Međunarodna automobilistička utrka na kružnim stazama „Nagrada Hrvatske 2020.“, što se ovog vikenda održava u organizaciji Auto sportskog kluba Kastavac i Udruge  „Auto staza Grobnik“, na Automotodromu Grobnik, okupila je 128 vrhunskih automobilista iz 11 europskih zemalja. Iako se ne boduje za FIA CEZ Prvenstvo Srednjeeuropske zone, do daljnjega stopirano u kalendaru FIA zbog sveprisutne pandemije virusa korona, utrka na Grobniku jedna je od rijetkih, a na krugu među prvima, što se vozi nakon proljetne pauze. Provodi se uz visoke epidemiološke mjere i bez prisustva gledatelja u zoni Automotodroma, no na stazi se vozači nisu štedjeli. Tijekom petka i treninga imali su priliku isprobati i vlažnu stazu uz dvosatni pljusak, ali subotnji program u idealnim vremenskim uvjetima iskoristili su oni najbolji za pobjednička postolja.

NOVI REKORD BOLJI ZA SEKUNDU

foto PR

Dosadašnji apsolutni rekorder grobničke staze, nakon godinu dana, ponovo je bio najbrži i dokazao da je neprikosnoveni „vladar“ naše staze. Talijan Paolo Brajnik u Formuli „Dallara F318“, već je na kvalifikacijskom treningu, dan ranije, najavio izvrsno vrijeme, da bi tijekom utrke, sve do posljednjeg 19. kruga, čak sedam krugova vozio brže od dosadašnjeg rekorda. U konačnici vrijeme 1:17,732 minuta uz prosjek 193,032 km/sat možda će potrajati tek 24 sata, obzirom da će u nedjeljno poslijepodne ponovo na start, u okviru drugog „seta“ utrka ovog vikenda. Superiornost na stazi, među sedam formula, Brajnik je dokazao velikom razlikom ispred drugoplasiranog Austrijanca Dannyja Luderera (Dallara F308), koji je zaostao gotovo puni krug.

Dominaciju prvog dana potvrdili su češki automobilisti, pobijedivši u tri utrke unutar kojih se vozilo više različitih kupova ili sustava nagrađavanja, te više nacionalnih prvenstava.

U utrci TWC-1 s automobilima Renault Clio IV pobijedio je Tomaš Pekar, ispred Poljaka Pawela Wysmyka, te Slovenca Zorana Poglajena. S još jednim „Renault Cliom IV“ u skupini „TC+TWC 3“ pobijedio je Alyyah Koloc, uz veliku prednost ispred dvojice Mađara, Attile Bucsija i Balasza Hartmanna, koji su vozili Suzuki Swift. U posebnom Chevrolet Cruze Cupu pobjednik je Nijemac Sven Grossmann.

Skupina „GT“ okupila je prestižni vozni park, a najboljim, pobjedničkim pokazao se „Mercedes AMG GT3“ Čeha Libora Milote. Drugolasiranog sunaronjaka Daniela Skalickyog (Audi R8 LMS Ultra GT3“ ostavio je 18,916, a Slovaka Mira Konopku (Lamborghini Supoertropl) za više od 33 sekunde. Jednosatna „Endurance“ utrka bila je uspješna za drugu pobjedu Čeha Milote koji je nastio u tandemu sa Sergejom Pavlovcem u svom „Mercedes AMG GT3“. Ciljem su pobjednički prošli s prednošću od 1:17,446 minuta ispred drugoplasiranog Slovaka Mira Konopke, koji je nastupio „solo“. Treći je bio još jedan „solo“ Čeh Daniel Skočdopole (Porsche 991 GT3 Cup).  U Endurance utrci vozači jedinog hrvatskog  Teama „AK Anvi Racing Grobnik“ Marko Ćoza i Mario Jukić u „Porsche Caymanu GT4“ zauzeli su ukupno 11.mjesto, ali i drugo u svojoj grupi GT4

Dominacija Slovenaca u međunarodnom Twingo Cupu, kojeg su i nositelji, pokazala se formulom za pobjedničko postolje. Do pobjede, u posljednjih 200-tinjak metara, stigao je Dejan Robida (prednost 242 tisućinke sekunde) , ispred Jaka Marinšeka i Mateja Ivanuša. Četvrto mjesto pripalo je domaćem vozaču Viktoru Turini, dok je Ozren Vitezica, među 16 sudionika bio sedmi.

MARO FRANIĆ NAJBRŽI U HRVATSKOM PRVENSTVU

Svojevrsna domaća poslastica dana bila je utrka hrvatskog prvenstva, „oplemenjena“ s pokojim gostom na stazi iz Srbije i Slovenije. Tako je u konkurenciji 35 vozila različitih klasa, ciljem pobjednički prošao srpski šampion Zoran Kastratović u prestižnom „Chevrolet Cruze WTCC“. Ipak, među hrvatskim vozačima, pomalo očekivano, pobjeda i prvi bodovi PH u sezoni pišu se Maru Franiću (AK Dubrovnik racing) koji je u VW Golfu 5, za gotovo pola minute, bio brži od Buzećana Valtera Nežića (AK Buzet Autosport) koji je vozio Hondu Civic TypeR. Izvrsno osmo mjesto „generalke“ zauzeo je, u prvom nastupu na kružnim stazama, svestrani Krčanin Lovro Badurina (KK Rijeka) za upravljačem „Peugeota 106 rallye“. Pobjednici PH po grupama su: grupa 1  Frane Jukić (AK Makarska, Suzuki Swift Gti), grupa 2 Ivan Pejković (AKK Rogoznica, Honda Civic Ek4) i grupa 3 Maro Franić (AK Dubrovnik racing, VW Golf 5).

 

Izvor: PR

Najvažniji cilj ove Vlade su investicije, a ministar BUTKOVIĆ se dokazao da vlada time što je pokazao i u dosadašnjim vladama i sve projekte koje je započeo u cestovnom i željezničkom sektoru gura uspješno naprijed…

Gostujući u Dnevniku Oleg Butković osvrnuo se na probleme u zračnom prometu: “Najviše nas muči Croatia Airlines, koja je i inače imala problema, a zbog koronavirusa stao je sav zračni promet”. Njegovo poimanje problema s Croatiom Airlines sasvim je suprotno od poimanja npr. našega portala o čemu smo pisali više puta i nema puno veze s koronom već njim kao ministrom kao i neimenovanjem direktora Croatie Airlinesa već tri godine. Ministar kao moguće rješenje svih problema vidi u spajanju drugih zračnih luka s Croatiom Airlines, a što će se točno dogoditi, vidjet ćemo u rujnu ili listopadu, za kad je Butković najavio promjene.

Hrvatskoj je u europskom paketu za oporavak na raspolaganju 22 milijardi eura. Ministar Butković smatra da se dio tog novca može iskoristiti za prometnu infrastrukturu, a prvenstveno za cijelu dionicu nizinske pruge Zagreb-Rijeka, za koju ministarstvo, kako je rekao Butković, priprema natječaj.

A tko je u pravu – redakcija portala ili ministar BUTKOVIĆ vidjet će se ubrzo, ali bez obzira na to ministar BUTKOVIĆ najuspješniji je ministar ove Vlade jer su pod njegovim vodstvom pokrenuti najveći infrastrukturni projekti kao što je PELJEŠKI most, gradnja riječke obilaznice i izgradnja željezničkih pruga.

Dubrovnik je doživio potop ove turističke sezone. Na sjeveru Jadrana nešto se događa, a kako se ide južnije, jadi su sve veći, a Dubrovnik je daleko najgori po rezultatima. Turistički radnici već su se pomirili da će ove jeseni i zime, umjesto suvenira, na police staviti zube. Sa strahom gledaju u sljedeću sezonu i pitaju se što će biti. Rekordna 2019. godina izgleda kao da se dogodila u prošlom životu, u nekoj davnoj reinkarnaciji. Kada ćemo ponovno imati takve rezultate i hoće li ih uopće biti, pitanje je koje se javlja Dubrovčanima u košmarnim snovima dok se bude u lokvi znoja.

Što se mene tiče, ja bih volio da se rekordna 2019. nikad više ne ponovi. Sigurno se sad pitate koji mi je, je li mi sunce udarilo u glavu, pa govorim besmislice, ali opet ću vam ponovit: Daj Bože da nikad više ne vidimo sezonu kakva je bila prošle godine!

Iz godine u godinu Dubrovnik je turistički rastao i ljudi su zarađivali sve više i više, ali zato je kvaliteta života stalno opadala. Kakav paradoks – novca nikad nije bilo toliko, ali i kuknjave. Kad bih mogao birati, volio bih da sljedeća sezona i sve one iza budu na 60 posto one iz 2019. Da se jednostavno sve skupa dovede u gabarite koje Grad sa svojom dotrajalom infrastrukturom može izdržati.

Ne treba nam onoliko velikih kruzera koji ne gase motore ni dok su vezani u Gružu i tako zagađuju okoliš. Dovoljni su nam manji kruzeri koji će stati duže u gradu. Charter flota jedrilica i katamarana također je svake godine sve više rasla, kao i gliseri i prijevozi ostalim plovilima. Ni toga nam ne treba u tolikoj mjeri, jer je onečišćavanje mora neminovno s tolikim povećanjem nautičara. More je ove godine znatno čišće što dokazuju brojni dupini koji se svakodnevno smiješe pametnim telefonima.

Liberalizacija taksi tržišta zagušila je ceste. Iz svih krajeva Hrvatske dolazili su taksi vozači otrgnuti svoj dio kolača. Smanjenjem broja gostiju u Dubrovniku oni više neće dolaziti, gužve će se smanjiti, a posla za Dubrovčane i dalje će biti. Neće zarađivati onoliko puno kao prije, ali bit će im dovoljno.

Na kraju krajeva rast je bio toliki da je poduzetnicima stalno nedostajala radna snaga. U grad su dolazili raditi Slavonci, Trebinjci, Makedonci, Srbi… Poslodavci, da bi ih pridobili, često su im znali osigurati besplatan smještaj i hranu, a plaća im je bila jednaka nekome tko je rođen u Dubrovniku i podstanar je. Na kraju sezone Slavonci i svi ostali s lovom zarađenom u Dubrovniku vratili bi se na rodnu grudu i lijepo bi živjeli, jer su tamo cijene znatno manje. A s druge strane, neprekidni turistički rast i brojna radna snaga koja je dolazila u grad dizala je cijene nekretnina u nebo, ali i svega ostalog – od kafe i sokova u ugostiteljskim objektima do artikala u supermarketima.

