O borbi korisnika kredita u švicarskim francima razgovarali smo s g. Denisom Smajom, suradnikom udruge Potrošač i bivšim aktivistom udruge Franak.
Što za Vas osobno, ali i kao dugogodišnjeg borca za prava korisnika kredita u švicarskim francima znači prva pravomoćna presuda Županijskog suda u Varaždinu prema kojoj je ugovor u švicarskim francima nepošten i ništetan?
Kao dugogodišnjem aktivistu ovo mi je jedna od najvažnijih pravnih pobjeda. Ova presuda je vrlo bitna jer sadrži ono što mi od samog početka tražimo i na što ukazujemo, a to je ništetnost cijelog ugovora. Mi smo uvjereni da su kamata i valuta bitne odredbe u ugovoru te da ugovor kao takav ne može opstati. Na kraju krajeva s time se slaže i Europski sud, a i Zakon o obveznim odnosima i Zakon o zaštiti potrošača su vrlo jasni u takvim situacijama da bi svi takvi ugovori trebali biti apsolutno ništetni. Na takvu pravomoćnu odluku smo čekali skoro 10 godina. Međutim, čekamo dalje i da Vrhovni sud to potvrdi, što je već prethodno učinio i Europski sud kada je utvrdio da potrošač ima pravo birati što mu je povoljnije – cijela ili djelomična ništetnost ugovora.
Za pretpostaviti je da će Addiko banka uložiti reviziju Vrhovnom sudu RH u tom predmetu. Kako mislite da će se na konkretan predmet reflektirati činjenica da je Udruga Franak prijavila Hrvatsku Europskoj komisiji zbog povrede ugovora s EU, a da je tu konkretnu povredu učinio upravno Vrhovni sud prilikom obrazloženja oglednog postupka u kojemu se odlučivalo o valjanosti sporazuma o konverziji kredita u švicarskim francima?
U svaku borbu ulazim pod pretpostavkom da je ona pravno čista. Ne uzimam u obzir osvete i subjektivne radnje. Na sudu to ne bi trebalo postojati, ali naravno da postoji, svašta se događa ”ispod stola” i naravno da neke odluke nisu jasne niti utemeljene na zakonu ni na pravnim argumentima. Kao aktivist, a i netko tko ima svoj privatni život i posao, nemam puno vremena trošiti ga na teorije urote, na nešto za što nemam dokaza. Svoje vrijeme nastojim utrošiti u borbu gdje mogu nešto promijeniti, a na ono na što nemam utjecaj, time se ne bavim. Što se tiče prijave Europskoj komisiji, podržavam je kao legitiman način borbe, čak sam ih i ja puno podnosio dok sam bio aktivan u udruzi Franak, i to ne samo prema Komisiji nego i prema DORH-u. Sve je to legitiman način kojim se želimo izboriti za svoj cilj. Sigurno će Addiko banka uložiti reviziju, to je za očekivati, sigurno neće prepustiti tu borbu bez testiranja na Vrhovnom sudu, jer su ih do sad na VSRH znali izvlačiti u nekim situacijama. Nisam siguran kakav je stav Vrhovnog suda što se tiče kompletne ništetnosti ugovora. Prema onome što sam do sada pročitao u njihovim odlukama, gdje se između redaka može iščitati taj stav, on i nije najpovoljniji za potrošače. Međutim, iznad Vrhovnog suda je Europski sud u koji polažemo sve nade te smatram da će VSRH biti primoran donijeti odluku u korist potrošača što se tiče ništetnosti ugovora. Tako da me u tom smislu revizija Addiko banke uopće ne brine. Čak mi je i drago da će se to pitanje raščistiti na Vrhovnom sudu, jer zauzimanjem jedinstvenog stava će i nižim sudovima dati signal da je potrebno ujednačiti praksu. Duboko sam uvjeren da su svi argumenti na našoj strani s obzirom na uporište u zakonima i stavu Europskog suda te stoga vjerujem da VSRH nebi trebao donijeti negativnu odluku po potrošače.
Koje važne odluke u korist korisnika kredita biste još izdvojili?
