ZANIMLJIVE CRTICE IZ PROŠLOSTI: Zagrepčani protiv, Poglavarstvo za bludilišta

Zagrebačko poglavarstvo desetljećima je muku mučilo da pomiri suprotstavljene interese građana i bludilišnih poslenika dok je taj biznis bio dopušten, a kao jedan od takvih pokušaja istraživači povijesti vide u donošenju “Bludilišnog pravilnika“ 1899. godine. Gradsko poglavarstvo Zagreba uspostavilo je organiziraniji nadzor nad prostitucijom “Bludilišnim pravilnikom“ od 16. travnja 1899. godine i pokušalo riješiti konflikte između susjeda […]

Zagrebačko poglavarstvo desetljećima je muku mučilo da pomiri suprotstavljene interese građana i bludilišnih poslenika dok je taj biznis bio dopušten, a kao jedan od takvih pokušaja istraživači povijesti vide u donošenju “Bludilišnog pravilnika“ 1899. godine.

Gradsko poglavarstvo Zagreba uspostavilo je organiziraniji nadzor nad prostitucijom “Bludilišnim pravilnikom“ od 16. travnja 1899. godine i pokušalo riješiti konflikte između susjeda i vlasnika javnih kuća, piše u upravo objavljenom znanstvenom časopisu Povijesni prilozi.

Pravilnik je bio neizravan odgovor zahtjevima građana nakon što je Gradsko poglavarstvo odlučilo sve javne kuće u gradu premjestiti iz donjeg dijela Kožarske ulice na jednu lokaciju u gornji dio te ulice, pišu autorice Lucija Bobek i Ines Sabotič s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u članku koji je nastao u okviru istraživačkog projekta “Obitelj kroz povijest”.

Nadsvođivanje potoka i prostor za bludilišta  

Zagreb, kao glavni grad Trojedne Kraljevine, sve se više razvijao i bio u punom kulturnom i gospodarskom razvoju, pa su i rasle potrebe građana. Godine 1900. imao je 61.002 stanovnika, od kojih je bilo 3312 vojnika, ističe se.

Potok Medveščak, koji je tekao Ksaverskom dolinom, današnjom Medvedgradskom i Tkalčićevom, dugi niz stoljeća bio je granica Kaptola i Gradeca i trebao je zbog tog razvoja biti nadsvođen.

Na njemu je 1869. izgrađena tvornica kože koja je, zajedno s drugom industrijom, pokraj 19. stoljeća ekološki degradirala potok, pa se rješenje vidjelo u njegovu nadsvođivanju. S tim su nestali stari mlinovi, kupališta i manufakture. Trebalo je, također, za šest bludilišta, koja su se nalazila u donjem dijela Kožarske, pronaći nova mjesta.

Vlast ih je namjeravala preseliti u staru Petrovu kupelj, koja je stajala na mjestu današnjih brojeva 15 i 17 u Medvedgradskoj ulici, a nekoć Kožarska 69 čiji se vrt prostirao po brijegu sve do Mlinarske ceste 2, ističe se. Tvornica kože, današnja Medvedgradska 2, nalazila se u samoj blizini Petrove kupelji, a danas je ondje Gliptoteka HAZU.

Nadsvođivanjem potoka Medveščaka otvarao se novi prostor, kako se mislilo, dovoljno blizu i daleko od grada za bludilišne poslove, kažu autorice i dodaju da je to dovelo do napetih odnosa između građana, vlasnika javnih kuća te gradskih vlasti.

Vlasnica bludilišta Roza Aranjoš došla je u sukob sa susjedom obrtnikom Božidarom Jeanom, udaljenim pet kuća od bludilišta, koji, po vasnici, “neprestano speculira” na njezine djevojke da onemogući njihov posao, “jerbo danomice denuncira stražarima, premda lažno, da se djevojke pokazuju na hodniku…”

Rješenje u reglementaciji

Zagrebačko poglavarstvo dalo je prednost javnim kućama, svojevrsnoj gospodarskoj aktivnosti dopuštenoj zakonom. Reglementacijskim sustavom javne kuće bile su dio grada i trebale su dobiti svoje mjesto makar na periferiji.

Naime, u 19. stoljeću u Austro-Ugarskoj vlasti nisu zabranjivale prostituciju, nego su ju nastojale kontrolirati kroz tzv. reglementaciju, što je značilo da prostituciju nadzire mjesno redarstvo (policija). Postojala su još tri oblika pravne regulacije: abolicija, prohibicionizam i legalizacija (toleriranje).

Zagrebački Bludilišni pravilnik sastojao se od 31 članka i opisivao način poslovanja bludilišta te prava i obveze i vlasnica i bludnica. Pravilnik su imali i drugi gradovi Trojedne Kraljevine, poput Osijeka, Slavonskog Broda, Bjelovara i Križevaca, ali nisu nastali u isto vrijeme.

Pravilnici su donekle uvažali pritiske javnosti, pa će tako u “izdanju” iz 1911. stajati da javne kuće ne smiju biti blizu crkvi, škola i javnih zavoda. Uostalom, napominju autorice, blizu tih mjesta nisu smjele biti otvorene ni krčme.

No, zahtjevi građana, čini se, uvaženi su tek 1934., kada se promijenio zakon te je, ističu autorice, prostitucija zabranjena, odnosno iz reglementacijskoga sustava prešlo se u prohibicionizam.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close