Na kraju smo došli do toga da neki Dubrovčanin kojemu je baba ostavila dva apartmana na Kantafigu godišnje više zarađuje od doktora koji se godinama školovao. Nije li to suludo? …

Kolumnu Mara Marušića u cijelosti pročitajte na Dubrovačkom dnevniku.

 

Vlada premijera Andreja Plenkovića i njen program dobili su kasno u četvrtak povjerenje Hrvatskog sabora, premijer je pritom poručio kako će nastojati opravdati dobiveno povjerenje koje doživljava “kao obvezu i šansu” i za Vladu, i za sve hrvatske građane.

Nova hrvatska Vlada, koju je mandatar Andrej Plenković u četvrtak predstavio u Hrvatskome saboru, imat će četiri potpredsjednika, 16 ministarstava, četiri nova imena u odnosu na aktualnu Vladu – dvije ministrice, jednog potpredsjednika Vlade i jednog “povratnika” u Banske dvore.

Umjesto dosadašnjih 20 ministarstava, njihov se broj smanjio na 16, kako je Plenković i najavljivao.

Ministar branitelja bit će, kao i do sada, Tomo Medved, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, a ministar zdravstva Vili Beroš. Na čelu Ministarstva financija ostaje Zdravko Marić. Ništa se ne mijenja ni u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, čiji je ministar Oleg Butković, kao ni u Ministarstvu poljoprivrede, koje će i dalje voditi Marija Vučković. Nepromijenjena imena ostaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kojim će sada, umjesto Marka Pavića, upravljati Nataša Tramišak, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kojim će upravljati Radovan Fuchs, ministar koji je tu funkciju obnašao od 2009. do 2011. godine.

Ministarstvo graditeljstva, prostornoga uređenja sada će obuhvatiti i državnu imovinu, na čelu sa ministrom Darkom Horvatom. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta postaje ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ministar će i dalje biti Tomislav Ćorić. Ministarstva uprave i pravosuđa sada su spojena u jedno, a ministar će biti Ivan Malenica. Ministarstvo obrane preuzet će bivši ministar državne imovine, Mario Banožić. Ministarstvo turizma postaje Ministarstvo turizma i sporta, a dužnost ministrice obnašat će Nikolina Brnjac. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prošireno je pa je sada Josip Aladrović ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ministrica Nina Obuljen Koržinek, ostaje na čelu Ministarstva kulture koje je također promijenilo ime u Ministarstvo kulture i medija.

Potpredsjednici Vlade bit će Tomo Medved, Davor Božinović, Zdravko Marić i Boris Milošević.

Tomo Medved – potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja

  • rođen 17. ožujka 1968. u Cetingradu;
  • oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje

  • 2008. – poslovni ekonomist, Visoka poslovna škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić;
  • 2005. – 2006. – završena Ratna škola Ban Josip Jelačić, strateško i operativno planiranje;
  • 1995. – 1996. – završena Zapovjedno-stožerna škola „Blago Zadro“, operativna i taktička razina planiranja i zapovijedanja.

Karijera

  • 2016. – ministar hrvatskih branitelja;
  • 2007. – 2011. – načelnik uprave za personalne poslove Glavnog Stožera OS RH;
  • 2006. – 2007. – stožerni časnik za kopnenu vojsku u kabinetu NGS OS RH;
  • 2002. – 2005. – zapovjednik 1. gardijske brigade;
  • 2000. – 2002. – načelnik odjela za Taktičku doktrinu, nositelj izrade taktičke doktrine;
  • 1997. – 2000. – načelnik operativnog odjela 1. HGZ;
  • 1994. – 1997. – zapovjednik bojne 1. HGZ;
  • 1993. – 1994. – načelnik stožera 1. gardijske brigade;
  • 1992. – 1993. – zapovjednik bojne 1. gardijske brigade:
  • 1991. – 1992. – zapovjednik satnije 1. gardijske brigade;
  • 1990. – 1991. – pripadnik SJP MUP Rakitje.

Stranačke dužnosti

  • 2020. – zamjenik predsjednika HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • Red kneza Domagoja s ogrlicom;
  • Red hrvatskog trolista;
  • Red hrvatskog križa;
  • Red hrvatskog pletera;
  • Spomen-medalja Vukovar;
  • Medalja Bljesak;
  • Medalja Ljeto 95.;
  • Spomenica Domovinske zahvalnosti;
  • Spomenica Domovinskog rata.

Davor Božinović – potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova

  • rođen 27. prosinca 1961. u Puli;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u području međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti;
  • završio “Leaders for the 21st Century” program na George C. Marshall European Center for Security Studies u Garmisch-Partenkirchenu te “21st Century Governance Critical Skills for Leading & Sustaining Innovative Organization”, Harvard Kennedy School Executive Education.

Karijera

  • 2019. – potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova;
  • 2017. – ministar unutarnjih poslova;
  • 2016. – predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske;
  • 2016. – veleposlanik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova;
  • 2012. – promatrač u Europskom parlamentu;
  • 2011. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2010. – ministar obrane;
  • 2009. – državni tajnik za politička pitanja, MVP;
  • 2008. – državni tajnik za europske integracije, MVP;
  • 2005. – veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO;
  • 2004. – predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske;
  • 2002. – veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori;
  • 2001. – privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu;
  • 2000. – koordinator za odnose sa SRJ u rangu veleposlanika, MVP;
  • 1999. – pomoćnik u rangu veleposlanika, MVP;
  • 1997. – zamjenik načelnika i načelnik Odjela za susjedne zemlje, MVP;
  • 1996. – savjetnik u Veleposlanstvu RH u Sarajevu;
  • 1994. – savjetnik u Veleposlanstvu RH u Sofiji;
  • 1994. – viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove, MVP;
  • 1990. – predsjednik Novačke komisije, Ministarstvo obrane.

Stranačke dužnosti

  • član uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta;
  • međunarodni tajnih HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • Engleski

Zdravko Marić – potpredsjednik Vlade i ministar financija

  • rođen 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2008. – doktorska disertacija “Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća”, Ekonomski fakultet Zagreb;
  • 2007. – Executive Education Program “Public Financial Management”, Harvard University, J. F. Kennedy School of Government;
  • 2004. – postdiplomski studij Operacijska istraživanja, Ekonomski fakultet Zagreb, Magistarski rad “Analiza tijekova kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije”;
  • 2000. – diplomski studij smjer Financije, Ekonomski fakultet Zagreb.

Karijera

  • 2019. – potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija;
  • 2016. – ministar financija;
  • 2012. – 2016. – izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala, Agrokor d.d.;
  • 2008. – 2012. – državni tajnik, Ministarstvo financija;
  • 2006. – 2008. – pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, Ministarstvo financija;
  • 2001. – 2006. – asistent, Ekonomski institut Zagreb.

Jezici

  • engleski;
  • talijanski.

Ostalo

  • povremeni predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i na International Graduate Business School u Zagrebu;
  • hobi: tenis, trčanje, košarka i odbojka.

Boris Milošević – potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

  • rođen 5. studenog 1974. u Šibeniku;
  • oženjen, otac jednog djeteta.

Obrazovanje 

  • 2004. – položio pravosudni ispit;
  • 2000. – diplomirao na Pravnom fakultetu u Rijeci.

Karijera

  • 2016. – 2020. – zastupnik u Hrvatskom saboru, član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za rad, mirovinsko i socijalni sustav te Odbora za lokalnu, područnu i regionalnu samoupravu;
  • 2019. – 2020. – predsjednik Srpskog narodnog vijeća;
  • 2015. – predavač na stručnom studiju javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu, obavljanje dijela nastave bez mogućnosti ispitivanja;
  • 2012. – 2016. – predsjednik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave;
  • 2012. – 2016. – pomoćnik ministra uprave, nadležan za vođenje Uprave za politički sustav, državnu upravu te lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu;
  • 2010. – 2012. – član Upravnog vijeća Centra za ljudska prava;
  • 2008. – 2012. – pravni savjetnik, Srpsko narodno vijeće;
  • 2007.- 2008. – tajnik Općine Kistanje;
  • 2005. – 2007. – pravni savjetnik u španjolskoj humanitarnoj organizaciji Pokret za mir;
  • 2002. – 2005. – sudački vježbenik na Općinskom sudu u Benkovcu.

Stranačke dužnosti

  • od 2017. član predsjedništva SDSS-a;
  • od 2017. predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a;
  • član SDSS-a.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • rad u općinskim i izbornim povjerenstvima izbornih jedinica gdje sam obavljao sve pripremne radnje za provedbu izbora, obuku i edukaciju članova biračkih odbora, od organizacije izbora za vijeće nacionalnih manjina 2003., izbora za zastupnike za Hrvatski sabor 2003., 2007. i 2011., predsjedničkih izbora 2005. te lokalnih izbora također 2005.;
  • sudjelovao u organizaciji i predavao na nekoliko stručnih javnih savjetovanja o javnoj upravi;
  • član VSNM Grada Zagreb.

Nataša Tramišak – ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

  • rođena 6. svibnja 1982. u Osijeku.

Obrazovanje

  • 2016. – stručnjak za strateško planiranje (Visoko učilište Effectus);
  • 2015. – stručnjak za izradu studija izvodljivosti i C&A analiza (EU Projekti učilište);
  • 2014. – stručnjak za upravljanje projektima u ruralnom razvoju (Poljoprivredni fakultet u Osijeku);
  • 2014. – certifikat za upravljanje LEADER/CLLD projektima (Catalys Ltd.);
  • 2014. – certifikat za javnu nabavu u EU projektima (PJR Akademija);
  • 2013. – stručnjak za javnu nabavu (Ekonomski fakultet u Osijeku);
  • 2012. – certifikat za financijsko upravljanje EU projekata (Enconing A&E Ltd.);
  • 2011. – certifikat za upravljanje projektnim ciklusom (Ekonomski fakultet u Osijeku);
  • 2008. – diplomirala na Pravnom fakultetu u Osijeku.

