Za vikend je na zagrebački aerodrom sletio avion Croatia Airlinesa koji je poslan u Abu Dhabi po zaštitnu opremu i maske ukupne vrijednosti 11 milijuna kuna, a riječ je se o donaciji vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata Hrvatskoj.

“Stigle su nove maske, a vjerojatno ćemo nabaviti i dodatne količine opreme na kineskom tržištu”, najavio je u petak ministar zdravstva Vili Beroš, nakon što je vlada poništila natječaj kojim je htjela maske, od tek osnovane firme, nabaviti za 19 milijuna kuna.

U Hrvatskoj je u subotu ujutro 157 zaraženih virusom, 27 više nego dan ranije, objavio je Nacionalni stožer civilne zaštite.

“Više ne molim građane nego od njih zahtijevam da se pridržavaju uputa koje smo dali, jer je to jedini način”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Svi su u Stožeru, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić i ravnatelj HZJZ-a  Krunoslav Capak, zgroženi su nepoštivanjem mjera koje je Stožer propisao, svi su najavili još rigoroznije mjere ponašanja koje će vrlo skoro uslijediti.

‘’Vrijeme je da shvatimo da ne gledamo film, nego da živimo u stvarnosti. Jutros sam opet vidjela starije građane kako idu oko placa. Čujem da se sjedi u grupama na terasama koje ne rade. Ako želimo korona party, imat ćemo ga. A mislim da ne želimo. Kako izgleda korona party? Tako da netko završi kao teško bolestan, na respiratoru ili još teže. U Klinici se pripremamo na sve veći broj ljudi. Na naplatu dolazi sve ono na što smo upozoravali, dakle to je sve zbog neodgovornih”, rekla je Markotić.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zatvaraju sve javne površine. Ne fizički, nego će policija kontrolirati ulice i kažnjavati one koji se okupljaju.

Ovo je bila poruka državnih i lokalnih službenika – Ili predvodi, ili se makni s puta –  na prvim linijama borbe protiv pandemije koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom vikenda, a mnogi od njih su navodili kako su sve više zaprepašteni odgovorom savezne vlade na dosadašnji tijek krize.

Veliki dio frustracija se fokusirao na sve veće saznanje, kako će bolnice i medicinski centri s velikom vjerojatnošću u narednim danima biti prepuni zbog povećanja slučajeva oboljenja i kako nisu točni objavljeni podatci o opremi i zalihama koji su im na raspolaganju.

Demokratski guverner New Yorka Andrew Cuomo, čija je država trenutačno epicentar epidemije u SAD-u, još u nedjelju je pozvao predsjednika Donalda Trumpa da iskoristi ovlasti koje su mu na raspolaganju prema Zakonu o obrambenoj proizvodnji, kako bi natjerao proizvođače da rade ključne stvari, kao što su ventilatori, maske za lice i oprema za testiranje.

Vodeće medicinske organizacije, kao što su Američko medicinsko udruženje i Američko bolničko udruženje, pridružile su se pozivima predsjedniku.

“Odmah nam trebaju proizvodi. Imamo vapaje iz bolnica u cijeloj državi. Razgovarao sam s guvernerima iz cijele države i svi su u istoj situaciji”, kazao je guverner Cuomo.

Dodao je kako je riječ o odluci koja bi mogla donijeti “prevagu između života i smrti”.

“Očajni smo. Poslali smo veliki zahtjev prema strateškom skladištu Bijele kuće. Dali su nam samo dio onoga što smo tražili”, kazao je guverner New Jerseyja Phil Murphy, isto kad i newyorški guverner..

Predsjednik Trump je 18. ožujka objavio, kako je potpisao izvršnu naredbu po ovom zakonu, ali do sada nije koristio njegove ovlasti i išao je u smjeru pristupa koji je više orijentiran tržištu i koji se oslanja na dobrovoljne napore poslovnih lidera.

“Mi smo država koja nije zasnovana na nacionaliziranju našeg poslovanja. Koncept nacionalizacije našeg poslovanja nije dobar koncept”, rekao je Trump, potpuno ignorantski prema epidemiji koja se strelovito širi u SAD.