Presuda za kolektivnu tužbu je stup cijele priče i tu smo praktički izborili sve do kraja što smo htjeli. Što se tiče samog pravnog pitanja konverzije, tu postoje neke važne odluke, međutim Vrhovni sud je tu dosta nejasan, imaju tri odluke – dvije gdje vijeće govori o tome da imamo pravni interes tužiti nakon konverzije, a s druge strane u trećoj odluci u oglednom postupku su donijeli poprilično negativnu i kontradiktornu odluku po potrošače s obzirom na dvije odluke koje sam ranije spomenuo – od kojih je jedna donesena prije, a druga poslije oglednog postupka. Što se tiče Europskog suda oni su do sad u svim odlukama stali na stranu potrošača. Od nekoliko jako dobrih odluka izdvojio bih onu u predmetu C-118/17, slučaj Dunai, gdje se iz cijele odluke može iščitati naš slučaj i sve se može primjeniti u njemu i iz čega jasno proizlazi da su naši ugovori ništetni. Na EU sudu ima još nekoliko sjajnih odluka, a koje sve idu u korist potrošača. Po tim odlukama se vidi da se ne može utvrđivati ni djelomična ništetnost, niti se mogu nadomještati određene ništetne odredbe odlukom suda te da se potrošač ne može olako odreći svojih prava čak ni nagodbom, ako nije informiran o posljedicama takvog odricanja, što je nama vrlo bitno u Hrvatskoj jer smo mi imali konverziju koja praktički ima odlike nagodbe. Niz odluka je u korist potrošača i sve idu u smjeru ništetnosti cijelog ugovora. Također smo sada u iščekivanju stava EU suda u našem predmetu što smatramo da će biti najvažnija odluka za konvertirane kredite. Međutim i u ovom slučaju Vrhovni sud je napravio nerazuman potez jer je uzeo nereprezentativan primjer postupka gdje je samo tuženo za kamatnu stopu i gdje Vrhovni sud krivo tumači postupak tužitelja koji je povukao tužbu za valutnu klauzulu nakon provedene konverzije i to je prikazao u smislu da se korisnik kredita smatra obeštećen konverzijom. To nas kao potrošače ljuti jer to nije primjer koji je trebao ići na EU sud, već je trebao ići onaj gdje se tuži i za kamatu i valutu gdje se trebalo postaviti pitanje potpunog obeštećenja bez obzira na aneks o konverziji. Aneks je posljedica zakona kojeg je donio Sabor, koji je bio prisilan za banke, a dobrovoljan za korisnika kredita. Međutim, iako je trebao „dobrovoljan“ pristanak dužnika, u praksi je to bila egzistencijalna i ekonomska prisila, bilo je doslovno ”uzmi i spasi kožu” ili ”ostavi i propadni” zbog visokog chf tečaja. Upravo zato trebalo se postaviti pitanje kakav je status tog aneksa, da li takav aneks obavezuje potrošača te da li potrošači bez obzira na potpis takvog aneksa i bez obzira na konverziju imaju pravo na potpuno obeštećenje. Na svu sreću, Europski sud se neda baš lako izmanipulirati ako mu postavite djelomična pitanja ili pitanja i obrazloženja koja idu u korist jedne strane, u ovom slučaju banaka. Bez obzira na takav navijački i sugestivni pristup Vrhovnog suda prema našem slučaju, siguran sam da će EU sud pristupiti temeljitije analizi cijelog hrvatskog slučaja u kojem je došlo do tri zakonske intervencije u chf ugovore te da će donijeti krajnju pozitivnu odluku za korisnike kredita, u skladu sa svojim prijašnjim odlukama u drugim slučajevima. Nadam se da će to onda otvoriti put prema konačnoj pobjedi frankera protiv banaka u slučaju franak.
Da li očekujete da će povodom ove pozitivne odluke više oštećenih korisnika podnijeti tužbe, iako banke uporno u javnosti pokušavaju plasirati tezu da isti često gube postupke?
Iskreno ne mislim da će se povećati broj tužbi iz razloga što su oni koji su već mislili tužiti su isto i učinili. Oni drugi građani koji nisu tužili, a kojih ima zaista još puno – su ziheraši pa čekaju razvoj situacije, što je meni potpuno razumljivo. Kroz naše aktivističko djelovanje su već naučili kako stvari funkcioniraju i puno puta smo u medijima iskomunicirali da je u svakom pravnom pitanju najbitnija odluka Vrhovnog suda, te se oni zato ne žele upuštati u postupak dok se i najmanji rizik tužbe ne ukloni. Tako da sve dokle god Vrhovni sud na temelju presuda Europskog suda i na temelju zakona ne zauzme adekvatne pravne stavove po važnijim pitanjima kao što su ništetnost cijelog ugovora, pravni učinak konverzije i aneksa o konverziji i pravo na obeštećenje nakon konverzije, do tad ne očekujem značajan porast tužbi. Oni koji nisu spremni riskirati će čekati do kraja, jer većina ljudi je već i riješila te kredite nakon konverzije, smanjili su dugove te sad imaju vremena čekati pravu priliku da se upuste u postupak. Ja isto možda nebi tužio na njihovom mjestu dok se ne otklone svi rizici, ali kako sam inače tako odgojen i kako sam se u javnosti istaknuo kao aktivist, odlučio sam ih tužiti prvenstveno zbog principa, manje zbog sredstava koja mi se trebaju vratiti.
Ukoliko želite više informacija o mogućnostima podnošenja tužbi javite se ne e-mail potrosac@zg.t-com.hr .