Karijera

  • 2018.-2020. – Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove
  • Europske unije u Osječko-baranjskoj županiji;
  • 2016.-2020. – direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva;
  • 2012.-2018. – osnivačica i predsjednica Lokalne akcijske grupe Vuka-Dunav;
  • 2009.-2014. – zamjenica općinskog načelnika u Općini Antunovac;
  • 2008.-2009. – pravni referent u Gradskom prijevozu putnika Osijek d.o.o.

Stranačke dužnosti

  • predsjednica Povjerenstva za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a Osječko-baranjske županije;
  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezik

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • koordinatorica izrade strateških planova lokalne i regionalne razine;
  • voditeljica stotinjak EU projekata u područjima razvoja poduzetništva, ruralnog razvoja, javne infrastrukture, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije;
  • hobi: trčanje.

Gordan Grlić Radman – ministar vanjskih i europskih poslova

  • rođen 6. lipnja 1958. u Tomislavgradu, Bosna i Hercegovina;
  • oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje

  • 2010. – izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2007. – obrana doktorske disertacije “Neutralnost i nova europska sigurnosna arhitektura”, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1997. – 2002. – poslijediplomski studij na području međunarodnih odnosa, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu;
  • 1989. – 1991. – studij menadžmenta, Institut für Kaderschule, Bern, Švicarska;
  • 1977. – 1982. – dipl. agrarni ekonomist, Poljoprivredni fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Karijera

  • 2019. – ministar vanjskih i europskih poslova;
  • 2017. – 2019. – veleposlanik Republike Hrvatske u SR Njemačkoj;
  • 2012. – 2017. – veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj;
  • 2005. – 2009. – član Radne skupine za pristupne pregovore s EU (poglavlja 15. i 30.);
  • 2004. – 2009. –  načelnik Odjela za srednju Europu, MVEP;
  • 2000. – 2004. –  bilateralni politički poslovi u odjelima za srednju i zapadnu Europu;
  • 1999. – 2000. –  tajnik državnog ministarstva, MVEP;
  • 1997. – 1999. – načelnik Odjela za ljudske resurse, MVEP;
  • 1996. – 1997. –  zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj;
  • 1994. – 1996. – mandat u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj;
  • 1992. – 1994. – mandat u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj;
  • 1991. – 1992. – poslovni tajnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1987. – 1991. – voditelj tima za istraživački razvoj, Melior-Haefliger AG, Švicarska;
  • 1984. – 1987. – član tima za istraživački razvoj, Melior-Haefliger AG, Švicarska.

Stranačke dužnosti

  • 2019. – predsjednik Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački;
  • bugarski
  • mađarski.

Ostalo

  • član Odbora predsjednika think-thanka Diplomatic Council, Upravnog odbora Atlantskog vijeća Hrvatske i Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a;
  • dobitnik nagrade “Globalna nagrada za javnu diplomaciju” Diplomatic Council-a.

Nikolina Brnjac – ministrica turizma i sporta

  • rođena 11. srpnja 1978. u Karlovcu;
  • udana, majka dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2009. – doktorirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu – Tehnologija prometa i transporta;
  • 2005. – magistrirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu – Tehnologija prometa i transporta;
  • 2002. – diplomirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Karijera

  • 2019. – državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom i minister déléguée -delegirana za predstavljanje Vijeća Europske unije u Europskom parlamentu za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova;
  • 2017. – 2019. – državna tajnica, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture;
  • 2016. – izvanredna profesorica, Katedra za intermodalni transport na predmetima, Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2016. – glavna uprava za istraživanje i inovacije, evaluator za Horizon 2020 projekte, Europska komisija;
  • 2015. – dopredsjednica Zajednice za intermodalni transport i logistiku, Hrvatska gospodarska komora;
  • 2010. – 2017. – voditeljica Katedre za intermodalni transport, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2002. – 2010. – asistent, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Stranačke aktivnosti 

  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • autorica sveučilišnih udžbenika, pozvani predavač, nositeljica brojnih istraživačkih projekata, urednica zbornika radova iz područja intermodalnih transportnih / prometnih sustava, logističkih procesa u intermodalnom prometu, razvoju intermodalnih terminala, željezničkom transportu, lokaciji intermodalnih terminala, članica organizacijskih odbora projekata, organizatorica i moderatorica okruglih stolova, koordinatorica CEEPUS mreže, članica Sveučilišnog odbora za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu, članica uredničkog odbora časopisa World Review of Intermodal Transportation Research;
  • hobi: trčanje i plivanje.

Radovan Fuchs – ministar znanosti i obrazovanja

  • rođen 5. rujna, 1953. u Zagrebu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje 

  • 1987. – doktor biomedicinskih znanosti iz područja farmakologije i toksikologije, Biomedical Center, Uppsala, Royal Institute of Technology Stockholm, Švedska;
  • 1985. – magistar biomedicinskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu;
  • 1978. – diplomirao na Veterinarskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu.

Karijera

  • 2012. – pomoćnik ravnateljice za međunarodnu suradnju, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 2018. – 2019. – posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske;
  • 2009. – 2012. – ministar znanosti, obrazovanja i športa;
  • 2008. – 2009. – državni tajnik, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;
  • 2004. – 2008. – pomoćnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;
  • 2001. – 2003. – znanstveni savjetnik, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 2000. – 2001. – direktor, Javno poduzeće ZGOS;
  • 1993. – 2000. – pomoćnik ministra, Ministarstvo znanosti i tehnologije;
  • 1991. – 1993.  – znanstveni suradnik – istraživač, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 1988. – 1993. – viši znanstveni suradnik – glavni istraživač, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 1985. – 1987.  – znanstveni asistent, Biomedical Center, Uppsala, Royal Institute of Technology Stockholm, Švedska;
  • 1979. – 1984. – znanstveni asistent, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Stranačke dužnosti

  • član predsjedništva Odbora za znanost i obrazovanje HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • ruski;
  • njemački.

Ostalo

  • objavio preko 100 izvornih znanstvenih radova;
  • koautora u 11 znanstveno stručnih knjiga od kojih 10 u međunarodnom izdanju.

Tomislav Ćorić – ministar gospodarstva i održivog razvoja

  • rođen 17. studenoga 1979. u Metkoviću;
  • oženjen.

Obrazovanje

  • 2011. – doktor ekonomskih znanosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2007. – magistar ekonomskih znanosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2003. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Karijera 

  • 2017. – ministar zaštite okoliša i energetike;
  • 2016. – 2017. – ministar rada i mirovinskoga sustava;
  • 2016. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2013. – 2016. – docent, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2011. – 2013. – viši asistent, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2003. – 2011. – asistent, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Stranačke dužnosti 

  • 2016. – član Predsjedništva GO HDZ, Grad Zagreb;
  • 2014. – 2017. – predsjednik Odbora za financije HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici 

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo 

  • 2007. – monetarna politika, University of Greenwich, UK;
  • 2007. – didaktika, psihologija, retorika hrvatski jezik i informatika, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2008. – nagrada “Mijo Mirković” za znanstveni rad “Istraživanje kreditnog kanala u Republici Hrvatskoj”.

Vili Beroš – ministar zdravstva

  • rođen 13. prosinca 1964. u Splitu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2006. – doktorirao na poslijediplomskom doktorskom studiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja molekularne biologije;
  • 1989. – diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Karijera

  • 2020. – ministar zdravstva;
  • 2018. – 2020. – pomoćnik ministra zdravstva;
  • 2012. – izvanredni profesor u znanstvenom području biomedicinskih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2011. – stekao naziv primarijus;
  • 2011. – pročelnik Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu;
  • 2010. – pročelnik Kliničke jedinice Operacijski blok Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu;
  • 2008. – docent u znanstvenom području biomedicinskih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1998. – položio specijalistički ispit, specijalist neurokirurg u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice;
  • 1992. – specijalizacija iz neurokirurgije u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice;
  • 1990. – 1992. – znanstveni pripravnik u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice;
  • 1990. – položio stručni ispit u Zavodu za zaštitu zdravlja Grada Zagreba nakon obaveznog pripravničkog staža u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice.

Stranačke dužnosti

  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • stalni sudski vještak iz područja medicine – neurokirurgije;
  • potpredsjednik Hrvatskog društva za cerebrovaskularnu i endovaskularnu neurokirurgiju;
  • član Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurokirurškog društva, Hrvatskog vertebrološkog društva, Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje, Europskog neurokirurškog društva (EANS) i Svjetskog neurokirurškog društva (WANS).

Marija Vučković – ministrica poljoprivrede

  • rođena 3. srpnja 1974. u Mostaru, Bosna i Hercegovina;
  • udana, majka troje djece.

Obrazovanje      

  • 2019. – certifikat za javnu nabavu, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta;
  • 2016. – sudski vještak za financije i računovodstvo (Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja);
  • 2012. – izbor u zvanje predavača Sveučilište u Dubrovniku;
  • 2007. – ispit za ovlaštenog investicijskog savjetnika, HANFA;
  • 2005. – državni stručni ispit, Ministarstvo uprave;
  • 1999. – 2002. – magistar znanosti, Ekonomski fakultet u Zagrebu;
  • 1992. – 1997. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Karijera

  • 2019. – ministrica poljoprivrede;
  • 2016. – državna tajnica, Ministarstvo poljoprivrede;
  • 2016. – 2016. – pomoćnica ministra, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU;
  • 2009. – 2016. – zamjenica župana Dubrovačko-neretvanskog;
  • 2005. – 2009. – rukovoditeljica komercijalnih i financijskih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o. za rad s naftnim derivatima;
  • 2004. – 2005. – Stručna savjetnica u Upravi za međunarodnu ekonomsku suradnju, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija;
  • 2002. – 2004. – rukovoditeljica komercijalnih i financijskih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o. za rad s naftnim derivatima;
  • 2000. – 2002. – voditeljica komercijalnih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o.;
  • 1998. – 2000. – referent, Odjel za marketing u Luci Ploče d.d..

Stranačke dužnosti

  • 2009. – 2017. – predsjednica Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Dubrovačko-neretvanske županije;
  • 2016. – 2019. – članica Visokog časnog suda HDZ-a od svibnja 2016.;
  • 2018. – predsjednica Gradskog odbora HDZ-a Ploče;
  • 2019. – predsjednica Stručnog odbora za regionalni razvoj i EU fondove Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije;
  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • priprema i vođenje EU projekata;
  • hobi: klavir i pjevanje.

Josip Aladrović – ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

  • rođen 10. ožujka 1985. u Požegi;
  • oženjen, otac jednog djeteta.

Obrazovanje

  • 2011. – 2014. – poslijediplomski studij “Vodstvo”, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu;
  • 2004. – 2009. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu;

Karijera

  • 2019. – ministar rada i mirovinskog sustava;
  • 2017. – 2019. – ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
  • 2016. – 2017. – regionalni direktor za korporativne klijente Croatia osiguranja d.d.;
  • 2016. – 2016. – pomoćnik direktora Podružnice za korporativne klijente Croatia osiguranja d.d.;
  • 2014. – 2016. – regionalni voditelj poslovnih odnosa Croatia osiguranja d.d.;
  • 2012. – 2014. – šef odjela za prodaju osiguranja malim i srednjim poduzetnicima Croatia osiguranja d.d.;
  • 2012. – 2012. – specijalist za osiguranje Croatia osiguranja d.d.;
  • 2009. – 2012. – savjetnik za prodaju korporativnim klijentima Croatia osiguranja d.d.

Stranačke dužnosti

  • 2017. – 2019. – predsjednik Odbora za financije HDZ-a;
  • 2014. – 2017. – tajnik Odbora za financije HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • hobi: sportske aktivnosti, nogomet, trčanje, skijanje, čitanje stručne literature.

Mario Banožić – ministar obrane

  • rođen 10. ožujka 1979. u Vinkovcima;
  • oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje

  • 2013. – poslijediplomski doktorski studiji, Ekonomski fakultet u Osijeku;
  • 2008. – poslijediplomski znanstveni studiji Ekonomski fakultet u Osijeku;
  • 2002. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet u Osijeku.

Karijera

  • 2019. – ministar državne imovine;
  • 2018. – 2019. – predstojnik Ureda državne uprave, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2014. – 2017. – pročelnik Upravnog odjela za kulturu i turizam, Grad Vinkovci;
  • 2013. – 2014. – pročelnik Stručne službe za unutarnju reviziju, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2013. – 2013. – pročelnik Upravnog odjela za turizam i kulturu, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2010. – 2013. – pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za regionalni razvoj i međunarodnu suradnju, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2009. – 2010. – voditelj odsjeka turizma, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2005. – 2009. – stručni suradnik, Vukovarsko-srijemska županija.

Stranačke dužnosti

  • 2014. – tajnik Županijskog odbora HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije
  • 2017. – potpredsjednik Akademske zajednice Ante Starčević HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije
  • 2018. – član Predsjedništva Akademske zajednice HDZ-a Ante Starčević;
  • 2018. – član Središnjeg odbora HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • član Zajedničkog odbora za praćenje programa IPA prekogranične suradnje s Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom 2011. – 2013.;
  • predsjednik Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Vinkovci;
  • predsjednik Hrvatske Udruge za marketing CROMAR.

Ivan Malenica – ministar pravosuđa i uprave

  • rođen 21. srpnja 1985. u Šibeniku;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2020. – poslijediplomski doktorski studij Javno pravo i uprava, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu;
  • 2008. – studij prava, Pravni fakultet, Sveučilište u Splitu.

Karijera

  • 2019. – ministar uprave;
  • 2017. – 2019. – dekan, Veleučilište u Šibeniku;
  • 2016. – 2017. – viši predavač, Veleučilište u Šibeniku;
  • 2013. – 2016. – predavač, Veleučilište u Šibeniku;
  • 2008. – 2013. – asistent, Veleučište u Šibeniku.

Stranačke dužnosti

  • predsjednik odbora HDZ-a za upravu, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu;
  • član Povjerenstva za Statut HDZ-a;
  • 2016. – član predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a Šibenik;
  • 2014. – 2018. – član predsjedništva Mladeži HDZ-a;
  • 2012. – 2014. – predsjednik Mladeži HDZ-a Šibensko-kninske županije;
  • 2010. – politička akademija Zaklade hrvatskog državnog zavjeta;
  • 2008. – 2012. – potpredsjednik Mladeži HDZ-a Šibensko-kninske županije;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački;
  • francuski.

Ostalo

  • autor više desetaka znanstvenih i stručnih radova;
  • sudionik brojnih znanstvenih i stručnih konferencija i simpozija;
  • član Savjeta za razvoj javne uprave Ministarstva uprave (2018.);
  • član Upravnog vijeća Veleučilišta u Šibeniku (2013.-2017.);
  • član županijske skupštine Šibensko-kninske županije (2009.-2017.);
  • član Instituta za javnu upravu;
  • član Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar;
  • član Hrvatskog lovačkog saveza i predavač Lovnog zakonodavstva pri Hrvatskom lovačkom savezu.

Oleg Butković – ministar mora, prometa i infrastrukture

  • rođen 4. svibnja 1979. u Rijeci;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2008. – doktorski studij na Pomorskom fakultetu u Rijeci
  • 1998. – 2002. – Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, smjer nautika, diplomirani inženjer pomorskog prometa

Stručna usavršavanja

  • 2000. – kadetura na motornom brodu Sv. Nikola
  • 2003. – 2004. – predavač, pripremne konzultacije za polaganje časničkih ispita, Centar za izobrazbu pomoraca u Rijeci
  • 2004. – 2005. – znanstveni novak na Pomorskom fakultetu Rijeka

Profesionalna karijera

  • 2016. – ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u 13. Vladi RH
  • 2005. – 2016. – gradonačelnik Grada Novog Vinodolskog

Politička karijera

  • 2012. – danas – predsjednik ŽO HDZ-a Primorsko-goranske županije
  • 2012. – danas – član predsjedništva HDZ-a
  • 2012. – danas – predsjednik Odbora za promet, pomorstvo i veze HDZ-a
  • 2005. – danas – predsjednik GO HDZ-a Grada Novog Vinodolskog

Druge dužnosti

  • 2010. – danas – potpredsjednik Udruge završenih studenata PFRI, Rijeka
  • 2007. – danas – predsjednik Skupštine Poduzetničkog Centra Vinodol, općina Vinodolska
  • 2007. – danas – član Komisije za prostorni plan Primorsko-goranske županije
  • 2005. – danas – predsjednik Skupštine Vodovod Žrnovnica, Novi Vinodolski
  • 2005. – danas – predsjednik Skupštine komunalnog poduzeća Ivanj, Novi Vinodolski
  • 2005. – danas – predsjednik Skupštine TZ Grada Novog Vinodolskog

Jezici

  • engleski
  • talijanski
  • njemački

Ostalo

  • boćanje, nogomet, kartanje, čitanje političke i filozofske tematike

Nina Obuljen Koržinek – ministrica kulture i medija

  • rođena 27. svibnja 1970. u Dubrovniku;
  • udana.

Obrazovanje

  • 2013. – doktor društvenih znanosti u znanstvenom polju politologije, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, disertacija „Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa“;
  • 2004. – magistrirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer Komparativna politika;
  • 1996. – diplomirala francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1992. – diplomirala violinu na Muzičkoj akademiji.

Karijera

  • 2016. – ministrica kulture;
  • 2000. – 2006.; 2012. – 2016. – znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu;
  • 2006. – 2011. – pomoćnica ministra i državna tajnica u Ministarstvu kulture RH, zadužena za područja kulture i medija;
  • 2000. – načelnica Odjela za UNESCO u Ministarstvu vanjskih poslova;
  • 1998. – 2000. – šefica Kabineta ministra, Ministarstvo kulture;
  • 1997. – 1998. – savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova, UNESCO, Pariz;
  • 1992. – 1996. – stručna suradnica, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu.

Stranačke dužnosti

  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • francuski;
  • talijanski.

Ostalo

  • završila Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova;
  • dobitnica visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti (Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres);
  • dobitnica godišnje europske nagrade za istraživanje kulturnih politika (za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU).

Darko Horvat – ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

  • rođen 28. rujan 1970. u Čakovcu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2006. – poslijediplomski znanstveni studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1996. – diplomirao na Fakulteto za elektrotehniko, računalništvo in informatiko na Univerzi v Mariboru, smjer energetska elektronika.

Karijera

  • 2018. – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta;
  • 2017. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2016. – ministar poduzetništva i obrta;
  • 2012. – član Uprave, EnergyPlus d.o.o. iz Ludbrega;
  • 2010. – ravnatelj Uprave za energetiku, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;
  • 2008. – ravnatelj Uprave za obrt, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;
  • 2006. – direktor HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., „Elektra“, Čakovec.

Stranačke dužnosti

  • predsjednik Županijske organizacije HDZ-a u Međimurskoj županiji;
  • tajnik HDZ-a za gospodarska pitanja;
  • član sam nacionalnog predsjedništva HDZ-a;
  • predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i zaštitu;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezik

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • 2009.-2011. – predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d.;
  • 2009.-2011.- predsjednik Nadzornog odbora Plinacro d.o.o.;
  • Član međunarodnog udruženja CIGRE i CIRED.

Andrej Plenković – predsjednik Vlade Republike Hrvatske

  • hrvatski političar, diplomat i pravnik 
  • rođen 8. travnja 1970. u Zagrebu 
  • oženjen, otac dvoje djece 

Obrazovanje 

  • 2002. – magistrirao međunarodno javno i privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu;
  • 2002. – položio pravosudni ispit;
  • 1999. – položio ispit za diplomatskog savjetnika na Diplomatskoj akademiji;
  • 1997. – položio državni stručni ispit;
  • 1993. – diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Karijera

  • 2016. – 2020. – predsjednik Vlade Republike Hrvatske;
  • 2014. – 2016. – zastupnik u Europskom parlamentu;
  • 2013. – 2014. – zastupnik u Europskom parlamentu;
  • 2012. – 2013. – zastupnik promatrač u Europskom parlamentu;
  • 2011. – 2013. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2010. – 2011. – državni tajnik za europske integracije, MVEP;
  • 2005. – 2010. – zamjenik veleposlanika RH u Francuskoj;
  • 2002. – 2005. – zamjenik šefa Misije RH pri Europskoj uniji u Bruxellesu;
  • 1997. – 2001. – načelnik Odjela za europske integracije, MVP;
  • 1994. – 1997. – Uprava za multilateralne poslove, Ured zamjenika ministra, Odjel za analitiku, MVP.