Spor između Trumpa i državnih službenika otvoreno je eskalirao u nedjelju, kada je predsjednik uzeo svoj “twitter megafon” kako javno zovu njegovo twitanje i kazao kako je demokratski guverner Illinoisa JB Pritzker dio grupe guvernera i medija na televizijskim mrežama koje šire “lažne vijesti” protiv njega iz političkih razloga.

Ranije je Pritzker kazao kako mu je “teško kontrolirati ljutnju zbog reakcije Trumpa na krizu”.

“Trump je obećao isporuke za sve države prije nekoliko tjedana i do sada je uradio jako malo”, naveo je guverner Pritzker.

“Ovo je vrijeme za ozbiljne ljude, a ne galamdžije s karnevala koji pišu po Twitteru iz sigurne udaljenosti. Sve što mogu reći je: ‘ili napravi posao, ili se skloni s puta.'”

Demokrati svakako nisu jedini dužnosnici koji kritiziraju saveznu reakciju na krizu koronavirusa.

“Ima nekog napretka, ali to nije niti blizu dovoljno, a niti je dovoljno brzo. Kasnimo jako”, kazao je republikanski guverner Marylanda Larry Hogan, dodavši kako administracija “mora preuzeti vodstvo” u osiguravanju medicinske opreme.

Na obraćanju medijima kasnije u nedjelju, Trump je imao pomirljiviji ton, pohvalivši svoj odnos s Cuomom i obećao kako će on i drugi guverneri biti “vrlo sretni” s federalnim odgovorom koji se priprema.

“Guverneri će na lokalnoj razini biti komandanti”, kazao je Trump i najavio potporu američke Nacionalne garde i federalnih agencija.

“Mi ćemo ih pratiti i nadamo se kako oni mogu uraditi taj posao. Mislim i da hoće.”

Dan kasnije je grupa američkih senatora također iskazala frustraciju zbog Trumpovog oklijevanja da prisilno poveća proizvodnju medicinske opreme i predstavili su mogući zakon koji bi natjerao predsjednika da tako napravi.

“Trenutačni sustav, u kojem se države i bolnice međusobno natječu za dio opreme, ujedno je i nepotreban i barbarski”, naveo je jedan od predlagača zakona Chris Murphy, demokrat iz Connecticuta.

“Što je dosta, dosta je. Vrijeme je za centralizirani medicinski lanac nabave i raspodjele u vrijeme krize javnog zdravstva.”

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministri Vili Beroš i Davor Božinović objasnili su kako se ljudi smiju kretati ulicama.

Božinović je prije toga pozvao građane na ostanak kod kuće.

“Naši životi su promijenjeni. Morate slijediti sve upute, a to su držanje osobne higijene i ostanak kod kuće”, rekao je ministar unutarnjih poslova, dodavši upozorenje: “Izlazak na zrak ne smije biti druženje i za razgovore, toga neće biti dok traju mjere”, rekao je Božinović.

“Osnovno je izbjegavati distancu bližu od dva metra. Izbjegavati boravak u užim gradskim središtima, na trgovima ili u parkovima. Šetnja nekim širim parkovima, kompleksima i šumama je prihvatljiva uz držanje razmaka. U javnim prostorima u užem centru grada to nije prihvatljivo ponašanje”, objasnio je Beroš.

Prošloga tjedna je u Melbourneu trebala započeti nova sezona Svjetskog prvenstva Formule 1. Velika nagradu Australije, tradicionalno otvaranje sezone, trebala se voziti 15. ožujka, ali je pandemija koronavirusa utjecala i na taj sport. Utrka u Melbourneu je otkazana, kao i VN Bahreina, Vijetnama i Kine, tako da će sezona početi ili u Zandvoortu na VN Nizozemske početkom svibnja, ili još kasnije.

Međutim, F1 momčadi su ogromni pogoni, sa stotinama ljudi, velikim infrastrukturama i pristupom najsuvremenijoj tehnologiji.

