Stanovi u Zagrebu sve skuplji, cijena novogradnje kreće od oko 3000 eura

Zagrebje jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, stoga je bio idealan grad za dnevno iznajmljivanje apartmana, ali i za visoke cijene nekretnina, naročito u središtu metropole. No zbog potresa došlo je i do velike promjene. Nekada najpoželjnija lokacija postala je nepoželjna. Centar grada sada se uglavnom izbjegava.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, napominje kako je tržišno stradala cijela jedna lokacija.

“Ono što je problem grada Zagreba odnosno Donjega grada je u svakom slučaju taj potres, pa onda de facto nisu samo stradali pojedini stanovi, jer ljudi ne gledaju pojedine stanove, već je stradala cijela lokacija tržišno. Znači ljudi toliko ne segmentiraju zgradu do zgrade, stan do stana, nego zapravo cijelo to područje doživljavaju potresno nesigurnim, što ima neke logike i razloga s obzirom na to da će sljedećih nekoliko godina centar grada biti nekakvo gradilište, pa je puno šute i prašine”, rekao je Ranilović u Dnevniku Nove TV.

U Zagrebu se trenutno gradi gotovo na području cijeloga grada, gdje god ima adekvatnih zemljišta, a cijena novogradnje ovisno o lokaciji se kreće od oko 3000 do čak 8000 eura po kvadratnom metru.

“Što se tiče same Hrvatske, na tržište nekretnina su utjecali zadnjih godinu dana potresi i razvoj turizma. To su nekakve posebnosti koje ima hrvatsko tržište, a definitivno nam na rast cijena nekretnina utječu dva faktora: vanjski – hajdemo reći porast cijena gradnje, porast cijena materijala prilikom proizvodnje novosagrađenih nekretnina – i drugo je što je još uvijek niska kamata, vrlo relativno jeftin novac i niska kamata na stambene kredite”, ističe Ranilović.

Što kupci traže?

Unatoč visokim cijenama traže se naselja koja su potresno sigurnija, imaju adekvatno izgrađenu infrastrukturu, dovoljno zelenih površina, ali i dovoljan broj parkirališnih mjesta.

“Zagreb je velika ekspanzija, više od 50.000 stanova nedostaje i automatski ljudi žele što više i više graditi, što se može vidjeti. Gdje je nekada bila zelena površina, sada već niču zgrade uz cestu tako da jednostavno potražnja je velika, ljudi traže stanove, a sad žele i sigurnost. Jednostavno ne žele više ići tamo gdje je nekada bio elitni kvart, to je moje osobno mišljenje, jer se boje što će opet biti ako bude još jedan potres”, kaže za Novu TV Filip Matija Čačić, stručnjak za nekretnine.

Ipak postoji nekoliko kriterija za kupnju.

“Imate kriterij da će netko nešto investirati pa će staviti u promet u najam. Neko vrijeme je bio kriterij kupnje što bolje lokacije za turistički najam u gradu Zagrebu, što se zbog pandemije nije događalo. Životni kriteriji, nekakvi startup stanovi, jer psihološka barijera je nekakvih sto do sto dvadeset tisuća eura. Najtraženiji su upravo stanovi od sto do sto dvadeset tisuća eura jednosobni i jednoiposobni jer to naprosto određuje materijalni status”, kaže Ranilović.

Uoči natječaja APN-a dižu se cijene

No raste i cijena kvadratnih metara i u starogradnji, na što utjecaj imaju državne subvencije na stambene kredite. Vlasnici stanova uoči raspisivanja javnih natječaja APN-a dižu cijene nekretnina jer je potražnja sve veća.

“Najveći problemi subvencija su po nama bila dva. Jedan je što ste morali biti kreditno sposobni, a one kategorije koje smo mi htjeli subvencionirati su bile kreditno nepodobne. Znači pitanje je bilo jesu li kroz subvencije stanove kupovale osobe koje su ionako mislile kupovati stan. To je jedna stvar. Zatim, da, olakšalo se, nekom mladom čovjeku je to bio mekši ulazak u kredit, pa je tih pet godina manji kredit, međutim čim ste imali ročnost, a subvencije su imale rokove, vama se u nekom određenom roku zbog potražnje diže cijena nekretnina. To je neminovnost”, kaže Ranilović.

Pa dodaje:

“To je način nekakve aktivne prodaje, ako postoji rok, povećana je potražnja u kraćem periodu i diže se cijena nekretninama. I naravno da je to bio negativan aspekt subvencija i mi smo na to ukazivali i ja se nadam da će se, a ako će se ići u nekakve subvencije da će one biti u drugome obliku. Mi smo kao struka imali nekakve ideje, tu se mora ići točno usmjereno i vidjeti s posljedicama koje idu. Intervencije na tržištu često ne završe dobro za korisnike subvencije jer on na kraju možda je mekše ušao u nekretninu, ali ju je plate nešto skuplje”, napominje Ranilović.

Izvor: Index/ Dnevnik Nove TV

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close