Stranačke dužnosti

  • 2020. – predsjednik HDZ-a;
  • 2016. – 2020. – predsjednik HDZ-a;
  • 2011. – 2016. – član Središnjeg odbora HDZ-a;
  • 2011. – član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • francuski;
  • talijanski;
  • njemački.

Ostalo

  • predsjednik Europskog udruženja studenata prava (ELSA) na razini Zagreba (1991.), Hrvatske (1992.) i Europe (1993.);
  • održao predavanja na brojnim domaćim i stranim fakultetima i institucijama;
  • hobi: košarka.

 

*Biografije preuzete sa službene stranice Vlade Republike Hrvatske

Poseban prilog “Check in”, koji izlazi uz britanske dnevne novine Daily Mail, u cijelosti je posvećen Hrvatskoj, priopćili su u petak iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

U prilogu se predstavljaju ljepota i turistička ponuda Hrvatske s naglaskom na nautiku, eno-gastronomiju, aktivni i kulturni turizam, destinacije u kojima su snimane poznate svjetske serije i filmovi, a prikazuje i Hrvatsku kao sigurnu turističku destinaciju, navodi se u priopćenju, uz podsjećanje da je Daily Mail jedna od najprodavanijih tiskovina na britanskom tržištu s dnevnom nakladnom većom od milijun primjeraka te dosegom od dva milijuna čitatelja.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić ističe kako se s provedbom intenzivnih promotivnih kampanja na britanskom tržištu započelo početkom srpnja, od trenutka kada su nas Britanci stavili na listu sigurnih zemalja.

“Osim oglašivačkih i pozivnih kampanja te informativnih poruka o putovanju u Hrvatsku, ovaj će prilog pridonijeti daljnjem pozicioniranju Hrvatske kao sigurne i poželjne turističke destinacije u Velikoj Britaniji. S tog tržišta očekujemo intenzivniju realizaciju turističkog prometa s obzirom da su s prometovanjem krenule brojne aviolinije koje britanske destinacije poput Londona, Manchestera, Liverpoola, Newcastlea, Birminghama, Bristola i drugih povezuju s hrvatskim zračnim lukama”, rekao je Staničić, dodajući kako je to posebice važno za omiljene destinacije Britanaca u Hrvatskoj odnosno destinacije u srednjim i južnim dijelovima Dalmacije gdje britanski turisti najčešće odsjedaju.

Po podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj trenutno boravi oko šest tisuća britanskih turista, a trenutno ih je najviše u Dubrovačko-neretvanskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Izvor: Hina

Zbog epidemioloških razloga tradicionalna procesije vjernika gradskim ulicama na blagdan Velike Gospe, u Sinju 15. kolovoza, neće se održati, doznaje se u Franjevačkom samostanu Gospe Sinjske.

“Ovogodišnje slavlje Velike Gospe organizirat će se bez velike procesije gradom, na kojoj sudjeluju tisuće ljudi iz raznih krajeva lijepe naše, kako bismo izbjegli prozivanje, i ne daj Bože, da budemo žarište zaraze,” navodi se u priopćenju kojeg je potpisao gvardijan samostana Ante Čovo.

Upozorava se kako se ovogodišnje slavlje Velike Gospe dočekuje u “dosad neviđenim okolnostima jer smo okruženi nevidljivim neprijateljem, COVID-om 19, koji nam prijeti,” iako je, kažu, ta župa, pod zaštitom Čudotvorne Gospe Sinjske, prošla skoro neokrznuta u ovoj epidemiji.

Kako bi smanjili okupljanje većeg broja vjernika u pojedinim satima dana, imat će 14. i 15. kolovoza svete mise skoro svaki sat.

Za vrijeme svetih misa, kako je navedeno, pjevat će se samo promjenjivi dijelovi: ulazna pjesma, otpjev psalma, aleluja, darovna, pričesna i završna pjesma, a zborovi će pjevati iz crkvenog kora.

Sakramentu pomirenja moći će se pristupiti u klaustru i u samostanskom dvorištu pod odrinom kako bi bio što manji broj vjernika na jednom zatvorenom prostoru.

“Za vrijeme blagdanskih dana pažljivo slušajte upute Stožera civilne zaštite. Na ulazu u crkvu i klaustar obvezatno dezinficirajte ruke i, ako ostane mjera na snazi, nosite maskicu. Držite se i onih mjera koje Crkva preporučuje: pričešćujte se samo na ruku, ne pružajte znak mira, pokušajte držati razmak dok idete ili čekate sv. pričest, za vrijeme mise budite s onima koji su iz vaše obitelji i vašeg okruženja, izbjegavajte druženja s nepoznatim osobama, a ako se ne osjećate dobro, ostanite kod kuće,” ističe se u priopćenju Franjevačkog samostana Gospe  Sinjske,

Ovogodišnja proslavu Velike Gospe slavi se pod motom “Gospe, budi nam spas.”
“Neka nas spasi od svega onoga čime bismo mogli nauditi sebi i drugima. Neka nas vodi putem koji će svima raznježiti srce, otvoriti ruke, učvrstiti vjeru, osnažiti nadu i sve dovesti do djelotvorne ljubavi”, poručili su iz  Sinjskog samostana.

Izvor: Hina

Nakon što smo jučer analizirali promotivne aktivnosti Turističke zajednice Grada Dubrovnika, danas ćemo se osvrnuti na rad one županijske. Naime, kraj je srpnja, a Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije nije napravila ništa po pitanju promocije. Iako je direktor Vladimir Bakić u emisiji Točka gledišta kazao kako će promotivnu kampanju izbaciti najkasnije do početka srpnja to se još uvijek nije dogodilo pa smo odlučili provjeriti gdje je zapravo zapelo.

Razgovor s direktorom TZ DNŽ-a pogledajte na poveznici Dubrovačkog portala.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuo se na odluku Nizozemske o stavljanju Hrvatske na tzv. ‘narančastu listu’ poručivši kako se sada građani te zemlje bune protiv takve odluke.

“Nizozemski građani bune se zbog takve odluke jer dolaze ovdje, provode ovdje vrijeme i znaju da nisu ugroženi, a s druge strane  imamo i javna očitovanja nama vrlo važnih emitivnih tržišta, kao što su Slovenija, Austrija, Njemačka, koja ne razmišljaju o stavljanju Hrvatske u kategoriju koja bi za rezultat imala manji broj dolazaka iz tih zemalja”, ustvrdio je Božinović za Dnevnik HTV-a.

Očekuje, kazao je, veći međuministarski angažman nakon potvrđivanja nove vlade, a podsjetio je i kako Hrvatska svakodnevno šalje sve dostupne podatke preko Europskog centra za kontrolu bolesti gdje se vidi situacija u Hrvatskoj, po županijama i na razini cijele države.

“Svjesni smo da je ovo ljetno doba i da su ljudi više u pokretu, no rekli smo da je s otvaranjem i reaktivacijom gospodarstva, moguće očekivati veći broj novooboljelih, ali i da ćemo se nositi s lokalnim mjerama prema lokalnim žarištima”, napomenuo je.

Božinović smatra kako u tome uspijevaju jer je i danas najveći broj novooboljelih “opet došao s nekih ranijih svadbi u Vukovarsko-srijemskoj županiji”.

Tvrdi i kako je situacija epidemiološki pod kontrolom i nada se da će brojevi početi padati s obzirom na strože mjere nadzora i dodatne preporuke kako da se ljudi ponašaju u tim situacijama. “Sve što radimo je da uvjerimo građane da u svemu ovom moramo nastupiti zajednički i solidarno, to je najsigurniji put”, zaključio je.

Potvrdio je najavu premijera da će se članovima vlade ukinuti imunitet kao dio borbe protiv korupcije, za koji kaže da nije ni znao da postoji. “Ukoliko bilo kakva optužnica bude vezana za korupciju, člana vlade neće štititi imunitet”, dodao je.

Izvor: Hina

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u četvrtak je zatražila poduzimanje hitnih mjera za zaštitu likvidnosti gospodarstva, kojima će se posljedično zaštititi i radna mjesta.

HUP se sa zahtjevom za hitnim mjerama jučer dopisom obratio i ministarstvima gospodarstva i financija, a i u danas objavljenom priopćenju ističe kako je aktualna gospodarska kriza uzrokovala povećanu potrebu za obrtnim sredstvima zbog kojih je nužno poduzeti hitne mjere.

“Zbog korona krize, elektroindustrija i metalna industrija imaju zastoje u završavanju projekata, usporeno je ugovaranje poslova i naplata, a problemi u isporukama repromaterijala i komponenti produljuju ugovorene rokove isporuke. Za premošćivanje ovakvog stanja, izvoznici trebaju dostupna obrtna sredstva, a kriza traži da se zahtjevi za kredite brže rješavaju. Brojni izvozni poslovi su pomno, pažljivo i detaljno pripremani godinama te je nužno održati kratkoročnu tekuću likvidnost kako bismo na kraju imali manje bolan pad izvoza”, ističe direktorica granskih udruga HUP-a Marija Šutina.

HUP u priopćenju iznosi i nekoliko ključnih mjera koje bi trebalo poduzeti.

Tako poslodavci traže veću dostupnost obrtnih sredstava putem Hamag-Bicro-a, HBOR-a i banaka, značajnije direktno kreditiranje poduzeća od strane HBOR-a i preuzimanje većeg rizika banaka s obzirom na trenutne okolnosti, uključujući i poduzeća koja su predstečajnom nagodbom uspostavila likvidnost i solventnost prije izbijanja pandemije.

