EKSKLUZIVNI INTERVJU DENIS SMAJO: Siguran sam da će Europski sud donijeti krajnju pozitivnu odluku za korisnike kredita te time otvoriti put prema konačnoj pobjedi frankera protiv banaka

O borbi korisnika kredita u švicarskim francima razgovarali smo s g. Denisom Smajom, suradnikom udruge Potrošač i bivšim aktivistom udruge Franak. Što za Vas osobno, ali i kao dugogodišnjeg borca za prava korisnika kredita u švicarskim francima znači prva pravomoćna presuda Županijskog suda u Varaždinu prema kojoj je ugovor u švicarskim francima nepošten i ništetan? […]

O borbi korisnika kredita u švicarskim francima razgovarali smo s g. Denisom Smajom, suradnikom udruge Potrošač i bivšim aktivistom udruge Franak.

Što za Vas osobno, ali i kao dugogodišnjeg borca za prava korisnika kredita u švicarskim francima znači prva pravomoćna presuda Županijskog suda u Varaždinu prema kojoj je ugovor u švicarskim francima nepošten i ništetan?

Kao dugogodišnjem aktivistu ovo mi je jedna od najvažnijih pravnih pobjeda. Ova presuda je vrlo bitna jer sadrži ono što mi od samog početka tražimo i na što ukazujemo, a to je ništetnost cijelog ugovora. Mi smo uvjereni da su kamata i valuta bitne odredbe u ugovoru te da ugovor kao takav ne može opstati. Na kraju krajeva s time se slaže i Europski sud, a i Zakon o obveznim odnosima i Zakon o zaštiti potrošača su vrlo jasni u takvim situacijama da bi svi takvi ugovori trebali biti apsolutno ništetni. Na takvu pravomoćnu odluku smo čekali skoro 10 godina. Međutim, čekamo dalje i da Vrhovni sud to potvrdi, što je već prethodno učinio i Europski sud kada je utvrdio da potrošač ima pravo birati što mu je povoljnije – cijela ili djelomična ništetnost ugovora.

Za pretpostaviti je da će Addiko banka uložiti reviziju Vrhovnom sudu RH u tom predmetu. Kako mislite da će se na konkretan predmet reflektirati činjenica da je Udruga Franak prijavila Hrvatsku Europskoj komisiji zbog povrede ugovora s EU, a da je tu konkretnu povredu učinio upravno Vrhovni sud prilikom obrazloženja oglednog postupka u kojemu se odlučivalo o valjanosti sporazuma o konverziji kredita u švicarskim francima?

U svaku borbu ulazim pod pretpostavkom da je ona pravno čista. Ne uzimam u obzir osvete i subjektivne radnje. Na sudu to ne bi trebalo postojati, ali naravno da postoji, svašta se događa ”ispod stola” i naravno da neke odluke nisu jasne niti utemeljene na zakonu ni na pravnim argumentima. Kao aktivist, a i netko tko ima svoj privatni život i posao, nemam puno vremena trošiti ga na teorije urote, na nešto za što nemam dokaza. Svoje vrijeme nastojim utrošiti u borbu gdje mogu nešto promijeniti, a na ono na što nemam utjecaj, time se ne bavim. Što se tiče prijave Europskoj komisiji, podržavam je kao legitiman način borbe, čak sam ih i ja puno podnosio dok sam bio aktivan u udruzi Franak, i to ne samo prema Komisiji nego i prema DORH-u. Sve je to legitiman način kojim se želimo izboriti za svoj cilj. Sigurno će Addiko banka uložiti reviziju, to je za očekivati, sigurno neće prepustiti tu borbu bez testiranja na Vrhovnom sudu, jer su ih do sad na VSRH znali izvlačiti u nekim situacijama. Nisam siguran kakav je stav Vrhovnog suda što se tiče kompletne ništetnosti ugovora. Prema onome što sam do sada pročitao u njihovim odlukama, gdje se između redaka može iščitati taj stav, on i nije najpovoljniji za potrošače. Međutim, iznad Vrhovnog suda je Europski sud u koji polažemo sve nade te smatram da će VSRH biti primoran donijeti odluku u korist potrošača što se tiče ništetnosti ugovora. Tako da me u tom smislu revizija Addiko banke uopće ne brine. Čak mi je i drago da će se to pitanje raščistiti na Vrhovnom sudu, jer zauzimanjem jedinstvenog stava će i nižim sudovima dati signal da je potrebno ujednačiti praksu. Duboko sam uvjeren da su svi argumenti na našoj strani s obzirom na uporište u zakonima i stavu Europskog suda te stoga vjerujem da VSRH nebi trebao donijeti negativnu odluku po potrošače.

Koje važne odluke u korist korisnika kredita biste još izdvojili?

