Razlike su velike u odnosu na prije 30 godina. Dayton je izgrađen na načelima jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, uz mehanizme političke ravnoteže. Danas Hrvati su sustavno preglasani, nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što nije u duhu sporazuma, kazao je ministar Grlić Radman gostujući u emisiji “A sada Vlada“. Dodao je kako je važno promijeniti Izborni zakon kako bi se osigurala jednakopravnost konstitutivnih naroda.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno se vratio iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je sudjelovao na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, obilježavajući 30. godišnjicu potpisivanja istoimenog sporazuma.
Spomenuo je i kako je nedavno bio i u Turskoj na neformalnoj ministarskoj konferenciji NATO-a gdje se razgovaralo o pripremama za predstojeći summit u Hagu.
I ondje i sada u Daytonu, primarni cilj tih susreta bio je razmjena mišljenja o nužnosti povećanja praga izdvajanja za obranu, kazao je.
Jedinstvo, solidarnost i volja za jačanje NATO-a i pomoć Ukrajini
Istaknuo je četiri glavna cilja saveza: povećanje izdvajanja za obranu, jačanje vojno-obrambenih kapaciteta, osnaživanje sposobnosti odvraćanja i pomoć Ukrajini kroz nove modele i mehanizme.
Cilj je da se do 2032. izdvajanja za obranu povećaju na 5%. Prvo povećanje ide na 3,5%, a ostatak od 1,5% pokriva ulaganja u kibernetičku opremu, civilnu otpornost i hibridnu infrastrukturu, objasnio je ministar.
Parlamentarna skupština NATO-a okupila je 281 člana iz 32 zemlje članice, ali i promatrače i pridružene članice.
„Svi su pokazali jedinstvo, solidarnost i volju za jačanje transatlantskog jedinstva“, zaključio je Grlić Radman.
Održavanje zasjedanja NATO-a u Daytonu nije bilo slučajno – obilježavala se 30. obljetnica Daytonskog sporazuma i završetka rata u BiH. Ipak, sporazum se danas tumači različito.
Razlike su velike u odnosu na prije 30 godina. Dayton je izgrađen na načelima jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, uz mehanizme političke ravnoteže, kazao je ministar.
Danas Hrvati su sustavno preglasani, nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što nije u duhu sporazuma, upozorio je ministar.
Dodao je kako je važno promijeniti Izborni zakon kako bi se osigurala jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda.
Naglasio je kako se sustavno krši načelo jednakopravnosti.
„Hrvati su konstitutivni narod, ali su preglasani. Ne mogu birati svoga predstavnika. To nije politička ravnoteža“, rekao je ministar.
Podsjetio je da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima moralnu i političku obvezu zalagati se za prava Hrvata u BiH.
Da nije bilo Hrvatske, ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma, kazao je.
Isto tako, ministar je naglasio važnost američkog angažmana.
Trumpova administracija pokazuje volju, rekao je i dodao da je sporazum potpisan u Daytonu, stoga SAD ima ulogu garanta i odgovornost osigurati da se Daytonski sporazum poštuje.
Istaknuo je da budućnost Bosne i Hercegovine ovisi o dogovoru domaćih političkih lidera, uz potporu međunarodne zajednice.
Rješenje mora proizlaziti iz dogovora politički lidera unutar same zemlje, a ne sa strane. Ne može se nametati izvana model koji ne prepoznaje stvarnost Bosne i Hercegovine, naglasio je.
Kazao je kako je dobio potporu SAD-a, i da će oni podržati svako rješenje koje je realno, a ima i pravnu i političku podlogu.
Na pitanje kakvi su diplomatski odnosi Hrvatske s Beogradom, odgovara kako oni postoje, a što se tiče protjeranih Hrvata iz Srbije, rekao je kako je to sada prestalo i nada se da će tako i ostati.
I Europska unija je prozvala Srbiju zbog toga, ne možete vi onemogućiti slobodno kretanje građana, ako za to ne postoje objektivni razlozi, a nisu postojali, pojasnio je.
