Kakve impresije nosite s nedavnog puta u Dansku te kojim ste sve povodom konkretno išli?
Moja najveća impresija je misao da će jednog dana Pride i kod nas izgledati tako kako je izgledao u Kopenhagenu. Uz potpunu podršku svih institucija – od grada do kraljevske obitelji – svatko tko je netko u danskoj politici sudjelovao je na neki način na Prideu. Dansko društvo jako dobro razumije da pitanje LGBT prava nije pitanje svjetonazora, nego pitanje temeljnih ljudskih prava. Oko toga postoji konsenzus od krajnje desnice do krajnje ljevice. To je bilo vrlo inspirativno vidjeti i doživjeti. Siguran sam da ćemo i mi jednog dana – a taj dan, vjerujem, nije jako daleko – doći na to mjesto.
Što ste sve istaknuli u svojem govoru na međuparlamentarnoj konferenciji o ljudskim pravima u sklopu World Pridea?
Na međuparlamentarnoj konferenciji sudjelovali smo kolega Domagoj Hajduković i ja. Imao sam čast govoriti u danskom parlamentu, pred nekima od najvažnijih europskih političarki i političara, poput Terry Reintke iz europskih zelenih. Moj govor je u osnovi bio svojevrsna analiza stanja LGBT prava u našem dijelu svijeta, i izazova s kojima se susreće u borbi za punu ravnopravnost, poput ultrakonzervativnih pokreta i njihovih aktivnosti u nastojanju da oduzmu i smanje prava žena i LGBT osoba.
Na Twitteru ste objavili da je članica Europskog parlamenta Terry Reintke pohvalila Vaš spomenuti govor. Otkrijte nam što ju se konkretno dojmilo?
Da, drago mi je što mogu reći da je moj govor imao lijep odjek, i da je bio dobro primljen. Osim Terry Reintke, prva dama Islanda je čak javno pohvalila govor na mojoj facebook stranici. Vjerujem da im je bila interesantna perspektiva iz našeg kraja svijeta. Osim toga, ja imam naviku govoriti uglavnom o stvarima oko kojih sam strastven, pa je moguće i da je govor donekle stilski odskakao od uobičajenog političkog diskursa. Što ću, drugačije ne znam. A da budem iskren, baš i ne želim.
Na koji način se Danci nose s pandemijom prouzrokovanom virusom SARS-CoV-2 te koje su općenito primjetne razlike u načinu odnosa prema životu, radnim navikama i sl. tamošnjeg stanovništva u odnosu na Hrvate?
Uh, razlike su poprilične. Za početak, i to je ono najvažnije – u trenutku održavanja Pridea, preko 70% odraslih osoba u Danskoj bilo je cijepljeno s dvije doze cjepiva. To im je omogućilo da ukinu skoro sve epidemiološke mjere, tako da se, primjerice, u Danskoj maske nose samo u zračnoj luci, i nigdje drugdje. Nakon godinu i pol, moram priznati da je bio jako čudan osjećaj, recimo, hodati trgovinom bez maske na licu. Ljudi u Danskoj su oko ove epidemije bili vrlo praktični i racionalni. Fokus je bio na cijepljenju, i zato danas nema epidemioloških mjera u onom opsegu u kojemu postoje u Hrvatskoj. Vrlo razuman i racionalan stav.
Na koje teme ćete se fokusirati u nastavku jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora?
Naš klub zastupnika je još prije ljeta počeo pripremati inicijative za ovu jesen, i, bez da otkrivam previše, mogu reći da će se velik i važan dio ticati provođenja presuda u slučaju „Franak”, kao i lihvarskih agencija za naplatu dugovanja. Veliku i važnu cjelinu naših aktivnosti činit će izmjene i dopune zakona o obnovi nakon potresa. Nismo zadovoljni ni trenutnim stanjem tog zakona – naši amandmani, pogotovo oni koji se tiču socijalnih kriterija, odbijeni su prilikom donošenja zakona, nažalost. Smatramo da je vrijeme više nego sazrelo za rješavanje manjkavosti tog zakona. I na kraju, koliko čujem, u Vladi prije kraja godine planiraju u Sabor poslati zakon o vanjskim poslovima. To je ogroman i važan zakon, čije se izmjene najavljuju već dugo. Moglo bi biti velikih promjena za naše diplomatkinje i diplomate, zato ćemo ga pažljivo proučiti i nastojati izvući najbolje iz njega.
Planova ima još, dakako, ali – o tom, potom.
