Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na jučerašnjoj sjednici Vlade iznio je informacije o aktualnom stanju vezanom uz obnovu nakon potresa, istaknuvši kako je za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije nakon potresa, od iznimne važnosti prometna povezanost, a posebno se osvrnuo na aktivnosti i mjere ulaganja u željezničku infrastrukturu i promet željeznicom.
„Do sada je u obnovu i rekonstrukciju željezničke infrastrukture na području Sisačko-moslavačke županije investirano gotovo 73 milijuna eura, a planirana ulaganja iznose više od 212 milijuna eura“, izvijestio je ministar.
Naveo je završene projekte na području Sisačko-moslavačke županije, od rekonstrukcije kolodvora Sisak, obnove dionice Greda – Sunja, duljine gotovo 31 km, do izgradnje mostova Kanal i Graduša, kao i željezničko-cestovnih prijelaza Voloder, Staro Praćno i Stupno, a kazao je i kako su u tijeku radovi na dionica Sunja – Novska, duljine više od 43 km.
S obzirom na važnost tranzitne pozicije na graničnom području, Medved je istaknuo i započeti projekt prilagodbe kolodvora Volinja, vrijednosti 3 milijuna i 600 tisuća eura.
Podsjetio je, također, kako je u srpnju prošle godine pušten u promet prvi elektromotorni vlak za regionalni prijevoz na relaciji Zagreb – Sisak, u sklopu EU projekta obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza, a kojim se osigurava nabava 21 vlaka, sveukupne vrijednosti više od 170 milijuna eura.
Govoreći o nastavku mjera besplatnog prijevoza, rekao je kako je u siječnju ove godine Odlukom Vlade osiguran nastavak mjere besplatnog prijevoza željeznicom stanovnicima na području Sisačko-moslavačke županije do 30. lipnja 2024, a istovremeno, omogućen je besplatan prijevoz djece, učenika, umirovljenika, kao i povoljni prijevoz studenta s područja Sisačko-moslavačke županije.
Izgradnjom moderne željezničke infrastrukture i nabavom modernih vlakova, poručio je ministar Medved, stvaramo uvjete za kvalitetniji željeznički promet, te doprinosimo revitalizaciji i ravnomjernom razvoju Sisačko-moslavačke županije.
Dosad obnovljena 11.572 objekta
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić je iznio podatke o broju obnovljenih zgrada na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, kazavši kako je riječ o 11.572 objekta, od čega je 10.970 privatnih višestambenih zgrada i kuća, i 602 projekta koja su završena kroz Fond solidarnosti.
Do sada smo u pravilu iznosili podatke o broju lokacija obnovljenih zgrada i kuća, rekao je Bačić, istaknuvši kako sada prvi put iznosi podatak o broju stambenih jedinica u obnovljenim zgradama i kućama, kojih je ukupno 42.525.
Dodao je i da je trenutno u gradnji i obnovi 1618 gradilišta, a u nabavi dodatno još 1366 lokacija.
Podsjetio je kako je prošli petak bio u Petrinji i Sisku, gdje je obišao zamjenske obiteljske kuće, a u samom gradu Petrinji je obišao i radove na obnovi i dogradnji Srednje strukovne škole na lokaciji Gavrilović, koja se financira sredstvima zajma Svjetske banke, i koja će biti završena do kraja svibnja.
Ministar je u Sisku, također, obišao i višestambene zgrade, na kojima je završena konstrukcijska obnova.
Spomenuo je i Fond solidarnosti, kazavši kako se obnova zgrada, čija se konstrukcijska obnova financira iz Fonda solidarnosti, polako odvija kroz cjelovitu obnovu tih zgrada, te je tako je na području zagrebačkog potresa 147 zgrada na kojima se provodi cjelovita obnova, dok je na području petrinjskog potresa njih 141.
Bačić je izvijestio i da su započeti radovi na izgradnji novih 12 višestambenih zgrada, od toga devet zgrada u Sisku, po jedna u Kutini, Jasenovcu i Sunji, a za 24 višestambene zgrade je u postupku otvaranja gradilišta, te će i one će biti u procesu gradnje tijekom ožujka i travnja.
Riječ je o ukupno 36 višestambenih zgrada, pojasnio je ministar, čime će se stvoriti novi stambeni fond na području Sisačko-moslavačke županije, s ukupnom 666 stanova, a kada se tome pridoda 307 stanova, čija se izgradnja financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, na području Sisačko-moslavačke županije će se izgraditi stambeni fond od gotovo 1000 stanova, što je broj koji nikada nije izgrađen u tako kratkom vremenu na području te županije.
Idući tjedan Stručni savjet za obnovu pod predsjedanjem premijera Plenkovića
S obzirom na to da se bliži četvrta obljetnica zagrebačkog potresa, ministar Bačić je najavio sjednicu Stručnog savjet za obnovu, koja će se održati u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci, pod predsjedanjem premijera Plenkovića, a na kojoj će se svim sudionicima i članovima stručnog savjeta, koji od prvog dana prate obnovu, prezentirati sve što je do sada napravljeno na području petrinjskog i zagrebačkog potresa.
Ono što je važno, istaknuo je Bačić, na najavljenoj sjednici Stručnog savjet za obnovu će prvi puta biti predstavljena velika blokovska nabava, koja podrazumijeva pet velikih blokova, i na području Grada Zagreba i na području Grada Siska, odnosno Sisačko-moslavačka, a čija je ukupna vrijednost 50 milijuna eura.
Izmjenama zakona reguliran status specijalizanata u bolnicama
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se reguliraju odredbe vezane uz ugovore o specijalističkom usavršavanju između specijalizanata i bolnica.
Ministar zdravstva Vili Beroš naveo je da se predloženim zakonskim prijedlogom troškovi specijalističkog usavršavanja svode isključivo na stvarne financijske troškove.
To znači da će, prema prijedlogu izmjena, u slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist biti obvezni zdravstvenoj ustanovi nadoknaditi samo troškove specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova.
Beroš je naveo i kako se predloženim izmjenama uređuje i odredba vezana uz priznavanje specijalističkog ispita položenog pred Europskom udrugom medicinskih specijalista, kao i odredba kojom se otklanja obaveza obavljanja pripravničkog staža dva puta u istom zdravstvenom usmjerenju.
Uspostava Nacionalne onkološke mreže
Vlada je donijela i Odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva u iznosu od 7.438.750 eura za nabavu opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, radi provedbe projekta C5.1.R2-I2 iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Provedbom navedenog projekta planira se uspostava nacionalne informatičke onkološke mreže za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka, pojasnio je ministar, u koju će se povezati i upisivati podaci iz bolničkih informacijskih sustava i drugih sustava automatizmom, i koja će biti kompatibilna s bolničkim informatičkim sustavima, a koja neće dodatno opteretiti zdravstvene radnike.
Nabava novih CT uređaja
Donesena je i Odluka o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva u iznosu od 1.781.250 eura za nabavu CT uređaja za zdravstvene ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, radi unaprjeđenja zdravstvene zaštite, podizanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Karlovačke i Dubrovačko-neretvanske županije, kao i smanjenje lista čekanja na pretrage koje se obavljaju na CT uređajima.
„Po jedan CT uređaj osigurat ćemo za Opću bolnicu Karlovac, Dom zdravlja Metković i Dom zdravlja Korčula“, rekao je Beroš.
Vlada je zaključkom poduprla i inicijativu Ministarstva zdravstva o provedbi projekta uspostave stalne operativne baze helikopterske hitne medicinske službe – baza Zagreb, u sklopu nacionalnog projekta uspostave hitne helikopterske medicinske službe u Hrvatskoj, kao strateškog projekta Vlade.
Cilj projekta je uspostava buduće stalne operativne baze helikopterske hitne medicinske službe – baza Zagreb na dijelu nekretnine koja je u vlasništvu Zrakoplovno-tehničkog centra, a neovisno o aktivnostima tog centra.
Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Centar za restrukturiranje i prodaju te Zrakoplovno-tehnički centra Vlada je zaključkom zadužila na sklapanje sporazum o suradnji za provedbu aktivnosti i poduzimanje potrebnih radnji za realizaciju projekta.
Financijska sredstva za provedbu zaključka, u ukupnom iznosu od 850.000 eura, osigurat će se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva.
Na današnjoj sjednici donesena je i Odluka o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za ovu godinu, tijekom koje će se sukcesivno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala doznačavati sredstva – za razdoblje siječanj – ožujak, iznos od 3.110.000 eura jednokratno, a potom za razdoblje travanj – prosinac po 800.000 eura mjesečno.
Izmjene zakona radi povećanja plaća i drugih materijalnih prava sudaca
Povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika za dodatnih 11,5 posto, predloženo je izmjenom Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru odnosno jedno saborsko čitanje.
Izmjenama se predlaže i korekcija koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između općinske i županijske razine značajno umanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima.
Koeficijent županijskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika predlaže se ovim zakonom povećati s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43.
Predlaže se i da pravosudni dužnosnici dobiju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.
To je treće povećanje plaća sudaca i državnih odvjetnika u posljednjih pet godina, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice kazao je da se povećanjem koeficijenata napravio pravi omjer između prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca te izrazio zadovoljstvo jer je s udrugama sudaca i državnih odvjetnika postignut konsenzus o koeficijentima.
Izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa radi reguliranja lobista
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila i izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa potrebne radi zakona o lobiranju, čiji je Konačni prijedlog Vlada uputila u drugo saborsko čitanje.
Izmjenama se proširuje djelokrug rada povjerenstva koje bi postalo nadležno i za provedbu predloženog zakona o lobiranju, kada ga Sabor donese i on stupi na snagu.
Ono bi uključivalo, između ostalog, uspostavu i vođenje Registra lobista u Hrvatskoj, vođenje postupaka, primanje izvještaja lobista te izricanje mjera predviđenih prijedlogom zakona o lobiranju.
Konačnim prijedlogom zakona o lobiranju prvi puta će se urediti aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a definiraju se i pojmovi – lobiranje, lobist, lobirane osobe, korisnik lobiranja i Registar lobista.
Lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima.
Lobirana osoba je svatko, a ne samo dužnosnik, tko je imenovan ili zaposlen ili na drugi način angažiran u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, državnoj upravi, drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave, uključujući njihova upravna tijela i ali i druga tijela koje imaju javne ovlasti i sudjeluju ili su nadležni za javno odlučivanje.
Dodatni alat u sprječavanju korupcije
Lobist je pak domaća ili strana fizička ili pravna osoba, koja lobira i koja je upisana u Registar lobista koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, “čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela”, kojemu će biti obvezni podnositi godišnje izvješće.
Uvodi s i tzv. razdoblje hlađenja za lobirane osobe te one, objasnio je ministar, neće moći 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti lobirati u odnosu na tijelo u kojem su obavljali dužnost ili službu.
Malenica ističe da se tim zakonom dobiva dodatni alat u sprječavanju korupcije u društvu.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima kojima se, među ostalim, propisuje obveza javne objave svih sudskih odluka u kojima se postupak dovršava i to na posebnoj internetskoj strani kako bi se omogućila njihova pretraga.
Ministar Malenica tu izmjenu ističe kao važan iskorak u transparentnosti rada sudova, povećanja pravne sigurnosti i ujednačavanja sudske prakse.
Ribarstvu do 2027. na raspolaganju 348,1 milijun eura
Na sjednici je donesen i Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za razdoblje do 2027., ukupno vrijedan 348,1 milijun eura.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić je podsjetio kako je Europska komisija donošenjem provedbene odluke od studenog 2022. o odobravanju programa Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu – Program za Hrvatsku, i službeno odobrila Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske.
U okviru tog Programa, kako je rekao, na raspolaganju su sredstva u iznosu od 243,7 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, te nacionalni udio iz državnog proračuna od 104,4 milijuna eura.
“Tako ukupna vrijednost programa iznosi 348,1 milijun eura”, istaknuo je Pavić.
Sredstva su, navodi, namijenjena za provedbu mjera potpore u okviru četiri prioriteta – poticanje održivog ribarstva i obnove i očuvanja bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture, te prerada i stavljanje na tržište, omogućavanje održivog plavog gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima, te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica i jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućavanje sigurnih, čistih mora.
Predlaže se smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, kojim se predlaže smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za 38 posto.
Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju godišnji prihod i primitak iznad 995 tisuća eura na godinu, plaćaju tu naknadu u vrijednosti 0,024 posto od ukupnih prihoda ili primitka.
Prema Vladinom prijedlogu naknada se smanjuje na 0,015 posto prihoda ili primitaka ili za 38 posto, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.
Ocjenjuje da se tako značajno financijski rasterećuje poduzetništvo.
Konačnim prijedlogom zakona omogućuje se i zamjena šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, šumama u vlasništvu drugih osoba, pri čemu šume koje su predmet zamjene moraju biti u pravilu srazmjerne vrijednosti, što se utvrđuje financijskim vještačenjem uz dopušteno odstupanje od pet posto vrijednosti.
Poseban je značaj predloženih izmjena i dopuna naspram investicijskih projekata koji su od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge i vodne građevine, kazao je Pavić.
Naime, najveći dio investicija planira se izvan granica građevinskog područja pa se omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica tog područja, a u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumsko – gospodarskog područja, uz mogućnost prenošenja prava vlasništva.
Riječ je o značajnom iskoraku u realizaciji investicijskih projekata na šumskom području u vlasništvu Republike Hrvatske.
U konačnom prijedlogu zakona po prvi puta se omogućuje i evidentiranje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama, radi knjiženja vrijednosti imovine.
izvor: vlada.hr