Presuda za kolektivnu tužbu je stup cijele priče i tu smo praktički izborili sve do kraja što smo htjeli. Što se tiče samog pravnog pitanja konverzije, tu postoje neke važne odluke, međutim Vrhovni sud je tu dosta nejasan, imaju tri odluke – dvije gdje vijeće govori o tome da imamo pravni interes tužiti nakon konverzije, a s druge strane u trećoj odluci u oglednom postupku su donijeli poprilično negativnu i kontradiktornu odluku po potrošače s obzirom na dvije odluke koje sam ranije spomenuo – od kojih je jedna donesena prije, a druga poslije oglednog postupka. Što se tiče Europskog suda oni su do sad u svim odlukama stali na stranu potrošača. Od nekoliko jako dobrih odluka izdvojio bih onu u predmetu C-118/17, slučaj Dunai, gdje se iz cijele odluke može iščitati naš slučaj i sve se može primjeniti u njemu i iz čega jasno proizlazi da su naši ugovori ništetni. Na EU sudu ima još nekoliko sjajnih odluka, a koje sve idu u korist potrošača. Po tim odlukama se vidi da se ne može utvrđivati ni djelomična ništetnost, niti se mogu nadomještati određene ništetne odredbe odlukom suda te da se potrošač ne može olako odreći svojih prava čak ni nagodbom, ako nije informiran o posljedicama takvog odricanja, što je nama vrlo bitno u Hrvatskoj jer smo mi imali konverziju koja praktički ima odlike nagodbe. Niz odluka je u korist potrošača i sve idu u smjeru ništetnosti cijelog ugovora. Također smo sada u iščekivanju stava EU suda u našem predmetu što smatramo da će biti najvažnija odluka za konvertirane kredite. Međutim i u ovom slučaju Vrhovni sud je napravio nerazuman potez jer je uzeo nereprezentativan primjer postupka gdje je samo tuženo za kamatnu stopu i gdje Vrhovni sud krivo tumači postupak tužitelja koji je povukao tužbu za valutnu klauzulu nakon provedene konverzije i to je prikazao u smislu da se korisnik kredita smatra obeštećen konverzijom. To nas kao potrošače ljuti jer to nije primjer koji je trebao ići na EU sud, već je trebao ići onaj gdje se tuži i za kamatu i valutu gdje se trebalo postaviti pitanje potpunog obeštećenja bez obzira na aneks o konverziji. Aneks je posljedica zakona kojeg je donio Sabor, koji je bio prisilan za banke, a dobrovoljan za korisnika kredita. Međutim, iako je trebao „dobrovoljan“ pristanak dužnika, u praksi je to bila egzistencijalna i ekonomska prisila, bilo je doslovno ”uzmi i spasi kožu” ili ”ostavi i propadni” zbog visokog chf tečaja. Upravo zato trebalo se postaviti pitanje kakav je status tog aneksa, da li takav aneks obavezuje potrošača te da li potrošači bez obzira na potpis takvog aneksa i bez obzira na konverziju imaju pravo na potpuno obeštećenje. Na svu sreću, Europski sud se neda baš lako izmanipulirati ako mu postavite djelomična pitanja ili pitanja i obrazloženja koja idu u korist jedne strane, u ovom slučaju banaka. Bez obzira na takav navijački i sugestivni pristup Vrhovnog suda prema našem slučaju, siguran sam da će EU sud pristupiti temeljitije analizi cijelog hrvatskog slučaja u kojem je došlo do tri zakonske intervencije u chf ugovore te da će donijeti krajnju pozitivnu odluku za korisnike kredita, u skladu sa svojim prijašnjim odlukama u drugim slučajevima. Nadam se da će to onda otvoriti put prema konačnoj pobjedi frankera protiv banaka u slučaju franak.

Da li očekujete da će povodom ove pozitivne odluke više oštećenih korisnika podnijeti tužbe, iako banke uporno u javnosti pokušavaju plasirati tezu da isti često gube postupke?

Iskreno ne mislim da će se povećati broj tužbi iz razloga što su oni koji su već mislili tužiti su isto i učinili. Oni drugi građani koji nisu tužili, a kojih ima zaista još puno – su ziheraši pa čekaju razvoj situacije, što je meni potpuno razumljivo. Kroz naše aktivističko djelovanje su već naučili kako stvari funkcioniraju i puno puta smo u medijima iskomunicirali da je u svakom pravnom pitanju najbitnija odluka Vrhovnog suda, te se oni zato ne žele upuštati u postupak dok se i najmanji rizik tužbe ne ukloni. Tako da sve dokle god Vrhovni sud na temelju presuda Europskog suda i na temelju zakona ne zauzme adekvatne pravne stavove po važnijim pitanjima kao što su ništetnost cijelog ugovora, pravni učinak konverzije i aneksa o konverziji i pravo na obeštećenje nakon konverzije, do tad ne očekujem značajan porast tužbi. Oni koji nisu spremni riskirati će čekati do kraja, jer većina ljudi je već i riješila te kredite nakon konverzije, smanjili su dugove te sad imaju vremena čekati pravu priliku da se upuste u postupak. Ja isto možda nebi tužio na njihovom mjestu dok se ne otklone svi rizici, ali kako sam inače tako odgojen i kako sam se u javnosti istaknuo kao aktivist, odlučio sam ih tužiti prvenstveno zbog principa, manje zbog sredstava koja mi se trebaju vratiti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close