Da ti pogoni ne bi ostali neaktivni, pobrinule su se F1 momčadi koje su odlučile svoje pozamašne resurse uključiti u borbu protiv pandemije. Tako su McLaren Mercedes, Red Bull i Williams odlučili uključiti svoje inženjere u razvoj posebne tehnologije koja će pomoći u borbi protiv koronavirusa. Između ostaloga, riječ je o posebnim ventilatorima koji će pomoći najugroženijim pacijentima, budući da Covid-19 virus napada respiratorni dio organizma.

Ministar zdravstva Vili Beroš, u vladanju ovom zdravstvenom krizom pokazao se kao dobar odabir premijera Andreja Plenkovića, u trenutku kad nije niti bilo ovoliko teške javne situacije. Svojom smirenošću, ali i odlučnošću, uz vrlo jasnu komunikaciju o svemu što se tiče koronavirusa i epidemije. Kako se to zna reći, svaka je riječ na mjestu.

– Sljedećih dana očekujemo postepeni rast broja bolesnika. Nama je u ovom trenutku cilj usporiti i onemogućiti naglu progresiju broja oboljelih, jer to u datom trenutku preopterećuje zdravstveni sustav, koji onda nije u mogućnosti pružiti zdravstvenu zaštitu. Malo je vjerojatno da ćemo bilo kakvim mjerama mi uspjeti onemogućiti ono što virus planira napraviti, ne samo u RH, nego na cijelom svijetu. Prije ili kasnije će njegovi dometi biti onakvi kakvi jesu. To i nije loše, zato što više od 80 posto ljudi koji obole, nemaju značajnije tegobe – kazao je Beroš, upoznavajući građane s onim što imamo i upozoravajući na ono što dolazi.

Europska komisija je odlučila u sustavu rescEU stvoriti strateške zalihe medicinske opreme, kao što su respiratori i zaštitne maske, kako bi pomogla zemljama Europske unije u borbi protiv pandemije Covida-19.

‘’Stvaranje prve europske pričuve medicinske opreme za hitne slučajeve iskaz je solidarnosti u EU-u, na korist svih država članica i svih naših građana. Međusobna pomoć jedini je način da prebrodimo ovu krizu’’, kazala je predsjednica EK Ursula von der Leyen, posebno istaknuvši ‘’da je EU, kad je Kina bila u teškoj situaciji zbog epidemije, uputila pomoć Kini od 50 tona medicinske opreme, a sad je Kina tu pomoć uzvratila  Europskoj uniji’’.

Zalihe će uključivati medicinsku opremu:

medicinsku opremu za intenzivnu njegu kao što su respiratori,
osobnu zaštitnu opremu kao što su maske za višekratnu uporabu,
cjepiva i terapeutike,
laboratorijske potrepštine.

‘’EU radi na tome da se državama članicama dostavi više medicinske opreme. Kako bismo brzo nabavili opremu koja nam je potrebna za borbu protiv koronavirusa, stvaramo zalihe u sustavu rescEU. Namijenjene su državama članicama kojima nedostaje opreme za liječenje zaraženih pacijenata, zaštitu zdravstvenih djelatnika i usporavanje širenja virusa. Namjeravamo smjesta početi s radom’’ rekao je povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič.

Njemački milijarder Dietmar Hopp, vlasnik farmaceutske kompanije CureVac i prvi čovjek nogometnog bundesligaša Hoffenheima, izjavio je da cjepivo protiv koronavirusa očekuje na jesen.

Hopp je nedavno odbio ponudu američkog predsjednika Donalda Trumpa da kupi njegovu tvrtku, ili barem vodeće znanstvenike, obrazlažući da će napraviti cjepivo za cijeli svijet. Iz tog razloga prije dva dana Evropska unija odobrila mu je kredit od 80 milijuna eura.

“Prvo što moram reći jest da se, čak i ako naš pronalazak uspije, bolesni ljudi ne mogu izliječiti tim cjepivom. Međutim, cjepivo može spriječiti da zdravi ljudi obole ako se, npr., pandemija koronavirusa intenzivira sljedeće zime, kako neki stručnjaci strahuju da može biti slučaj”, objasnio je Hopp za Bild.

Naveo je da će, ako trenutačno istraživanje ostane pozitivno, kliničke testove početi početkom ljeta.

“Pritisak je ogroman, ali će odobrenja od vlasti stići ranije nego u drugim slučajevima, jer je stvar delikatna. Očekujem da cjepivo bude gotovo na jesen”, poručio je Hopp.

S druge strane, počelo je prvo ispitivanje cjepiva protiv smrtonosnog koronavirusa, potvrdio je Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ghebreyesus je istaknuo, da je ispitivanje počelo “samo 60 dana nakon što je Kina podijelila genom virusa”, ali nije precizirao gdje se ispitivanje provodi. Iako je ispitivanje prekretnica u borbi protiv širenja bolesti, u WHO-u kažu, da će trebati najmanje 12 do 18 mjeseci kako bi cjepivo bilo dostupno za javnu upotrebu.

Upravo iz tog razloga WHO i njegovi partneri organizirali su studiju u zemljama u kojima se neki od neprovjerenih tretmana uspoređuju jedni s drugima.

Među zemljama koje su potvrdile da će se pridružiti “solidarnom ispitivanju” su Argentina, Bahrein, Francuska, Iran, Južnoafrička Republika, Kanada, Norveška, Španjolska, Švicarska i Tajland.

“Znamo da se mnoge zemlje sada suočavaju s eskaliranjem epidemije i osjećaju se preopterećeno, ali postoji nada. Mogu smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava i pomoći da se epidemija riješi, omogućujući ciljane i usredotočene mjere. No, da bi zemlje suzbile i kontrolirale epidemije, moraju izolirati, testirati, liječiti i ući u trag virusu. Ako to ne učine, lanci prijenosa mogu se nastaviti na niskom nivou, a zatim će oživjeti kad budu ukinute mjere fizičkog distanciranja”, rekao je Ghebreyesus.

WHO i dalje smatra, da izolacija, testiranje i liječenje svakog sumnjivog slučaja i pronalaženje svakog kontakta, moraju biti okosnica odgovora na pandemiju koronavirusa u svakoj zemlji.

Europska središnja banka (ECB) priopćila je da je spremna poduzeti daljnje mjere kako bi podržala krizom pogođenu ekonomiju eurozone, nastojeći otkloniti rastuću zabrinutost da više nema “streljiva”  za suprotstavljanje mogućem pogoršanju ekonomskih prilika uslijed epidemije virusa COVID-19.

Iako je ECB prošlog tjedna donio širok spektar stimulativnih mjera, tržišni su akteri postavili pitanje, jesu li mu preostali bilo kakvi moćni alati produbi li se kriza s korona virusom i banka ponovno bude pozvana na intervenciju.

Ta je strahovanja pojačao Robert Holzmann, šef Austrijske središnje banke i član Upravnog vijeća ECB-a za utvrđivanje kamatnih stopa, koji je nagovijestio da je monetarna politika dosegnula svoj limit i da ECB ne može ispuniti očekivanja tržišta.

Reagirajući na komentare nakon što se ECB javno suprotstavio njegovoj izjavi, Holzmann je objavio kratko priopćenje u kojem je naveo da monetarna politika “ni na koji način” nije dosegnula svoje granice.

Europska središnja banka u svom je priopćenju navela, da je “spremna svrsishodno prilagoditi sve svoje mjere bude li potrebno zaštititi likvidnost bankarskog sustava i treba li osiguravanje nesmetane transmisije njezine monetarne politike u svim jurisdikcijama”.

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos pojačao je tu poruku izjavom, da središnja banka može učiniti više u EU, ali da je “ovo zdravstvena kriza, a ne financijska”  te da bi vlade trebale preuzeti odgovornost.

De Guindos je kazao da Europski mehanizam za stabilnost ima kapacitet 410 milijarda eura, ali da bi i jedinstven fiskalni instrument eurozone, za koji se dugo zalaže ECB, također bio koristan.