Korona kriza je donijela otežano ugovaranje poslova i produženje rokova naplate na izvoznim tržištima, kažu u HUP-u i poručuju kako je potrebno prilagoditi uvjete za osiguranje izvoza koji su trenutno ograničavajući. Osiguranje izvoza treba biti obuhvatnije i u višim iznosima te uključivati i udaljenija tržišta trećih zemalja, objašnjavaju.

HUP traži i pojačan faktoring za izvoz kako bi poduzetnici imali potreban dodatni izvor kratkoročnog financiranja.

Udruga poslodavaca se zalaže i za nastavak poreznog moratorija i obročne otplate. Potrebno je produžiti mjeru oslobođenja od plaćanja obveza poreza i drugih davanja za pomoć poduzećima koja trpe štete u poslovanju izazvane koronavirusom, provoditi nadzor kako bi se osiguralo da oni koji stvarno trpe štete zbog pandemije pomoć i dobiju, s time da bi moratorij trebalo promatrati i u kontekstu izvještaja o novčanom tijeku jer on pokazuje stvarno kretanje novčanih sredstava te se teško može sakriti, ističe se u priopćenju.

U HUP-u smatraju i kako je poželjno nadograditi Finin COVID score jer ne uzima u obzir sve dužu naplatu ili visinu nenaplaćenog potraživanja, što bi unaprijedilo objektivnost procjene ugroženosti poslovanja.

Izvor: Hina

Najstarije dijete vojvode i vojvotkinje od Cambridgea, Williama i Kate, proslavilo je svoj sedmi rođendan. Mali slatki princ prilično je narastao, a fotografije uoči njegova rođendana podijelila je na Instagramu vojvotkinja Kate.

EPA/Duchess of Cambridge

Tom se prilikom oglasila i Kensingtonska palača, navodeći kako su “Vojvoda i vojvotkinja od Cambridgea presretni što mogu podijeliti dvije nove fotografije princa Georgea”.

William i Kate imaju troje djece koja se rijetko pojavljuju u javnosti, no Kate objavljuje njihove fotografije u posebnim prigodama poput ove.

Princ George treći je u nizu za tron nakon djeca princa Charlesa i oca princa Williama. George je najstariji, a sestra Charlotte ima 5 godina, dok brat Louis ima dvije.

Policija je izvijestila da u posljednje vrijeme bilježi poveći broj prijevara putem Facebook stranice “Toolkits sets” na kojoj nepoznati počinitelji oglašavaju prodaju radnih alata i pritom kradu podatke s kreditnih kartica.

Komunikacija se odvija isključivao preko Facebook Messengera u kojoj počinitelji zahtijevaju od osoba da im pošalju svoje osobne podatke, podatke o kreditnim karticama i kontrolni broj kartice kako bi mogli naplatiti alat koji prodaju.

Nakon što žrtve pošalju sve tražene podatke prevaranti s kartica skidaju sav novac ili ih koriste za uplate na kladionicama izvan Hrvatske i na taj način oštećuju osobe za velike novčane iznose.

Upozoravamo građane da ne nasjedaju na prijevare putem Facebook stranice “Toolkits sets” te da ne dijele svoje osobne podatke i podatke o platnim karticama nepoznatim osobama i neovlaštenim trgovinama, izvijestila je policija.

Sve prevarene pozivaju da podnesu prijavu u najbližu policijsku postaju ili upravu.

Više informacija o različitim oblicima internetskih prijevara te savjete o tome kako se zaštititi možete pronaći na Europolovim savjetima za sigurniji internet i na članku Internet prijevare, navodi policija.

Izvor: Hina

Dok građani grcaju u kreditima, dok se spremaju stotine tisuća ovrha i kreće teška jesen, dok se gazi privatni sektor, a ne smanjuje se broj zaposlenih u javnom sektoru, sindikatima su isplaćeni milijuni kuna, a ne zna se tko kontrolira tu potrošnju?!
Kada se vidi koliko sindikalista prima naknade i kakvi su materijalni troškovi bit će zanimljivo utvrditi troše li se sredstva namjenski i je li baš potreban toliki broj čelnika sindikata, ili uprave HŽ-a tolikim plaćanjima “kupuju“ svoj mir da ih sindikati ne propitkuju o njihovim aktivnostima.

Odgovor ćemo saznati uskoro kada Plenković ostvari svoje obećanje i krene u bitku za transparentnim poslovanjem svih državnih tvrtki i trošenjem i naših novaca.

Dok se u privatnom sektoru smanjuju plaće, sindikalistima u HŽ Infrastrukturi se plaće povećavaju za skoro 20 posto?! Prošle godine isplaćeno je gotovo 13 milijuna kuna, a nema novaca za obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture!

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u bivšoj Vladi, koji će mjesto zadržati i u novoj Vladi, susresti će se s brojnim problemima, među kojima su i velike nelogičnosti kao i ogromna plaćanja troškova sindikatima za koje je upitno opravdavaju li primitak istih, a upitno je i tko kontrolira trošenje tih sredstava tj. je li plaćanjem istih uprave željezničkih tvrtki “kupuju” na račun svih građana neki socijalni mir.

Nakon što smo istražili situaciju u HŽ Cargu o čemu smo pisali, krenuli smo u daljnje istraživanje društava iz sustava HŽ-a. Ista pitanja uputili smo u HŽ Infrastrukturu te iz odjela Korporativnih komunikacija dobili sljedeće odgovore…

Od: Korporativne.komunikacije@hzinfra.hr
Datum: 19. svibnja 2020. u 15:35:36 CEST
Za: redakcija@objektivno.hr
Cc: Korporativne.komunikacije@hzinfra.hr
Predmet: RE: 19/05/2020 NOVINARSKI UPIT – HŽ INFRASTRUKTURA – POLOŽAJ SINDIKATA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Poštovani,

u HŽ Infrastrukturi djeluje 8 sindikata od kojih su 3 reprezentativna sindikata i to: Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica, Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske.
Za plaće sindikalnih dužnosnika, profesionalnih povjerenika u funkciji radničkog vijeća, profesionalnih povjerenika zaštite na radu, povjerenika sindikata, te za bivše sindikalne dužnosnike s osnova zadržane sindikalne solidarnosti plaće koju su ostvarivali za vrijeme obnašanja sindikalnih dužnosti, isplaćeno je u bruto II iznosima, po godinama:
– 2017. – 12,8 milijuna kuna
– 2018. – 13 milijuna kuna
– 2019. – 12,8 milijuna kuna

Sukladno Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture i Sporazumima s reprezentativnim sindikatima, HŽ Infrastruktura reprezentativnim sindikatima i njihovim podružnicama osigurava prostorije za rad, korištenje fiksne telefonske linije i ostalih linija koje koristi HŽ Infrastruktura bez obveze plaćanja troškova (osim mobilnih telefona), informatičku opremu i dr.

Što se tiče Vašeg drugog pitanja, HŽ Infrastruktura nema poteškoća u vezi s primanjem i plasmanom sredstava iz kredita Svjetske banke za obnovu i razvoj.

S poštovanjem,

Korporativne komunikacije
HŽ Infrastruktura d.o.o.
Mihanovićeva 12, Zagreb
E-adresa: korporativne.komunikacije@hzinfra.hr
www.hzinfra.hr

Nakon što su nam odgovorili na pitanja, poslali smo im još jedan dopis s još nekoliko pitanja.

From: Redakcija Objektivno <redakcija@objektivno.hr>
Sent: Sunday, May 24, 2020 1:47 PM
To: Korporativne komunikacije <Korporativne.komunikacije@hzinfra.hr>
Cc: E MAIL MARKO OBJEKTIVNO.Hr marko@objektivno.hr <marko@objektivno.hr>
Subject: 22/5 DODATNA PITANJA-prvi upit 19/05/2020 NOVINARSKI UPIT – HŽ INFRASTRUKTURA – POLOŽAJ SINDIKATA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Poštovani,

Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama od 19.5.20120.g., vezano uz djelovanje Sindikata unutar društva HŽ Infrastruktura d.o.o.

Nastavno na Vaš dopis gdje navodite kako u HŽ Infrastrukturi djeluje 8 sindikata, od kojih su 3 reprezentativna, a da je za plaće sindikalnih dužnosnika, profesionalnih povjerenika u funkciji radničkog vijeća, profesionalnih povjerenika zaštite na radu, povjerenika sindikata te za bivše sindikalne dužnosnike u 2017.g. isplaćeno ukupno 12,8 milijuna kuna, u 2018.g. ukupno 13 milijuna kuna te u 2019.g. ukupno 12,8 milijuna kuna, ljubazno Vas molimo dostavu odgovora i na sljedeća pitanja:

1. Kolikom broju gore navedenih osoba (sindikalnih dužnosnika, profesionalnih povjerenika u funkciji radničkog vijeća, profesionalnih povjerenika zaštite na radu, povjerenika sindikata te za bivše sindikalne dužnosnike) HŽ Infrastruktura isplaćuje plaću? Koliko od navedenih osoba su pripadnici kojeg sindikata?

2. Kolika je prosječna plaća navedenih osoba u bruto iznosu?

3. Jesu li navedene osobe u ugovornom (radnopravnom) odnosu sa HŽ Infrastrukturom, te ukoliko jesu koje su njihove obveze sukladno ugovoru o radu?

