trakavica oko imenovanja čelne osobe Vrhovnog suda na najprimjereniji način mogla riješiti. Tom prilikom također ste spomenuli da je nužno izmijeniti i poboljšati odredbe Zakona o sudovima. Koji bi bile Vaše preporuke u tom smislu te koji profil osobe bi prema Vašem mišljenju bio najkvalitetniji izbor za navedenu funkciju?

Za početak valja reći da predsjednik Vrhovnog suda RH (pVSRH) jest važna funkcija u hrvatskom pravosuđu, ali nije baš važna u mjeri u kojoj se stvorila fama oko te pozicije. Shvaćamo da je iza toga sijaset drugih obzira: političkih, osobnih, odnosa percipirane ili stvarne moći u srazu onih koji se moraju složiti oko izbora. Ozbiljni zaokret u kvaliteti i brzini funkcioniranja hrvatskog pravosuđa zahtijeva sveobuhvatniji pristup uključujući, primjerice, obvezu cjeloživotnog obrazovanja sudaca (moguće poput obveza koje imaju liječnici i drugo zdravstveno osoblje), izmjene u procesnim propisima, još objektivnije djelovanje sustava napredovanja, jačanje stvarnog nadzora sudačke etike i sl.

Vraćajući se na pitanje izbora pVSRH, imamo načelnu dvojbu: zadržati postupak izbora s javnim pozivom ili se vratiti na situaciju prije uvođenja tog instituta. Podsjećam da smo te izmjene uvrstili 2018. temeljem preporuka GRECOa, a u svrhu povećanja transparentnosti i objektivnosti u izboru. No, rečene zakonske odredbe nemaju jasno definiranu situaciju koja nam se dogodila prilikom ovog izbora (ponavljanje poziva, postupanje predsjednika RH i sl.). Sve bi to bilo dobro precizirati imajući u vidu odluku Ustavnog suda RH o ovom pitanju. Kako bilo, osobu koja bi trebala doći na čelo VSRH trebaju krasiti uobičajene potrebne karakteristike dobrog suca: znanje, neovisnost, visoki stručni i moralni standardi. No, potrebna je i doza odlučnosti, hrabrosti te dobro razumijevanje cjelokupnog pravosudnog sustava, kao i sposobnost odvajanja od osobnih nagnuća i netrpeljivosti. Svakako, budući da mora postojati suglasje između ključnih aktera izbora, predsjednika RH i većine u Hrvatskom saboru, jasno je da to mora biti osoba koju na odgovarajući prihvatljivi način percipiraju obje strane.

Koji dio unutar postojećeg Ustava je nužno u što kraćem roku izmijeniti te hoćete li pokrenuti određene inicijative i javne rasprave u tom smislu?

Moramo razumjeti načelne postavke: otvaranje procesa revizije Ustava RH, kao uostalom i ustava svake druge države, aktivnost je koja u sebi sadrži dvostrani potencijal – i pozitivni, i negativni. I dok pozitivne elemente uglavnom vidimo (svi se slažemo oko toga da stvari treba poboljšati, zar ne?), vrijedno je ukazati na negativni potencijal budući da je on, vjerujem, Vašem prosječnom čitatelju manje uočljiv. Prije svega, osnovno je pitanje što je stvarno poboljšanje, a što samo naš dojam ili neka osobna ideja. Naime, dosta toga u pravnom sustavu rezultat je prakse, a ne samog propisa. Želim reći, važno je da usvojimo i ojačamo duh ustavnosti, postupanje sukladno načelima ustavnosti. Sama izmjena ne znači puno posebno ako uglavnom gledamo kako izigrati propis, pa i sam Ustav. Važno je, dakle izdvojiti ona mjesta u Ustavu RH koja neizostavno zahtijevaju normativno poboljšanje. To je svakako pitanje referendumske materije. Drugi je negativni potencijal sadržan u činjenici da nema sustavne stručne pripreme i analize mogućih izmjena. Da, ona je fragmentirana u radovima nas, raznih profesora ustavnog prava ili srodnih znanstvenih grana, ali ne postoji sustavni rad nekog tijela (primjerice, Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora) ili neke udruge koji bi trajno pratio situaciju i ukazivao na potrebe izmjene prakse ili teksta. Naravno, ovdje se već izlažem kritici da sam idealist, ali razmotrimo sljedeću ideju. U RH djeluju stručne udruge, poput Hrvatske udruge za ustavno pravo ili Akademije pravnih znanosti RH, koje bi – po mojem mišljenju – bile najbolji forum za sveobuhvatni i trajni proces praćenja stanja bilo Ustava RH, bilo drugih pravnih grana. Na stranu znanstveni radovi, konferencije, lamentiranje jedni drugima…Osobno smatram da bismo se bez iščekivanja miga od strane politike upravo mi, kao profesori i znanstvenici, trebali uhvatiti u koštac s izradom praktične analize stanja i stručnih osnova za sveobuhvatnu reviziju Ustava RH. Činjenica da smo različiti, ali stručni, dovela bi do vrlo jasnih analiza, prijedloga i objašnjenja očekivanih posljedica ovog ili onog rješenja. Također smatram da takav trajni stručni rad, upravo time što je „odozdo“, a zajamčene kvalitete struke, može predstavljati odgovarajući proces „stvaranja novog društvenog ugovora“, a što Ustav u svojoj suštini i jest. To me dovodi do treće konsideracije: otvaranje pitanja Ustava RH u praksi je razumljivo politički proces omjera snaga u političkoj areni. To je prirodno. Međutim, razumijevanje Ustava i ustavnosti ključ je njegova dobrog ili lošeg funkcioniranja. Stoga, ustavotvorni proces valja iskoristiti i za obrazovne, i za participativne svrhe. Naime, kada bi predvodnicu činile stručne udruge, razvili bismo kvalitetni forum za informiranje i participaciju građanstva u cijelom procesu. Ponavljam, svjesna sam kako mnogi smatraju ovakav prijedlog rada znanstveno nevrijednim i društveno zamornim, no ja uvijek vjerujem da je svaki trud prema uključivanju, edukaciji, slušanju i zajedništvu vrijedan sam po sebi.

Sveučilište u Rijeci je kao prvo u Hrvatskoj usvojilo Plan rodne ravnopravnosti. Za što ćete se kao članica istoimenog vijeća zalagati te očekujete li da će se u predviđenom periodu uspjeti realizirati svi zacrtani ciljevi ?

Da, točno je, Sveučilište u Rijeci jest prvo u RH koje je usvojilo ovakav Plan i to na sjednici Senata, 18.5.2021.

I ovdje treba krenuti od šireg pogleda. Mogu pretpostaviti da je prosječnom čitatelju odbojno čuti samu sintagmu „rodna ravnopravnost“. No, što je to zapravo? Namjerno ću banalizirati, ali to doista i jesu nalazi naše prethodne kvalitativne analize, strukturiranih intervjua i istraživanja situacije zaposlenika pri Sveučilištu. Koje probleme imaju muškarci, koje žene? Mora li radno vrijeme biti fiksno ili je važan učinak? Ima li otvorenog ili prikrivenog uznemiravanja? Razumijemo li naše različitosti kako bismo bolje organizirali zajednički rad? Ako sveučilišta kao presumirane oaza znanja, istraživanja, spoznaja i napretka ne prednjače u identifikaciji i iznalaženju odgovora na društvene procese, ne izdaju li time jednu od svojih osnovnih svrha? Pitanje rodne ravnopravnosti stoga je naša logična tema.

Sveučilište u Rijeci sudjeluje već dvije i pol godine u međunarodnom konzorciju u sklopu OBZOR 2020 projekta SPEAR („Supporting and implementing plans for gender equality in academia and research“, web stranica: gender-spear.eu), a projektni tim s naše strane uključuje desetak stručnjaka sa Sveučilišta predvođenih rektoricom, prof. Prijić Samaržija. Vijeće za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci, na čijem sam čelu, osnovano je pred ljeto i sastoji se od predstavnika svih sastavnica. Ideja je unaprjeđenje i poboljšanje uvjeta kroz primarno „soft law“ te dijeljenje i ustanovljavanje dobrih praksi. Zadaća ima mnogo, a spremnost svih sastavnica zalog je uspješnog rada.

Kojim se sve temama u skorije vrijeme u svojem znanstvenom djelovanju planirate baviti?

To bih i ja voljela znati! (smijeh). Svakako antidiskriminacijom i ustavnim sudovanjem, no čini mi se da me sve više zanima stručni, a manje znanstveni pristup. Primjerice, postupci mirenja kao rješavanje sudskih sporova ili opće građansko i ustavnopravno obrazovanje u RH. U svakom slučaju, temeljna „priča“ ustavnog prava je organizacija suživota u društvu. Okosnica je uvijek ista: kako zajedno živjeti dobro i sretno. Čini mi se da je tu pravo ipak sekundarno, važnije je podizanje stanja svijesti. A to je izvanpravna i predpravna tema, zar ne? Ipak, i pravo može puno pomoći. Sve teme koje vode prema povećanju tolerancije, razumijevanja i osiguranju mirnog suživota doživljavam bitnim i zanimljivim, pa gdje me profesionalni i privatni „vjetrovi“ odnesu.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Povezane vijesti

Ostale vijesti

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, koja je i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, na svom je Facebook profilu komentirala uvođenje covid-potvrda...

Ostale vijesti

Dobronić: Zbog ovrha sam prihvatio biti šef Vrhovnog suda, suprotne su pravu EU-a!

Top Tema

Dosadašnji sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić novi je predsjednik Vrhovnog suda.

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori