ZASTUPNICE SDP-a: Tražimo da Vlada osigura sustavno financiranje sigurnih kuća

Sabina Glasovac, Martina Vlašić Iljkić i Sanja Udović su ispred Kluba zastupnika SDP-a od Vlade zatražile da osigura sustavno financiranje sigurnih kuća te da konačno iz ladice izvadi Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova jer je Hrvatska nema još od 2015. godine. “Plenković je zaboravio da danas, nešto više od dvije godine od donošenja Istanbulske konvencije, […]

Sabina Glasovac, Martina Vlašić Iljkić i Sanja Udović su ispred Kluba zastupnika SDP-a od Vlade zatražile da osigura sustavno financiranje sigurnih kuća te da konačno iz ladice izvadi Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova jer je Hrvatska nema još od 2015. godine.

“Plenković je zaboravio da danas, nešto više od dvije godine od donošenja Istanbulske konvencije, u Hrvatskoj i dalje nemamo skloništa u svakoj regiji, na što smo se Konvencijom obvezali”, rekla je Glasovac osvrćući se na činjenicu da se premijer Andrej Plenković pohvalio donošenjem Istanbulske konvencije.

U ovom trenutku, ističe, od šest skloništa za žene žrtve nasilja, koje je Vlada obećala osigurati do kraja 2019. godine, do danas je otvoreno samo jedno.

“Nije se osiguralo ni otvaranje savjetovalište za žene žrtve nasilja. Činjenica jest da su se pooštrile kazne za prekršaje nasilja u obitelji, međutim, zbog nedovoljne edukacije sudovi i dalje izriču najniže kazne, neovisno o tome je li riječ o djelima iz prekršajne ili kaznene domene”, upozorila je potpredsjednica Kluba SDP-a Glasovac.

Osiguravanje dovoljnog broja mjesta u skloništima u svakoj regiji prebačeno je na strukturne fondove, ali problem je što takvo financiranje traje samo tri godine i nismo sigurno na koji način ćemo, ako i uspijemo otvoriti skloništa za žene žrtve nasilja u svakoj regiji, osigurati održivost takvih skloništa ako nakon tri godine ne budemo u mogućnosti financirati ta skloništa kroz europske vrijednosti, upozorila je.

Istina je, dodala je, da je osnovana SOS-linija koja radi 24 sata na kojoj se žene žrtve nasilja mogu obratiti stručnjacima, prijaviti nasilje i zatražiti psihosocijalnu pomoć, međutim, kako je u koronakrizi i zatvorenosti pojačano nasilje nad ženama i djecom, Hrvatska nije osigurala paket mjera za podršku tim ženama. Nikakvi pomaci nisu učinjeni ni po pitanju edukacije i uopće se ne razmišlja o pojačavanju sadržaja kroz nastavne sadržaje, a edukacija je očito izostala i u pravosudnom sustavu jer bi suci tada znali da izricanjem minimalnih kazni umanjuju djela nasilja nad ženama. Time ne ohrabruju žene žrtve nasilja koje se još o tome nisu odlučile progovoriti, istaknula je Glasovac.

“Od Vlade očekujemo da osigura sustavno financiranje sigurnih kuća i tako pomogne ljudima koji nesebično rade na zbrinjavanju i pomoći žrtvama nasilja. Na Vladu apeliram i da konačno iz ladice izvadi Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova jer je Hrvatska nema još od 2015. godine, što govori o odnosu Vlade i premijera Plenkovića prema svim ženama u Hrvatskoj i problemima koji ih tište u svim segmentima društva”, poručila je.

“Financiranje skloništa treba biti pokriveno zakonskom regulativom i ona mora pružiti ujednačenu praksu na čitavom području Republike Hrvatske. Kako bi skloništa za žrtve nasilja mogla normalno funkcionirati potrebno je osigurati velika sredstva, a cjelokupna odgovornost je na osobama koje vode takva skloništa. Apsurdno je da nakon tri godine od ratificiranja Istanbulske konvencije, država brigu o žrtvama nasilja u obitelji nije postavila kao prioritet. U uređenom društvu briga o ugroženima, bolesnima i najslabijima mora biti prioritet. Situacija za sigurne kuće u Hrvatskoj je loša, financiranje ugroženo. Neke od njih u organizaciji udurga civilnog društva moraju se javljati na Javni natječaj koji raspisuje Ministarstvo, a neke sigurne kuće se financiraju
putem sustava glavarina,” rekla je Udović.

Vlašić Iljkić ističe kako je najveći uteg međuresorne suradnje pravosuđe, koje pod zaštitom neovisnosti rada ne ulaže napore u poboljšanje kompetencija u vlastitim redovima.

“Često needuciranost i nerazumijevanje problematike, nesenzibiliziranost na posljedice nasilja dovodi do neučinkovite reakcije, koje mogu biti kobne i nepopravljive. Zadnji slučaj u Osijeku kada je žena prijavila obiteljskog nasilnika i isti je bio zadržan 24 sata, a dežurni tužitelj nije našao elemente za podnošenje zahtjeva za određivanje istražnog zatvora. Rijetki su slučajevi izdvojenog nasilnog ponašanja, te gotovo uvijek su institucije imale saznanja o ranijim nasilnim ponašanjima. Učinkovita i profesionalna reakcija od strane policije, pravosuđa, svih aktera međuresorne suradnje i nulte stope tolerancije na nasilje, edukacija sudaca, policijskih djelatnika je nešto u čemu treba ustrajati. Najslabija karika u međuresornoj suradnji su upravo sudovi, a i nepostojanje državnih odvjetništva u međuresornoj suradnji je nešto što treba mijenjati,” rekla je Vlašić Iljkić.

Komentirajući istup ravnatelja HZZO-a Lucijana Vukelića koji je kazao da “žene puno više pričaju dok su muškarci operativniji”, Glasovac je to ocijenila tipičnim primjerom kako se u Hrvatskoj doživljavaju žene i načinom komunikacije koji je postao normalan u javnom prostoru. To je neprimjerena i neprihvatljiva izjava, bez obzira na to koga dolazila, i zasigurno neće pridonijeti ravnopravnosti spolova u društvu, kao ni shvaćanju da spol ni na koji način ne određuje kako tko radi svoj posao. Zbog takvih izjava s jedne strane sam tužna, a s druge, nimalo iznenađena, jer je to u Hrvatskoj postao standard, a to ne bi smjelo biti normalno.

Na novinarski upit komentirala je i napade predsjednika Zorana Milanovića na račun udruge B.a.B.e., koja već više od 20 godina brine o ženama žrtvama nasilja, rekavši da takav način komunikacije apsolutno ne doprinosi dobroj klimi u društvu.

Izvor: SDP

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close