Zahvaljujemo na roku od 3 dana za odgovor radi redakcijskih odgovora

S poštovanjem,
Redakcija Objektivno

Evo i odgovora…

Od: Korporativne.komunikacije@hzinfra.hr
Datum: 26. svibnja 2020. u 18:46:00 CEST
Za: redakcija@objektivno.hr
Cc: Korporativne.komunikacije@hzinfra.hr
Predmet: RE: 22/5 DODATNA PITANJA-prvi upit 19/05/2020 NOVINARSKI UPIT – HŽ INFRASTRUKTURA – POLOŽAJ SINDIKATA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Poštovani,
HŽ Infrastruktura d.o.o., temeljem podataka za ožujak 2020. godine, isplaćuje:
-34 plaće sindikalnim dužnosnicima, profesionalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća te profesionalnim povjerenicima zaštite na radu (11 plaća odnosi se na Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica, 8 na Sindikat željezničara Hrvatske i 15 na Sindikat prometnika vlakova Hrvatske). Prosječna plaća u bruto iznosu je 17.191, 58 kuna.
-70 plaća povjerenicima sindikata (8 plaća odnosi se na Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica, 24 na Sindikat željezničara Hrvatske, 30 na Sindikat prometnika vlakova Hrvatske i 8 na Sindikat hrvatskih željezničara).
Uvećanje plaće iz ugovora o radu za radno mjesto na koje su raspoređeni je 20%, u prosječnom bruto iznosu od 2.458,82 kuna.
-18 plaća bivšim sindikalnim dužnosnicima s osnova zadržane sindikalne solidarnosti plaće koju su ostvarivali za vrijeme obnašanja sindikalnih dužnosti. Uvećanje plaće iz ugovora o radu za radno mjesto na koje su raspoređeni za razliku s osnova zadržane sindikalne solidarnosti plaće, u prosječnom bruto iznosu od 4.923,06 kuna.
Svi navedeni su u ugovornom (radnopravnom) odnosu s HŽ Infrastrukturom d.o.o., tj. radnici su našeg Društva.
Svi sindikalni dužnosnici, profesionalni povjerenici u funkciji radničkog vijeća te profesionalni povjerenici zaštite na radu koji su u statusu ”profesionalaca”, za vrijeme dok su u tom statusu, oslobođeni su od obavljanja poslova radnih mjesta za koja inače imaju ugovor o radu i bave se aktivnostima koje su isključivo vezane uz sindikalnu djelatnost, ali cjelokupni iznos plaće za cijelo to vrijeme snosi isključivo HŽ Infrastruktura d.o.o. kao njihov poslodavac, tj. njihove plaće ne financiraju se iz sredstava sindikalne članarine ili nekog drugog izvora.

S poštovanjem,

Korporativne komunikacije
HŽ Infrastruktura d.o.o.
Mihanovićeva 12, Zagreb
E-adresa: korporativne.komunikacije@hzinfra.hr
www.hzinfra.hr

Iz očitovanja je vidljivo da postoji preko 100 sindikalista koji se bave sindikalnim djelatnostima i koji primaju te plaće pa i neki bivši sindikalisti primaju dodatak na plaću što je genijalno jer zašto bi netko primao taj dodataka na plaću na osnovu bivšeg obavljanje nekog posla?! A oni su istovremeno oslobođeni obavljanja svojih redovnih radnih poslova jer se bave sindikalnim djelatnostima (zanimljivo je što obuhvaća taj širok pojam) pa bi bilo interesantno i saznati kome oni podnose izvještaje i tko kontrolira njihovo radno vrijeme i rezultate koje postižu i trošenje ostatak sredstva koje im HŽ Infrastruktura isplaćuje kao materijalne troškove.
Pa neka čitatelji sami procjene je li ovo jedno od poželjnijih zanimanja u zemlji, primaš plaću, ne podnosiš izvještaje onome tko ti uplaćuje sredstva, a rezultati se mogu teško izmjeriti,  a pritom je poslodavac u ozbiljnim problemima s likvidnošću.
Očito su se sindikalisti uspješno izborili za takve uvjete, možda i zbog razloga da ne bi previše propitivali upravu HŽ Carga na čelu s Ivanom Kršićem o njihovom poslovanju i rezultatima.

Premda je policija danima upozoravala navijače da se ne okupljaju zbog straha od širenja koronavirusa, nitko nije mogao zaustaviti navijače Liverpoola u proslavi prvog naslova prvaka nakon 30 godina.

EPA/JON SUPER

Podsjećamo, nogometaši Liverpoola osvojili su naslov prvaka Engleske pobijedivši na svom Anfieldu Chelsea sa 5-3 (3-1) u zadnjoj utakmici 37. kola Premier lige.

Navijači su unatoč praznim tribinama i upozorenjima policije, utakmicu pratili ispred stadiona te na kraju veselo proslavili na ulici. Slavilo se kroz smijeh i suze uz pjesmu.

“Izgleda da nas policija ostavlja na miru, što je dobra stvar,” rekao je jedan od navijača, dodavši: “Svaki navijač Liverpoola u svijetu želio bi večeras biti na Anfieldu. Ali ovo je najbliže što možemo biti.”

Igrači, stožer i njihove obitelji proslavili u golf odmaralištu Formby Hall, a trener Liverpoola, Jurgen Klopp, nije skrivao oduševljenje: “Liverpool je prvak Europe, Engleske i svijeta, a to se ne događa prečesto.”

 

Bivša gradonačelnica Dubrovnika, u tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Prvi put je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu 2013. a sljedeće godine ponovno je izabrana na mandat od pet godina. Dubravka Šuica potpredsjednica je HDZ-a, jedna je od onih koja najbolje može govoriti o obnovljenoj i promijenjenoj stranci.

Novi je HDZ, govori se, a što to stvarno znači, i može li se stranka vratiti u desni centar?

– Izbor mog kolege Andreja Plenkovića kao predsjednika Hrvatske demokratske zajednice, jednog novog i modernog lidera, prekretnica je za našu stranku.

Njegov program „HDZ – Središnja sna-ga razvoja Hrvatske“ vratit će HDZ-u lidersku poziciju stožerne stranke, pod čijim vodstvom je stvorena naša Hrvatska. Situacija u državi je ubrzala demokratizaciju stranke.

Pet ključnih točaka ovog programa bit će okvir naših nastojanja da pridonesemo kvalitetnijem životu građana. Te su točke: vraćanje vjerodostojnosti HDZ-u, projiciranje političke stabilnosti u zemlji, osiguravanje pravne države, kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj te provedba kršćanskog načela solidarnosti. Cijeli program u kojemu je detaljno opisan svaki segment, predstavljen javnosti i nova Vlada HDZ-a pod vodstvom Andreja Plenkovića će ovim programom podići kvalitetu životu za sve Hrvatske građane. Moramo mnogo raditi da bismo ostvarili sve rezultate koje smo postavili.

Kako ste vi doživjeli to skretanje HDZ ka krajnjoj desnici, izgledalo je da su europski članovi stranke nekako marginalizirani…

– HDZ je stožerna okupljajuća hrvatska narodna stranka koja baštini demokršćansku tradiciju, a u središtu naše politike je čovjek, sa svojim neotuđivim ljudskim pravima i obitelj, kao temeljna zajednica društva. Jasno se određujemo prema povijesnim i ideološkim pitanjima osuđujući sve totalitarne režime neovisno o njihovom ideološkom predznaku. HDZ mora ponuditi odgovore na nove izazove suvremenog društva s kojima se hrvatska suočava danas 2016.godine. Dakle, svari su vrlo jednostavne, moramo se okrenuti budućnosti, a ne prošlosti.

Je li stranka zapravo podijeljena, i kakva izlazi na izbore?

– Jedinstven stav svih stranačkih tijela bio je da na nacionalnoj razini HDZ izađe samostalno na izbore, a u pojedinim izbornim jedinicama ostvarujemo suradnju s pojedinim partnerima s kojima smo do sada surađivali, ali i onim s kojima nismo bili u Domoljubnoj koaliciji. Za ovakav oblik izlaska na izbore odlučili smo se jer je HDZ stožerna, državotvorna i najjača hrvatska politička stranka i želimo da se to jasno vidi na izborima. Želimo ostvariti sinergiju tamo gdje je ona moguća i potrebna, ali liderska je pozicija HDZ-a jasna.

Na listama nema mnogo žena, čak ih je manje nego na prošlim parlamentarnim izborima…

– Na listama nema dovoljno žena, a to nije odraz hrvatskog društva jer nije točno da se žene ne žele uključiti.

Kako vidite Europu i EU, njenu sadašnjost, ali i budućnost, što je za Hrvatsku iznimno važno?

– Europska unija mora stvoriti jače tržište i potaknuti prekograničnu ulaganja uklanjanjem prepreka, ali potrebno je također, pokazati jače političko vodstvo i iskoristiti ga u korist naših tvrtki i potrošača. EU mora postati konkurentnija i inovativnija, jer jedino će tako moći voditi, a uloga Hrvatske je biti most prema jugoistočnoj Europi. Naš vanjskopolitički prioritet je napredak Bosne i Hercegovine. Hrvatska jest partner Srbiji na europskom putu, ali Srbija mora ispuniti sve kriterije kao i ostale zemlje. Stalo nam je da se vanjska granica Europske unije širi na jugoistok i stoga kao predstavnica Hrvatske se zalažem da sve zemlje jugoistoka Europe ispune kriterije kao što ih je ispunila i Hrvatska i da uđu u ovaj prestižni klub.

Prema vašem mišljenju, što će prevagnuti sigurnost ili ljudska prva, odnosno mogu li danas u ovom svijetu biti uravnoteženi?

– Nakon terorističkih napada u Bruxellesu, Europski parlament raspravljao je o borbi protiv terorizma na razini Europske unije. Pitali smo se koje su najbolje mjere i kako spriječiti da se ne ponove Madrid, London, Pariz, Nica ili Bruxelles? Suradnja između zemalja članica mora se intenzivirati i očito je da EU ima još mnogo posla.

Ovi napadi ponovno su osvijestili sve nas da prijetnja postoji u našem središtu, a mi političari nismo dovoljno spremni kako se s time nositi. Simbolizam napada u Maelbeeku, tik do ureda institucija EU, udara na samu srž europskog projekta, otkriva našu ranjivost i šalje poruku koju nitko ne može previdjeti. Madrid, London, Pariz, Nica, dva puta Bruxellesu nas opominju. EU mora ostati sigurno mjesto i moramo ustrajati na primjeni svih mjera kako bismo pojačali borbu protiv terorizma. Mi želimo uživati u svojim slobodama.

Parlament radi na dva prijedloga Komisije: direktivi o borbi protiv terorizma prema kojoj bi pripremne radnje poput putovanja u svrhu počinjenja terorističkih dijela bile kazneno djelo, te direktivi o kontroli nabave i posjedovanja oružja koja bi izmijenila zastarjelih pravila. Također, Parlament je već usvojio prošlog studenog rezoluciju o sprječavanju radikalizacije i regrutacije državljana EU koja predlaže načine za borbu protiv radikalizacije putem interneta, u zatvorima i kroz obrazovni sustav.

