Tko je Radovan Dobronić, novi predsjednik Vrhovnog suda?

Dosadašnji sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić novi je predsjednik Vrhovnog suda.

Vedran Salvia s portala Index donosi nam informacije tko je sudac Dobronić!

Njega je danas kao kandidata predsjednika Zorana Milanovića izabrao sabor, i to nakon što je početkom rujna dobio tek četiri glasa sudaca Vrhovnog suda. Od 123 prisutna zastupnika 120 je glasalo za Dobronića, a tek troje je bilo protiv.

Slučaj “švicarac”

Radi se o sucu koji je pridobio simpatije javnosti kad je na suđenju za “švicarac” 2013. godine presudio u korist štediša, odnosno protiv banaka, što je zanimljivo jer je bio zaposlenik jedne banke.

Dobronić je rođen 1960. godine u Čakovcu, 1985. godine u Zagrebu je završio Pravni fakultet, nakon čega je volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu, a onda se zaposlio u Zagrebačkoj banci.

Radio u Zagrebačkoj banci

Otprilike osam godina radio je u službi za odnose s javnošću s društveno-pravnim osobama, nakon čega je otišao odraditi stručnu praksu na sud kako bi mogao položiti pravosudni ispit, što je i učinio 1990. godine. Zatim se ponovno vraća u Zagrebačku banku gdje je osnovao i vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje.. Sudac Trgovačkog suda postao je 1996. godine, a 2006. kandidirao se za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no od toga je odustao.

Nakon banke, bio je načelnik pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Državnoj direkciji za robne rezerve te je sudjelovao u izradi Zakona o državnim robnim rezervama.

Od 1996. sudac Trgovačkog suda

Godine 1996. godine postaje sudac Trgovačkog suda. Dvije godine kasnije magistrirao je na području međunarodnog trgovačkog prava.

Godine 2006. godine bio je među kandidatima za predsjednika Visokog trgovačkog suda, te je poručio kako je spreman na sve provjere svog imovinskog stanja ako postane predsjednikom, pisao je tada Nacional. No, Dobronić je, na kraju odustao od kandidature.

“Kod njega nema pauza”

Nakon presude u slučaju “švicarac” Jutarnji je donio kako je Dobronić poznat po tome što rado zakazuje ročišta, već u 8 sati, a u sudnici se pravila pridržava do zadnjeg slova.

“Zapisničarke s njim ne vole raditi jer nema pauza, moraju ga doslovno pitati za dozvolu da odu na toalet, a ne daj Bože da odvjetnicima zazvoni mobitel tijekom rasprave ili da dođu nepripremljeni”, opis je njegovog kolege.

“Ozlojeđen pojavama u društvu”

“Dobronić je sudac literarnog opisa, dah prošlosti. Ozlojeđen je pojavama u društvu posljednjih godina, od tajkuna, privatizacije, prevara. Dobronić zaista vlastitim presudama šalje poruke i iza njih u potpunosti stoji. Na njega sigurno nitko nema utjecaja, nije podložan nikakvim pritiscima, pa tako ni prilikom ove presude, uvjeren sam, nitko nije mogao na njega utjecati”, priča njegov kolega.

Povijesna presuda

Što se tiče presude po kojoj je postao najpoznatiji, dakle, onoj protiv osam banaka, možemo reći da je te 2013. godine smatrana uistinu povijesnom. Dobronić je tako presudio u korist društva Potrošač u sporu iniciranom protiv osam poslovnih banaka koji je inicirala Udruga Franak. On je tada ocijenio da su banke povrijedile interes potrošača netransparentno mijenjajući kamatne stope te je valutnu klauzulu proglasio nezakonitom.

Zanimljivo je napomenuti kako je Dobronić sudio i u slučaju kada je HRT tužio Hrvatskoj novinarsko društvo jer je organiziralo gledanje cenzurirane Latinice, odnosno priloga “Zločini u privatizaciji ne zastarijevaju”. Dobronić je odbacio tužbu rekavši kako se radi o temi koja je od najvišeg javnog interesa. Kasnije je Visoki trgovački sud odbacio njegovu presudu.

Ispunjavanje norme

Prošle godine je protiv njega pokrenut stegovni postupak budući da je tijekom 2019. ispunio 71.7 posto propisane sudačke norme, koja bi trebala iznositi 80 posto.

Sudac Dobronić rekao je da je 2019. godine njegova statistika bila takva jer nije želio “pro forma” ispunjavati normu, ali i da je to jedina godina kad nije ispunio normu.

Ovo je naveo u imovinskoj kartici

Recimo i da je u imovinskoj kartici naveo da posjeduje stan u Zagrebu, koji je nešto manji od 59 kvadrata, a procijenjen je na 800.000 kuna. Stekao ga je nasljedstvom. Napomenuo je da je nasljedstvom stekao i ostale dvije nekretnine, kuću za odmor u Jelsi od 50 kvadrata, vrijednu 1.3 milijuna kuna, kao i kuću s okućnicom u Šiljakovini površine 539 kvadrata, vrijednu 150 tisuća kuna.

Vozi Škodu Yeti iz 2010. godine, procijenjenu na 40 tisuća kuna.

Njegova bruto plaća iznosi između 19 i 20 tisuća kuna, a od autorskog honorara ima pet tisuća kuna zarade. Uštedio je 400 tisuća kuna, a na računu ima 60 tisuća eura naslijeđenih od majke.

Izvor; Index/Vedran Slavia

 

POPULARNE KATEGORIJE