Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Patrik Macek, Marin Tironi/Pixsell

Ostale vijesti

Je li Hasanbegović prekršio Ustav? Javila se ustavna stručnjakinja koja je dala detaljnu analizu

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, koja je i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, na svom je Facebook profilu komentirala uvođenje covid-potvrda u javne i državne službe, ali i izjavu Hasanbegovića da on ima pravo na virus.

“Netko će sigurno podnijeti ustavnu tužbu zbog toga pa će se očitovati Ustavni sud. Nisam i neću se cijepiti, a ne želim se ni testirati. Moje je pravo imati virus. Dok će te mjere biti na snazi, moja noga neće kročiti u sabor. Možda ćemo organizirati alternativni sabor na Duvanjskom polju”, rekao je Hasanbegović neki dan za Novi list.

Što kaže Barić?

“Stvarno ne bih ulazila u rasprave o bilo čemu vezanom za cijepljenje IZVAN prava.

Budući da se i opet nižu upiti sa svih strana, pokušat ću na jednom mjestu, što jednostavnije i što kraće posložiti ustavnopravnu (ali i opću pravnu) situaciju, a vjerujem da će me poneki kolege i kolegice u komentarima dopuniti ako nešto propustim.

Dva su osnovna pravna pitanja vezana za regulaciju ‘borbe protiv COVID-19’:

1. Što se može ustavnopravno prihvatljivo regulirati?
2. Kojim aktom se to može učiniti, odnosno koje tijelo o tome odlučuje?

Ad 1) Pravilna primjena načela razmjernosti

Opći je okvir odgovora na prvo pitanje da je ustavnopravno prihvatljivo sve, uključujući i uvođenje obveznog cijepljenja, a ključni metar/vaga/mjerilo je pravilna primjena načela razmjernosti (proporcionalnosti). Ponavljam, pravilna primjena načela razmjernosti.

Npr. ako nije uvedena obveza cijepljenja za sve, a uvedena je obveza COVID potvrda za neku djelatnost, mora postojati mogućnost da se ova djelatnost obavlja i bez cijepljenja, i bez preboljenja, ali uz testiranje (koje ne mora biti besplatno, može se naplaćivati, ali samo onima koji nemaju valjane medicinske razloge za necijepljenje).

Ako pak nepredočenje COVID potvrde (jer se netko odbija cijepiti, nije prebolio i odbija se testirati) dovodi do udaljenja s radnog mjesta, vjerojatnije je da je suspenzija, a ne prekid radnog odnosa, razmjernije rješenje. To su samo primjeri, ima različitih varijanti primjera za različite situacije, ali načelo razmjernosti je ključno.

Dvije izdvojene podteme ovdje su:
a) rad Hrvatskog sabora i
b) otkazi.

Ad 1a) Ako je uvedena obveza COVID potvrda za javna tijela, onda ona vrijedi baš za sve poslove unutar tih tijela

Ako je uvedena obveza predočenja COVID potvrda za javna tijela, onda ona vrijedi baš za sve poslove unutar tih tijela, uključujući i za saborske zastupnike. Potpuno isto kao što bi vrijedila i druga mjera koja proizlazi iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (ZZPZB), a koju donosi odgovarajuće tijelo (Nacionalni stožer i/ili ministar).

Odbijanje cijepljenja uz odbijanje alternative (tj. testiranja) samoskrivljeni je razlog za nemogućnost sudjelovanja u radu nekog tijela i kao takav predstavlja samoskrivljeno odbijanje obavljanja osnovnog posla tj. predstavljanje naroda. A ne obrnuto.

Ad 1b) Ne bi trebalo biti pravno prihvatljivo opravdanje radnika koji to odbija

Kod otkaza kao posljedice odbijanja i cijepljenja, i redovitog testiranja, postoje određene radnopravne dileme, no one su formalne naravi (kojim zakonom je nešto propisano i da li se mjerama koje su donesene temeljem ZZPZB može ulaziti u radnopravni odnos). Sudovi će donijeti svoje odluke na tu temu.

Osobno mislim da odbijanje testiranja doista predstavlja odbijanje najblaže mogućeg zadiranja u ljudska prava u ovom trenutku i kao takvo, a u kontekstu javnozdravstvenih mjera, ne bi trebalo biti pravno prihvatljivo opravdanje radnika koji to odbija i treba slijediti sankcija.

Treba ipak razmisliti o suspenziji kao blažoj sankciji od otkaza, iako je pitanje gdje upisati mogućnost suspenzije (udaljenje s radnog mjesta bez naknade plaće). I opet, a maiori ad minus, budući da se radi o samoskrivljenom ponašanju radnika (odbijanje čak i testiranja), ne vidim stvarni problem ni u tome.

Ad 2)

Na pitanje kojim aktom se uvodi koja mjera, jasno je da se obveza cijepljenja može uvesti samo zakonom (tj. izmjenama ZZPZB). Također bi zbog dileme 1b) određene radnopravne posljedice mogle biti jasnije zakonom propisane, ako baš želimo ići u tom pravcu. Sve ostale mjere “pokrivene” su ovlašćujućim zakonima (ZZPZB i Zakonom sustavu civilne zaštite), a prema dosadašnjim odlukama Ustavnog suda RH.

Bez obzira što i dalje mogu misliti da bi bolje bilo, sa stanovišta vladavine prava, određene mjere donositi zakonima, da je trebalo uspostaviti jasnije nadzorne mehanizme (učestalije, parlamentarne, sudske, itd.) pa čak i da je bilo (opet sa stanovišta vladavine prava) bolje proglasiti izvanredno stanje, druga je priča. Put kojim smo krenuli je takav, nema tu točnog i ispravnog recepta ni u RH, ni drugdje. Ustavni sud je rekao svoje.

Zaključno

Ustavni će sud imati posla s načelom razmjernosti i uzimati u obzir činjenice poput:
– koje su bile znanstvene spoznaje u trenutku donošenja pojedinih mjera;
– kolika je stvarna opasnost od ove bolesti (izravna – tj. posljedice po život i zdravlje od ove bolesti te neizravna – tj. posljedice po zdravstveni sustav, odnosno ugroza za liječenje od drugih bolesti uslijed prenapregnutosti sustava zbog ove bolesti),
– koje su bile druge razumne mogućnosti u “borbi protiv pandemije”;
– da li su napravljene sve potrebne iznimke i uzete u obzir sve situacije (poput osoba koje se ne smiju cijepiti).
– itd. itd.

Postoji pravo da se čovjek ubije, da se zarazi, da puši, da pije, da kocka, ali…

I da, postoji pravo da se čovjek ubije, da se zarazi, da puši, da pije, da kocka… ali se svako od tih prava na samoodređenje, privatnost i raspolaganje svojim životom itekako ustavnopravno prihvatljivo ograničava već sada. Ne postoji, naime, pravo da svojim postupanjima ugrožavamo slobode i prava drugih, odnosno živote i zdravlje drugih.

Ili, da parafraziram one koji uporno izvrću osnove ljudskih prava koristeći primamljive izraze šupljeg značenja: ‘slobodu da se zarazite imate u svoja 4 zida, ne u javnom djelovanju’.

A konzumiranjem takve ‘slobode’ ujedno ste se diskvalificirali od sudjelovanja u radu tog tijela.”

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Povezane vijesti

Politika

I Magdalena Dovečer, od srijede bivša članica HDZ-a i HDZ-ova voditeljica Službe za koordinaciju Hamag-Bicro, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i njezin rođak Tihomir Pajić,...

Politika

Obitelj, prijatelji, kolege, sugovornici ispratili su Mislava Bagu. Na zagrebački Krematorij došli su premijer, ministri, oporbeni čelnici. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako...

Politika

Zastupnica Karolina Vidović Krišto piše o stanju u hrvatskom pravosuđu i neredu koji su napravili HDZ i SDP. “Riječki Novi list objavio je prije...

Kultura

U HRVATSKU je nedavno na ljetovanje stigao po mnogima najzgodniji doktor na Balkanu, Srbin Vasilje Vujović, no ovih dana na društvenim mrežama pažnju je privukla i...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori