Connect with us

Upišite traženi pojam

Damir Fabijanić
Damir Fabijanić
Damir Fabijanić

Kultura

DOSADNI INTERVJU S DAMIROM FABIJANIĆEM

Rođeni Zagrepčanin, diplomirani inženjer strojarstva po obrazovanju, fotografijom se intenzivno bavi od 1973., a od 1987. ima status samostalnog umjetnika. U prvim godinama rada specijalizirao se za arhitektonsku (graditeljsku kulturnu baštinu i suvremenu arhitekturu) i pejzažnu fotografiju, a poslije je realizirao brojne projekte u svim važnim područjima fotografije. Od 1989. do danas fotografskim radom neprestano prati Dubrovnik i okolicu, s posebnom pažnjom u dramatičnim ratnim vremenima (1991–92). Dugogodišnji je suradnik specijaliziranih institucija, domaćih i stranih časopisa, autor kataloga i monografija, autor brojnih samostalnih, grupnih i tematskih izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu (Europa, Južna Amerika). Za svoj rad dobio je važna stručna priznanja.

fotografija iz kolekcije ”Obalni suton” za koju je autor Damir Faijanić nagrađen 1976. godine

Ovog puta sugovorniku smo ispunili želju te prema sugestiji intervju nazvali dosadnim, pošto istim dominiraju „ozbiljne“ teme o fotografiji te stoga Fabijanić smatra da široku publiku skoro uopće ne zanimaju tekstovi bez daška glamura. No je li intervju doista dosadan – provjerite u nastavku.

Kako biste iz svoje perspektive ilustrirali trenutnu situaciju u fotografiji?

Već dugo godina nemam nikakvog problema ilustrirati situaciju u fotografiji (i šire, u kulturi) kroz vlastite primjere i iskustva, iako se to kod nas (površno) tumači – da govorim o sebi. Vlastiti primjeri su 100-tno vjerodostojni, nisu priče iz treće ruke, te je to vjerojatno razlog da (očito) pišem monologe, jer mi se javno nitko ne usudi suprotstaviti. Samo na našoj kulturnoj sceni je moguće da navedete bezbrojne šokantne i besprizorne primjere i onda, ne samo da nema nikakve reakcije, već vam se zatvaraju i dotadašnja, poluotvorena vrata.

Ilustrirajte nam navedeno s nekoliko primjera.

Ljubo Vidmajer bio je po zanimanju knjigovođa. U Fotoklub Zagreb dolazi 1932. godine. Kao vrsni izlagač bio je 1937. član žirija V. međunarodne izložbe fotografije u Zagrebu. Predstavnik je socijalne struje u hrvatskoj fotografiji. Ostali podaci o njemu nisu mi poznati.

Ovo je jedna od 345(!) biografija fotografa („fotografa“) iz knjige „Životopisi hrvatskih fotografa“ Vlatka Lozića, dugogodišnjeg tajnika Fotokluba Zagreb, koju je sam izdao 2020. godine. Među tih 345 fotografa („fotografa“) nema mog imena. Ako mislite da ne zna za mene, varate se. Prije nekoliko godina imao sam jednu interesantnu raspravu s njim, kad sam se usudio spomenuti da u svim materijalima iz povijesti Foto kluba Zagreb (koje je sve on napisao) nije nigdje spomenuta (moja) prva nagrada na 1. jugoslavenskoj izložbi dijapozitiva koju sam, kao član Fotokluba Zagreb, dobio kao 21-godišnjak. Zašto me nema u toj knjizi i zašto je njegova biografija u toj knjizi 60% duža od biografije Toše Dapca, morat ćete pitati njega. Kao i zašto nema biografije Klarice!

Morali bi pitati i Hrvatsku radio televiziju i urednicu emisije „Fotografija u Hrvatskoj“, kako to da je nakon toliko godina snimanja tog serijala, tek je zadnja emisije iz te serije (od ukupno 122 emisije!) snimljena o – meni (2017.!?). A puno prije, našlo se mjesta za npr. emisije o „fotografu“ Svenu Medvešeku (glumcu) ili Ljubi de Karini (kiparu), očito važnijim fotografima.

fotografija iz kolekcije ”Obalni suton” za koju je autor Damir Faijanić nagrađen 1976. godine

Kako je to moguće?

Ne znam. Zapravo stalno očekujem da će to novinari pitati druge koji šute o tome. Kad pročitam standardnu rečenicu iz biografija brojnih kolega: Autor je brojnih samostalnih izložbi fotografije u zemlji i inozemstvu, dobijem – proljev! Takva rečenica znači da je nečija izložba u našem zavičajnom klubu, na trećem katu neke zgrade u Frankfurtu, potpuno jednaka npr. mojoj samostalnoj izložbi u Centro cultural Recoleta u Buenos Airesu, jer su obje – izložbe u inozemstvu. Usput, ja vas pitam koji je hrvatski umjetnik imao samostalnu izložbu u jednom od najznačajnijih izlagačkih prostora Južne Amerike?

Onda u medijima, pa čak i na Culturenetu, newsletteru Ministarstva kulture, pročitate naslov: U Louvreu se otvara izložba Davora Rostuhara o Hrvatskoj. A u tekstu ispod piše: … u prostoru Carrousel du Louvre, u sklopu jednog od najposjećenijih svjetskih muzeja, Louvrea…

U stvarnosti, Carrousel du Louvre je podzemni shopping mall pred ulazom u muzej Louvre, što je valjda slučajno propušteno?!? I kog je briga za taj „nesporazum?!

Kad Lupino objavi da je počeo njegov izložbeni pohod na Europu (2017.), na najposjećenijem portalu objavi se članak iz kojeg, zdravorazumskim razmišljanjem i uz 2-minutni utrošak vremena na internetu, možete saznati da je ta prva, velebna izložba zapravo održana u hodniku odvjetničke kancelarije na četvrtom katu neke zgrade u Grazu. Ali petparački novinari svojim diletantskim panegiričkim objavama zaglušuju stvarnost i objektivnost. I to nitko ne vidi!? Ili mu se ne da javno reagirati.

Obzirom da ste iz te branše, sad vi meni objasnite kako je to moguće?! 😊

fotografija iz kolekcije Obalni suton za koju je autor Damir Faijanić nagrađen 1976. godine

Kako doskočiti takvoj situaciji?

Višegodišnja situacija s fotografijom je sljedeća: današnje izložbe tj. njihovi autori izbor su struke („struke“) koja je skoro 100% zaposlena u institucijama i kad odradi minimum zadataka u matičnoj kući, fušari u slobodno (ili radno) vrijeme, na projektima, izložbama i knjigama odabranih autora (svojih lieblinga) i nije im ni na kraj pameti javno i (jasno argumentirano!) obrazložiti takve svoje odluke. Saučesnici u takvom pristupu su im mediji (raznorazni) koji po jednakom kriteriju liebinga ili pak glamurozne aureole autora, zbog koje u startu, neovisno o kvaliteti radova, povećavaju broj klikova svojih članaka. Sve to profesionalno (jasno, uz naplatu) odrađuju PR agencije kojima je, naravno, svejedno kojeg autora predstavljaju – dobrog ili lošeg, jer svakog trebaju predstaviti kao – vrhunskog.

Takvim trostrukim pogonom, moguće je potpune autsajdere promovirati u velike autore, pa se događa da u ovoj zemlji imamo tobože stotine fotografa, suverenih vladara domaće scene, a potpuno beznačajnih u inozemstvu. I takvoj apsurdnoj situaciji – nema kraja.

No za tako nešto imam dobar prijedlog. Kad već imamo stotine tih odličnih fotografa, ajmo napraviti veliku izložbu u jednom od većih prostora koji izlažu fotografiju (zapravo…izlažu ju svi!). Posložimo žiri od tih istih kustosa i neka izaberu 100 fotografa i neka svatko od njih izloži po 100 fotografija (50 pojedinačnih i 50 u serijama). Zadajte format izložbenog prostora (i format fotografija), uz obaveznu kratku biografiju, tako da svi imaju iste uvjete. I dajte to na sud javnosti. Muzeji, pronađite tih 400 kvadratnih metara za takvu izložbu. Neka se zove: 100 autora, 100 fotografija, 100 pogleda. Pa neka publika sama procijeni, bez kunsthistoričarskih uputa. I da! Uvjet za starije fotografe je da ne budu zastupljeni samo radovi od prije 40 godina, već da se vidi cjeloživotni kontinuitet njihovog rada!

Što odlikuje fotografa u profesionalnom smislu?

Na mojim predavanjima proklamirao sam 2007. godine svoje prvo fotografsko sveto trojstvo (profesionalnog) fotografa: profesionalna realizacija naručene fotografije, širina autorskog opusa i sposobnost kritičke selekcije vlastitog materijala.

Ove godine (2022.) dodao sam još jedno fotografsko sveto trojstvo:vjerodostojna biografija, autorski stav kroz realizirane vlastite autorske projekte (izložbe, knjige, projekte,…) i kontinuirani rad (dokaziv, ozbiljan rad).

Po meni, autor koji ne zadovoljava ove uvjete nije osoba koja će se profesionalno i vjerodostojno moći nositi sa fotografskim zadaćama.

Interiors, autor: Damir Fabijanić

Objavljivali ste fotografije najrazličitije tematike u raznim medijima. Što biste nam posebno izdvojili?

Na mom webu www.fabijanic.com , u priloženim galerijama može se vidjeti širina fotografskih narudžbi i mojih interesa. Od arhitekture i pejzaža, do portreta i hrane, od socijalne do konceptualne fotografije, uz brojne vlastite projekte, širina je mog opusa. I veliko zadovoljstvo da mi je ta raznolikost bila izazovna. Nažalost, (pre)često samo kao moje zadovoljstvo.

Ponosan sam na svoj autorski rad na tri značajna časopisa na hrvatskoj sceni (a koji su imali izuzetan odjek i u inozemstvu). 

Putni časopis CROATIA (AIRLINES) radio sam kao urednik fotografije i glavni fotograf pune 22 godine dok mi jedan direktorski genije nije uskratio suradnju. Danas ponovo surađujem, ali su i druga vremena.

naslovnice časopisa Croatia Airlines

Kao suosnivač, urednik fotografije i suosnivač ORIS-a, časopisa za arhitekturu i kulturu, u početnim godinama njegovog postojanja pomogao sam Andriji Rusanu, inicijatoru, motoru i financijeru projekta, u etabliranju časopisa na svjetskoj arhitektonskoj sceni. ORIS je dopunom ORIS kuće arhitekture i Dana ORISA-a uspio preko 2 desetljeća održati svjetski nivo.

naslovnice časopisa ORIS

Časopis Iće&piće, pokrenuo sam (inicijator, izdavač, glavni urednik, urednik fotografije, glavni fotograf i djevojka za sve) 2007. kad na našoj sceni nije postojao niti jedan časopis takve tematike na visokom sadržajno, grafičko i fotografskom standardu kakav je postojao u inozemstvu. U petoj godini projekta proglašen je 3. gourmet časopisom na svijetu! U njemu je objavljeno 14.078 mojih fotografija. Nakon 10 godina, ugašen je u trenutku kad mu je konkurencija imala 2,5 puta manju plasiranu nakladu.

naslovnice časopisa Iće&piće

Na sramotu ove naše iskompleksirane kulturne scene, o tim projektima NIKAD nije objavljena ikakva ozbiljna recenzija. Zavist? Prosudite sami…

CROATIA AIRLINES jedina je hrvatska državna kompanija koja više od 3 desetljeća odrađuje grafički dizajn i putni časopis inhouse ! Naravno da je zbog toga bila na meti brojnih predatora, a sjetimo se bacanja novaca na redizajnu brojnih državnih poduzeća.

Na čemu trenutno radite?