“Bilo bi važno da postoji zajednički odgovor, paneuropski odgovor. Jedinstven fiskalni instrument bio bi od suštinske važnosti za eurozonu”, rekao je De Guindos za španjolski radio RNE.

Problem ECB-a jest u tome, što su troškovi zaduživanja njegovih najslabijih članica porasli posljednjih dana, čak i nakon što je banka objavila da je voljna intervenirati.

Iz Grada Zagreba je upućena obavijest, kako se zatvaraju sva dječja igrališta.

“Obavještavamo vas kako će sukladno nalogu Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske sva dječja igrališta u Gradu Zagrebu, uključujući sva vrtićka i školska igrališta i dvorišta, biti zatvorena s ciljem prevencije širenja zaraze koronavirusom.

Ona igrališta koja se ne mogu zaključati bit će ograđena trakama komunalnog redarstva, a na sva će se igrališta postaviti i ploče i obavijesti o zabrani njihova korištenja”, obavijest je iz Grada.

Ranije je i Varaždin objavio da zatvara dječja igrališta.

Ministar unutarnjih poslova i predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović podsjetio je građane na mjere te naglasio da bi trebalo smanjiti izlaske iz kuća kako bi se time smanjila i mogućnost širenja virusa. Trenutačno je u Hrvatskoj 113 osoba zaraženo koronavirusom, jedna je preminula, a pet ih je ozdravilo.

“Moramo smanjiti maksimalno, da ljudi jedni drugima prenose virus. To je cilj svih mjera”, kazao je Božinović, upozoravajući: “Izbjegavajte bliske kontakte i držite se higijene. U unutarnjim prostorima razmak od druge osobe mora biti najmanje 2 metra, a vani 1 metar”.

Nove mjere koje su stupile na snagu u ponoć sa srijede na četvrtak, zapravo su dugoočekivane, jer su se ljudi skupljali i družili na mjestima na kojima to nipošto ne bi trebali raditi u ovoj situaciji.

“Neke mjere mogu se mijenjati, dodati, ukinuti”, rekao je ministar, istaknuvši, kako se neće zatvoriti ništa što je ključno za funkcioniranje društva.

Ministar je najavio i aplikaciju, kojom bi se trebale nadzirati osobe koje bi trebale biti u samoizolaciji, ali nije otkrio mnogo o tome. “Kršenje mjera samoizolacije će se nastaviti nadzirati, policija je za to razvila poseban sustav. Pripremamo i druga informatička rješenja s kojima ćemo moći bolje ustvrditi gdje se nalaze ljudi koji bi trebali biti u samoizolaciji. To se već primjenjuje u nekim zemljama. Nećemo se libiti kažnjavati, ali neka svi razmisle koja im je najveća kazna”, rekao je Božinović.

Starije osobe u švicarskom kantonu Uri će smjeti izaći iz svojih domova samo na dva sata i to samo zbog šetnje po svježem zraku, a poštovanje odluke osigurat će policija, objavile su kantonalne vlasti.

Ta je odluka donesena nakon što pripadnici najosjetljivije populacije nisu poštovali preporuke o ograničenju kretanja radi vlastite zaštite od epidemije koronavirusa.

Za razliku od njih, većina stanovništva kantona Uri poštuje određene preventivne mjere i ostala u svojim domovima, ali poruku ozbiljno nisu shvatili najstariji stanovnici, koji su izloženi najvećem riziku razvoja teških simptoma Covida-19, kazao je kantonalni dužnosnik Ignaz Zopp za švicarsku novinsku agenciju Keystone-SDA.

Kako bi onemogućile takvo ponašanje, vlasti kantona odlučile su uvesti zabranu kretanja za sve starije od 65, a policija je zadužena da prati kršenje odluke. U Švicarskoj je, uz to, od četvrtka uvedena nova mjera – okupljanje je ograničeno na najviše pet osoba.

U zemlji je više od 3400 zaraženih koronavirusom, a 33 pacijenta su umrla.

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će u Istru poslati zdravstvenu inspekciju kako bi se ispitale sve okolnosti oko slučaja osobe koja je umrla u samoizolaciji od koronavirusa.

“Informiran sam da je nalaz testiranja pozitivan, a pravi ishod letalnog ishoda detektirat će se tek nakon obdukcije”, rekao je Beroš uoči sjednice vlade.

S obzirom na tvrdnje, da pacijentu potrebna zdravstvena pomoć nije pružena na vrijeme, ministar kaže kako će zdravstvena inspekcija morati ispitati sve okolnosti.

“Ravnatelj HZJZ-a iznio mi je drugačije informacije dobivene od šefa županijskog Zavoda za javno zdravstvo, tako da je apsolutno izvjesno da ćemo morati uputiti zdravstvenu inspekciju da ispita sve okolnosti oko navedenog slučaja”, rekao je Beroš.

Ispitat će se, istaknuo je, je li sve rađeno po pravilima “jer istina mora doći na vidjelo, ona je jedina relevantna”.

‘’Ova bolest je epidemiološki najveći događaj u zadnjih 100 godina. Širenje bolesti zavisi jako o socijalnom kontaktu. Možemo usporiti širenje virusa tako da ograničimo kontakte, a tako će pasti i broj novooboljelih. Jako ga je teško zaustaviti’, ističe ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Od ponoći Hrvatska živi prema novom režimu. Otkazuju se sva okupljanja, nema više odlazaka na frizuru, na kave, na rekreaciju, a u kupnju moći se po lijekove i osnovne živežne namirnice. I sve to opet prema posebnom, vrlo rigoroznom, režimu. Radnici na posao idu prema posebnim mjerama i samo oni koji to moraju te oni koji nisu u rizičnim skupinama. Gotovo sve se zabranjuje.

“Zatvorit će se sve što ljudima nije nužno. Ova bolest je epidemiološki najveći događaj u zadnjih 100 godina. Širenje bolesti ovisi jako o socijalnom kontaktu. Možemo usporiti širenje virusa tako da ograničimo kontakte, tako će pasti i broj novooboljelih. Jako ga je teško zaustaviti”, kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, istaknuvši opet : ‘’Zabranjeno je rukovanje, grljenje, ukratko svaki bliski socijalni kontakt na razmaku manjem od jednog metra u zatvorenom prostoru, odnosno dva metra na otvorenom.

“Odluka koja je donijeta podložna je tumačenjima. Ono što je nužno ćemo dopustiti. Sprovode ne možemo zaustaviti. Već smo ranije dali preporuke kako osigurati tu mjeru socijalnog distanciranja za vrijeme toga čina. Što se tiče vjenčanja, ako je netko to već ugovorio i ne može odgoditi, potrebno je osigurati opću higijenu i ograničiti socijalne kontakte. Naravno ugostiteljski objekti neće raditi, tako da je moguće organizirati jedino privatno”, objasnio je.

Na upit hoće li Hrvatska uskoro u karantenu poput Francuske, Capak kaže da smo zasad daleko od toga.

“Mjera karantene u zajednici znači, da se neko naselje zatvara za ulaz ili izlaz. U drugim zemljama postoje područja, gdje je velika lokalna transmisija dovela do eksplozivnog širenja bolesti. Mi za sada takvu situaciju epidemiološku nemamo i takvu mjeru u ovom trenutku ne razmatramo”, rekao je ravnatelj HZJZ-a.

Kada je riječ o samom koronavirusu, Capak napominje, da su do sada naučili kako je riječ o vrlo kompliciranoj i teškoj bolesti. Situaciju komplicira dugačka inkubacija do 14 dana, u koje vrijeme čovjek može biti zarazan, a da nema nikakve simptome bolesti te se ne može znati širi li bolest.

“Postoje tzv. asimptomatski širitelji virusa koji nemaju simptome, a mogu zaraziti druge. Nismo sigurni da nakon prebolijevanja bolesti čovjek ne može širiti bolest što dodatno komplicira stvar. U ovom trenutku možemo usporiti širenje, smanjiti socijalne kontakte, sprečavanje širenja kapljične infekcije pa time i koronavirusne infekcije i zaustaviti taj eksponencijalni rast kako ne bi opteretili zdravstveni sustav, što se dogodilo Italiji”, kazao je Capak.

Istaknuo je kako rade na tome da zdravstveni sustav pripreme za veći broj težih bolesnika, a do tada je zadatak epidemiologa usporiti širenje.

“Naše krivulje rasta bolesti za sada su povoljne i ponosni smo na njih, nadamo se da se neće pogoršati.”

Nakon što je u Europi počela pandemija virusa COVID-19 popularno poznatog pod nazivom Koronavirus, pošteđena nije niti Hrvatska. Svakodnevno broj oboljelih raste pa, pa tako prema posljednjim službenim informacijama broj potvrđenih osoba oboljelih od koronavirusa iznosi 65. Prema izjavama ministra Beroša Hrvatska je ušla u treću fazu borbe protiv pandemije, što uključuje jaču aktivaciju sustava, uspostavljanje primarnih intezivističko respiratornih centara, te sekundarnih i tercijarnih centara.

I dok Srbija zatvara granice, cijela Italija živi u karanteni, a francuski predsjednik Macron objavljuje rat, Nacionalni Stožer civilne zaštite na čelu s ministrom zdravstva Vilijem Berošem s nevjerojatnom mirnoćom planira svaki sljedeći korak svjestan da je svakom građaninu na prvom mjestu njegova sigurnost.

U trenucima krize građani traže utjehu u činjenici da Nacionalni Stožer radi iznimno dobar posao, transparentno i stručno, a što je svakako novost i iznenađenje naspram loših iskustava sa našim političarima.

I dok su mediji i društvene mreže pune objava vezanih uz namirnice i artikle koje hrvati trenutno najviše kupuju, tražeći u njima objašnjenje čovjekove prirode i onoga što ga čini sigurniji, svi se možemo složiti da je jedina stavka koja je zaustavila potpunu paniku i histeriju hrvatskog naroda upravo staloženost i stručnost Stožera na čelu s ministrom Berošem.

foto HINA/ Tomislav PAVLEK/tp

Nemir u organizaciju Stožera ali i domove svih nas pokušao je u nedjelju unijeti Pavle Kalinić, aktualni pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Po struci politolog, predložio je, u dokumentu koji je ‘iscurio’ u javnost, hitno uvođenje vrlo rigoroznih mjera, ograničenje rada trgovina i obustava rada ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, teretana, sportskih i rekreacijskih centara te klubova.

Njegov prijedlog brzinom munje proširio se društvenim mrežama pa su Zagrepčani zaspali u strahu da će se probuditi u potpunoj karanteni.

Prijedloge pročelnika Kalinića u potpunosti je otklonio Nacionalni stožer te je Beroš, opet smireno i kulturno odgovorio: „U medijskom prostoru sada dolaze druge inicijative i ishitrene mjere, koje razumijemo i uvažavamo sve sugestije i prijedloge, međutim napominjemo da s nacionalnog aspekta doista na temelju stručnih i znanstvenih prijedloga poduzimamo i preporučujemo sve ono što je u skladu sa znanstvenim evaluacijama i što se radi u svijetu.“

Također, ministar Beroš je naglasio: „Pažljivo balansiramo mjere da ne ugrozimo život. Riječ je o borbi protiv nevidljivih malih bića, jedino struka može dati odgovore, ponašamo se promišljeno.”

Ministar Beroš vrlo odgovorno, transparentno odgovarajući na sva pitanja novinara i javnosti u prvi plan stavlja struku i znanost kao glavnog borca protiv trenutačne situacije, izbijajući tako iz ruke poteze pojedinca koji stvaranjem opće histerije pokušava skupiti političke poene.

Nacionalni stožer je jednoglasan pa je tako i ministar Božinović rekao: “Bitno je u svemu ovdje imati u vidu da ekonomske aktivnosti države, ne samo Hrvatske, ne smiju stati, međutim one se moraju odvijati na način da se njima ne doprinosi širenju virusa, a istovremeno, one moraju funkcionirati i na tom tragu ćemo također napraviti sve kako bi te aktivnosti trajale i dalje. Nema nikakvog razloga za brigu, osim u ovom dijelu gdje moramo prije svega zaštititi starije, kako ne bi došli u situaciju da zdravstveni sustav bude preopterećen.”

Tko je onda Palve Kalinić, koji kako prenosi Telegram donedavno uopće nije bio zabrinut situacijom vezanom uz koronavirus pa je tako novinaru 24 sata prije tri tjedna rekao: „Ja sam otišao ća, u avionu sam, idem u Munchen i od tamo letim za San Francisco i boli me k…“
Kalinićevi naprasni i nenadani ispadi nisu novost, pa je tako pročelnik često pokušava biti ‘spasitelj’ kada već odgovorni ljudi rade svoj posao vjerojatno nadajući se vlastitoj ‘samopromociji’.

Međutim Kalinić je javnosti ‘najpoznatiji’ upravo po stajanju uz svog šefa Milana Bandića kada je potrebno braniti njegov ugled i čast u javnosti. Pa tako, Kalinić je žustro branio gazdu kada je pokušavao objasniti da on nije kriv za poraz Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima, ali i obraniti ga od prosvjeda u Gradu Zagrebu kojim su Zagrepčani u proteklih nekoliko mjeseci jasno iskazali svoje nezadovoljstvo gradonačelnikom.

S obzirom na mjesto Pavle Kalinića kao pročelnika Ureda za krizne situacije Grada Zagreba proizlazi da je u krizi samo ‘fotelja gradonačelnika’ koju pročelnik mora braniti, a dok se borbu sa pandemijom koronavirusom ipak treba prepustiti struci i znanstvenicima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, na sastanku s predstavnicima saborskih klubova, predložio je da Sabor ovlasti Vladu da donosi uredbe sa zakonskom snagom, čime bi Vlada preuzela veći dio zakonodavnih ovlasti Hrvatskog sabora a time i predsjednika Republike. Vrlo simptomatično, u sjeni zdravstvene krize s koronavirusom.

Plenkovića brine da bi moglo doći do paralize odlučivanja, ako zastupnici završe u samoizolaciji. No, predstavnici saborskih klubova su odbili takvu ideju, procjenjujući da situacija nije takva da treba, zapravo, suspendirati rad glavnog predstavničkog tijela u Hrvatskoj.

Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, istaknuo je premijeru članak 101. Ustava RH, u kojem stoji da odluke u slučaju kad su tijela državne vlasti onemogućena u obavljanju svojih dužnosti, donosi predsjednik Republike, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je da su političari podcijenili opseg opasnosti koju predstavlja pandemija koronavirusa, u intervjuu koji je objavio njemački Bild.

“Mislim da smo mi svi, mi koji nismo stručnjaci, podcijenili na početku koronavirus”, rekla je Ursula von der Leyen.

“Ali u međuvremenu postalo je jasno da se radi o virusu kojim ćemo se još dugo baviti”, dodala je.

“Shvatili smo da su sve te mjere, koje su još prije dva ili tri tjedna izgledale kao drastične i drakonske, morale trenutačno biti donesene”, rekla je, podsjećajući da je Europa sada žarište krize.

Čelnici zemalja Europske unije dogovorili su 30-dnevno ograničenje za ulazak na svojim vanjskim granicama građanima trećih zemalja.

“Spremni smo poduzeti sve što je potrebno i nećemo oklijevati poduzeti dodatne mjere u skladu s razvojem situacije”, izjavila je predsjednica von der Leyen nakon video-konferencije.

“Naš je neprijatelj virus i moramo učiniti sve kako bi zaštitili naše ljude i gospodarstva”, dodala je.

Za njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmaiera, SAD i predsjednik Donald Trump još su ležernije shvatili virus na samom početku, nego je to učinila Europa.

“Početak krize vjerojatno je još više bio podcijenjen u SAD-u nego u našim europskim zemljama”, rekao je Peter Altmaier za medijsku grupaciju Funke.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close