PNR direktiva (evidencija popisa putnika u zračnom prometu), mjeri koja zahtijeva sustavno prikupljanje, korištenje i zaštitu osobnih podataka putnika usvojena je ubrzo nakon napada u Bruxellesu. Potreban je i jači mandat za Europol kako bi se povećali kapaciteti agencije, a zastupnici također žele više osoblja za protuterorističku jedinicu.

Iako je borba protiv terorizma u nadležnost država članica, ipak je potreban novi pristup koji će omogućiti učinkovitu borbu, a najbolje oružje za nas Europljane ostaje vladavina prava. Terorizam ostaje globalna prijetnja koju treba rješavati na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj, EU i globalnoj razini, a građani sigurno očekuju zajedničko rješenje.

Pregovori sa SAD-om o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom sporazumu su uznapredovali, što će taj sporazum značiti, što će donijeti i što će promijeniti? S time, da EU s Kanadom ima gotovo isti takav sporazum, koji se primjenjuje….

– Do sada znamo da će TTIP imati do 30 poglavlja, od kojih se većina nalaze u različitim fazama konsolidacije. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio veći prihod od 119 milijardi eura, dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje. Zbog toga pregovori moraju i dalje biti transparentni, kako bi se postigao ambiciozan, ali prije svega uravnotežen sporazum, koji bi vodio ka učinkovitom, konkurentnom ekonomskom okruženju i ukidanju necarinskih zapreka.

Na nama je, kao zastupnicima u Europskom parlamentu, da približimo našim građanima sve pojedinosti sporazuma jer je u neznanju najveći strah iz kojeg se rađaju protivljenja. Smatram da je iznimno važno da građani budu jako dobro informirani o TTIP-u, ali isto tako shvaćam zabrinutost.

Već sam i prije upozoravala da trebamo biti oprezni oko TTIP-a i da moramo uze-ti u obzir sve aspekte u sporazumu kako građani ne bi bili oštećeni ni u jednom području, a odlučni smo da nećemo raditi ustupke na uštrb zdravlja, sigurnosti hra-ne, javnih dobara, vode te da ćemo vodit računa o GMO proizvodima.

Od nas samih zavisi sve i koliko smo sposobni iskoristiti prilike koje nam se nude. Otvara nam se mogućnost plasmana hrvatskih proizvoda na američko tržište. TTIP će države članice učiniti konkurentnijima, generirati radna mjesta i potaknuti gospodarski rast, kao i smanjiti cijene usluga i proizvoda. To je ujedno i koristan alat za promoviranje hrvatskih proizvoda.

Uza sve ovo, kao i nedavni rezultat referenduma u Ujedinjenom kraljevstvu, smatram da nije potrebno organizirati referendum o TTIP-u, već prije svega pojačati kampanju informiranja javnosti organiziranjem okruglih stolova, tribina, konferencija. Također zalažem se za ratifikaciju sporazuma u nacionalnim parlamentima.

Izazov Brexita sasvim izvjesno je velik i nema baš dvojbe da EU neće biti ista?

– Za Europu se upravo sada treba zalagati. Europa je dio rješenja, a ne dio problema. Traži se mnogo pragmatizma i smirenosti u pregovaračkom procesu s Velikom Britanijom, jer htjeli to mi ili ne, Velika Britanija je ipak naš susjed i ostaje europski prijatelj. Cilj sada mora biti pronaći aranžman koji bi minimalizirao nastalu štetu na obje strane.

Euroskeptici sve više dobivaju na težini u mnogim državama članicama. Za EU se sada radi o biti ili ne biti, sve ili ništa, najvažnije je sada odrediti jasan pravac i izabrati između – povlačenja EU kako bi se ublažile kritike koje pljušte sa svih strana ili pak Europa se mora još snažnije povezati i srasti? Mnogo toga govori u prilog za ovu drugu soluciju.

Ako me pitate što će biti s Europom i Europskom unijom, vrlo je vjerojatno da ćemo dobiti Europu u nekoliko slojeva. Postojat će srž kojeg će činiti nekoliko država članica utemeljiteljica EU koje će još snažnije i intenzivnije surađivati, a imat ćemo i vanjski prsten država članica. Europa koja osvaja srca građana to je za sada utopija, to je sigurno, posebice sada bez Londona. Ali će postojati Europa razuma. Preduvjet za to je da EU ubuduće ne inzistira na previše ujednačenim pravilima – i često besmislenim propisima. Nego zadržati ono najvažnije što se odnosi na sve i svaku pojedinu državu članicu.

Hoćemo li dobiti takvu novu Europu s ovakvim vodstvom koje je sada u Bruxellesu, u to se može posumnjati, jer britanski referendum bi prošao drukčije da je Europa već odradila što su Europska komisija, kao i šefovi država i vlada članica stalnoobećavali, a to je više radnih mjesta, gospodarski rast sa socijalnom komponentom kao i uvjerljivu i prepoznatljivu politiku prema migrantima i oko pitanja vanjskih granica Unije. Upravo na ovim područjima svjedoci smo deficita koji, da su bili uklonjeni, Britanci bi zasigurno drukčije odlučili. Dramatika stanja potpuno je podcijenjena, a rješenja koja su se nudila bila su previše komplicirana.

Nije li Europa, zapravo svijet na raskrižju, ne baš u stanju ili-ili, ali na raskrižju svakako?

– Europi su potrebne promjene i u tome želimo sudjelovati pozitiv no i konstruktivno. Političari koji su se zalagali za Brexit imali su privilegij živjeti u Europi bez granica i nacionalizama i upravo sada zagovornici britanskog izlaska iz EU-a zalažu se za podizanje novih zidova. Rezultat referenduma pobjeda populista i Europa se sada nalazi na raskrižju. Pokazalo se da je bilo pogrešno biti suzdržan u predreferendumskoj fazi.

Zalažem se za aktivno sudjelovanje Europske Unije u procesu stvaranja bolje Europe, jer ne smijemo dopustiti da rezultati britanskog referenduma ostave prostor za stvaranje političke i gospodarske nesigurnosti. Treba vratiti povjerenje europskih građana u Europu, jer Europa može bolje i to smo dužni našim građanima.

Vrlo ste aktivni u Europskom parlamentu, i u njegovim odborima, koliko je taj rad utjecao na vas i možda vas i promijenio?

– Posao je vrlo heterogen i zahtijeva maksimalan individualni angažman zastupnika. U organizaciji moga Ureda brojne su grupe iz Hrvatske posjetile su Europski parlament u Bruxellesu ili Strasbourgu, od kojih u 2015. mogu istaknuti dubrovačke vatrogasce, pelješke vinare, neretvanske lađare, Folklorni ansambl Linđo te skupi-ne mladih. Na jesen promovirat ćemo Godinu Svetog Vlaha kroz konferenciju i dolazak katedralnog zbora iz Dubrovnika i posjetit će nas piloti kanadera koje sam nominirala za nagradu “Europski građa-nin” Europskog parlamenta u znak zahvale za dugogodišnji angažman, požrtvovnost i hrabrost u gašenju požara na jadranskoj obali, posebice za vrijeme prošlogodišnjih požara na Pelješcu i Korčuli.

Slobodnog vremena u Bruxellesu nema, a ako ga se i nađe svodi se na posjete izložbama, debate uz večeru tzv. “dinner debate” o raznim temama te sudjelovanje u aktivnosti zaklada Hanns Seidel, Konrad Adenauer, Wilfred Martens i/ili Robert Schuman… Život u Parlamentu je poput života na velikom kruzeru na koji se ukrcate rano ujutro, a iskrcate kasno navečer samo da biste odspavali.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je reagiralo na službenu opomenu Europske komisije Hrvatskoj, zbog neispunjavanja obveze izvještavanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti, najavivši da će u kratkom roku izaći s kvalitetnim (?) podacima o tome.

Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost do ukidanja 2018. bio je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije, koji je imao obvezu izrade Godišnjeg izvješća o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.

“Njegovim ukidanjem 2018. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzelo je poslove Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost te je i postalo nositelj Godišnjeg izvješća. Međutim, od tog Centra naslijedilo je nefunkcionalnu računalnu bazu podataka, a značajan broj djelatnika koji su obavljali te poslove, nije ostao zaposlenicima Ministarstva”, kaže se u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Prošle godine raspisan je natječaj za ponovnu uspostavu rada računalnog sustava koji je s radom započeo sredinom 2019. godine. Međutim, zbog velikog broja projekata, oni nisu u cijelosti bili upisani.

Europska komisija je uputila službenu opomenu Hrvatskoj i pozvala je, da ispuni svoje obveze izvještavanja o ciljevima povećanja energetske učinkovitosti, što je Hrvatska bila dužna učiniti do 30. travnja prošle godine.

Dubrovnik kao turistička destinacija proteklih 20 godina proizvodi pozitivne učinke u turističkom sektoru. Vlastitom borbom, boreći se s paradigmom ‘što južnije – to tužnije’ nakon teške devastacije u ratu došao je do perjanice turizma izdignuvši se od ratom uništene infrastrukture i privatizacijom opljačkane privrede do destinacije koja se stavlja uz bok Veneciji.

Godinama već nacionalni mediji površno na nacionalnom planu pokušavaju diskreditirati Dubrovnik i to na gotovo jednakom uzorku, provjeravajući koliko stoji kava na Stradunu. No, jedan opskurni portal čiji impressum nije istaknut, niti vlasnik, niti direktor, još manje urednici i novinari, Kult Plave Kamenice danas je dodatno evoluirao i iskoristio globalnu pandemiju virusa da popljuva Dubrovnik na najvećoj mogućoj razini.

No, kako se u maloj Hrvatskoj sve kad tad dozna tako je poznato i kako je vlasnik Kulta plave Kamenice poznat. Radi se o Davoru Butkoviću, dugogodišnjem komentatoru Jutarnjeg lista koji je u toj novinskoj kući također, uz politiku, pisao o gastronomiji, vjerojatno grebajući se pritom u hrvatskim restoranima besplatnu hranu i novac za lijepe recenzije, kako to obično ide…

Tekst u cijelosti pročitajte na POVEZNICI.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close