Unatoč tome što se oficijelni sustav i ja ne volimo javno, pa su mi uskraćena brojna financiranja relevantnih projekata, idem dalje. Trenutno je pri završetku radni materijal knjige i izložbe Trilogia (socijalizma): Brijuoni, Galeb, Haludovo. Kao i do sada, u potpunosti je moj autorski projekt, uz odličan tekst Ratka Cvetnića.

Titov Galeb, autor: Damir Fabijanić
fotografija iz kolekcije Brijuoni, autor: Damir Fabijanić
fotografija iz kolekcije Haludizam, autor: Damir Fabijanić

Uz to biram materijal za moju Talijansku trilogiju (Venecija/Firenca/ Rima i okolice) snimljenu od kraja sedamdesetih do polovine osamdesetih godina. Uz izložbu Unutrašnjosti/Interiors koja će biti na poseban način izložena, iščekujem da li će se možda neka institucija javiti da bi htjela nešto od toga izložiti. (Moj odgovor: neće.)

Venecija, autor: Damir Fabijanić
Talijanska trilogija, autor: Damir Fabijanić

Kakvom vidite budućnost fotografije u Hrvatskoj?

Na Weekend media festivalu održao sam 2015. godine predavanje Budućnost profesionalne fotografije. Interesantno je da je to bilo iznuđena tema jer se do tada nikad nije govorilo o fotografiji, pa su mene zamolili da održim takvo predavanje.

Uz brojne ilustracije, izjavio sam da su pred nama godine u kojima će mobiteli tehnološki potisnuti korištenje fotoaparata, koji će u skupim inačicama ostati u segmentu profesionalne fotografije, a u svakodnevnom životu potpuno će prevladati mobiteli. No, hiperprodukcija fotografija posebno je potencirana situacijom da sada svi stalno imaju mobitel sa sobom i mogu snimati sve one situacije u kojima se nađu, za razliku od (povijesno) brojnih propuštenih prilika šteta da nemam(o) fotoaparat. Bilijuni fotografija koje se svakodnevno snimaju širom svijeta, dovode u nezgodnu situaciju baš struku („struku“): kako će od te količine procijeniti što je dobro, a što je loše? No očito, kod nas to nije problem, mi imamo naše kriterije. Kao i u drugim područjima…

Interiors, autor: Damir Fabijanić

Što biste za kraj poručili našim čitateljima?

Kao što sam vam na početku rekao, ovo je dosadan intervju. Sastoji se od puno začudnih podataka čija vjerodostojnost ne zanima nikog (osim mene), pa ću tako propustiti još jednu priliku da sa ispraznim doskočicama budem dopadljiv poput drugih protagonista na ovoj našoj truloj likovnoj sceni. Ali, osim što sam i prestar da bih se promijenio, ne vidim nikakvu svrhu da nadgradnja (mediji, PR) budu važniji od onog bitnog – vlastitog autorskog rada. Pa makar ga zato puno manje ljudi uočilo. Znao sam često čuti od nekih osoba: vi i tajitaj fotograf ste mi najdraži! Nekad sam na to odgovarao: to je nešto najgore što ste mi mogli reći. Ako vam se sviđaju njegovi radovi, onda mi nije jasno kako vam se sviđaju moji?!  

Danas na takav komentar samo znakovito zašutim…

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Kultura

Pored finih manira i uglađenosti, mladi zagrebački filmski producent i scenarist Fran Juraj, od svoje iznimno talentirane obitelji Prižmić zasigurno je nasljedio i neiscrpan...

Kultura

Teško je i nabrojati koje su se sve svjetske zvijezde našle pred objektivom priznatog hrvatskog fotografa s holivudskom adresom Jadrana Lazića, no moramo istaknuti...

Kultura

Po običaju britkog jezika i jasnog stava, 58-godišnja kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica Snježana Banović, pojašnjava nam razloge pisanja otvorenog pisma gradonačelniku svog...

Kultura

U srijedu, 7. srpnja 2021. u 19 sati otvara se izložba umjetničkih fotografija Igora Šelera i svi ste pozvani! Virtualne galerije nisu posebna novost,...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori