Featured

 

Posljednjih dana medijsko prostranstvo doslovce je uzavrelo od prepucavanja na temu ustaše – partizani (ili pak Hrvati – Srbi?). Ništa novo pod suncem, čak sam se i ja već za  25 godina navikla i izgubila nadu da će to pitanje za mog života biti napokon riješeno.

Doduše za mene to i nije nekakva nepoznanica jer kako sam već bila pisala, u Hrvatsku sam došla prije 25 godina iz Sovjetskog Saveza (pokoj mu duši), a da stvar bude bolja „po nacionalnosti“ sam mješanac, odnosno tata mi je rodom iz grada koje se nalazi na obali poznate ruske rijeke Volga, a mamino rodoslovlje seže u slavne dane zaporoških kozaka. Odrasla sam u multinacionalnoj Odessi, gdje je definicija „odessit“ istovjetna nacionalnosti, državljanstvu, vjeroispovijesti, rasnoj pripadnosti i seksualnoj orijentaciji.

“Moja” Odessa

Recimo, u mojoj Odessi koja se teritorijalno nalazi u Ukrajini donedavna još nikomu nije padalo na pamet pitati „koje si nacionalnosti“, a danas je država podijeljena na Ukrajince i sve ostale. Situacija u Rusiji je još zanimljivija. Tamo je podjela na potomke crvenih i bijelih. Nakon raspada Sovjetskog Saveza kod „Novih Rusa“ krenula je moda za aristokratski pedigre. Onaj tko nije uspio pronaći na genealoškom stablu neku plemićku grančicu ili barem listić, naručivali su kod „stručnjaka“ krivotvorena drvca. Potomci radnika i seljaka preko noći su se preobrazili u „vaše visosti“ na veliko iznenađenje potomaka pravih aristokrata koji su tu lakrdijašku komediju promatrali iz Pariza ili Londona. Uistinu jao svijetu kad „rob postane gospodin ili sluškinja zauzme mjesto svoje gospođe“.  

Ova pojava nametnula je pitanje: koja je zapravo osobna zasluga pojedinca da je rođen u bogatoj, odnosno plemićkoj obitelji? Zar itko može na to utjecati? Ili još bolje. Obzirom da sam “mješanac”, ponekad od Velikih Hrvata čujem optužbe da nemam izgrađen „etnički identitet“. Pri čemu svatko od najgorljivijih zagovornika nacionalne svijesti podrazumijeva da moram izgraditi baš taj identitet koji ON smatra ispravnim. Pa se pitam kojeg bi se dijela svoje obitelji morala odreći, da zadovoljim šovinističke ideje nekih nacional-patriota? Tko je svojom voljom izabrao da bude rođen kao Hrvat, Rus ili Ukrajinac?

Volim i poštujem sve tri kulture, tradiciju i nacionalnu baštinu – rusku, ukrajinsku i hrvatsku ali po svojoj etničkoj pripadnosti pridržavam se one Biblijske: „Nema tu više ni Židova, ni Grka…“

“Ustaše-partizani”

Iz te pozicije s izvjesnom dozom skepticizma pratila sam diskusiju na temu ustaše-partizani na predstavljanju knjige Slavka Goldštajna u Novinarskom domu dok moju pažnju nisam privukla rečenica: „Nacionalizam je jednako ograničenost“. No, ja bih rekla – primitivizam.

Sasvim je razumljivo kad čovjek voli svoju kulturu i tradiciju ali uopće nije u redu kad on misli da je njegova kultura i nacionalna pripadnost za poredak vrijednija od susjedove. Ovdje, po mom mišljenju, treba itekako razlikovati pojmove država, zemlja i domovina. Država je politički pojam odnosno organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom koji može biti danas onakav, a sutra onakav. Zemlja je više zemljopisni pojam unutar međunarodno priznatih granica. A Domovina je opširan pojam koji uključuje jezik kulturu, tradiciju, odnosno samoidentifikaciju pojedinca unutar nacionalnog sustava. Prema tome između nacionalista i domoljuba je vrlo velika razlika. U osnove patriotizma ugrađena je ljubav prema domovini, a u osnovu nacionalizma – prema vlastitoj naciji i ako nacionalizam provocira raspad države, to patriotizam učvršćuje zajedničke temelje svake države.

Kozmopoliti-građani svijeta 

Sigurno vam je zapelo za oko da Hrvati i Ukrajinci se dijele na Velike, male i one ostale, a Rusi prema socijalnim „kastama“. Ništa čudno, jer nacionalizam je kao pozitivna pojava  nastao u njedrima imperija gdje interesi manjih etničkih grupa su potiskivani zbog opstanka velikodržavnih interesa. Međutim, istinski državotvorna nacija nakon uspostave neovisnosti ima obavezu prema svim građanima da suzbija nacionalizam koji sada dobiva negativnu konotaciju i daje naglasak na patriotizam kao ujedinjavajuću sastavnicu cijelog društva.

Osim toga postoji i pojam kozmopolitizam prema kojem prosvijećen čovjek uspostavlja odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice. To je stav prema kojemu su svi ljudi prije svega “građani svijeta”, a ne pripadnici različitih grupa poput lokalnih, regionalnih, nacionalnih i drugih zajednica.

Voli samo “svoju” naciju (podijeli pa vladaj)

Razlika između zagovaratelja „etničkog identiteta“ i „građanina svijeta“ je upravo ta da prvi voli samo „svoju“ naciju, odnosno samo one nacije kojima on osobno priznaje pravo na postojanje, a drugi se ne opterećuje jednom ili nekolicinom nacija, prihvaćajući u svakoj najbolje i odbacujući najgore. Osim toga,  ako mi netko pokaže čistokrvnog pripadnika jedne nacije, predložit ću ga za Guinessovu knjigu rekorda jer vjerujem da je teško pronaći čovjeka čijim žilama ne kola cijeli nacionalni koktel.

Bit će da se radi o spretnoj manipulaciji pripadnicima nacije po principu „podijeli i vladaj“ jer primitivnim umovima je puno lakše manipulirati nego osobama koji su sposobni razmišljati samostalno i analizirati informaciju. Baš zbog toga tvrdim da je nacionalizam jednak primitivizmu. Ako čovjek nema ništa vrijednije i značajnije  životu od pripadnosti nekoj naciji, ja ga iskreno žalim.

Featured

U Uredu gradonačelnika Metkovića, u petak je potpredsjednik Vlade RH i dosadašnji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov svojoj zamjenici Katarini Ujdur predao vođenje Grada.

Premda će Katarina Ujdur službeno nositi naziv zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Metkovćani će je iz praktičnih razloga ubuduće nazivati gradonačelnicom, donosi portal metkovic.hr

Featured

Na podnevnoj presici mandatara nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarima je uoči njegova obraćanja podijeljen popis predloženih ministara. Podsjetimo, Most je tijekom pregovora za formiranje Vlade tražio šest resora u kojima, po njihovu mišljenju, vladaju najveći problemi.

Riječ je o ministarstvima unutarnjih poslova, gospodarstva, uprave, pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša. Najviše je rasprave bilo oko MUP-a, no na koncu su HDZ i Domoljubna koalicija ipak prepustili stranci Bože Petrova to njima atraktivno ministarstvo.

Na materijalima podijeljenima na današnjoj presici čak uopće nije bio naveden kandidat za ministra MUP-a, no glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Telegram je potvrdio da je bila riječ tek o pogreški.

Donosimo vam popis Mostovih kandidata za ministre te njihove kratke životopise.

Ministarstvo unutranjih poslova – Vlaho Orepić

Vlaho Orepić
VLAHO OREPIĆ

Prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, imenovan još 1991. godine. Predsjednik je Udruge građana “Škanj”, a javnosti je postao poznat tijekom svoje višegodišnje borbe protiv gradnje termoelektrane u Pločama. S Božom Petrovom surađuje od referenduma o gradnji TE u Pločama, održanog početkom 2015., na kojem su građani odbili gradnju tog objekta.

Orepića je angažman protiv TE Ploče doveo u izravan sukob s Josipom Jurčevićem, direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o., iznimno bliskim sTomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem iz vremena dok su surađivali u SOA-i. Kao šef kadrovske službe Jurčević je bio ključna osoba za kadroviranje u SOA-i koje je često bilo proglašavano sumnjivim, no služba se pravdala svojim specifičnim potrebama.

Bliskost s Brkićem isplivala je na vidjelo tijekom imenovanja savjetnika u uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, kada je Jurčević bio jedan od kandidata za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost. Brkić ga je u tome podržavao, no predsjednica je izabrala Josipa Buljevića, kojeg je danas Orešković istaknuo kao kandidata za novog ministra obrane. On je imao nešto veću podršku Tomislava Karamarka.

Orepić je u više navrata vrlo oštro kritizirao namjere Jurčevićeve tvrtke, a zbog javne osude što ju je on doživio kao sramoćenje, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče ga je i tužio.

Ministarstvo uprave – Dubravka Jurlina Alibegović

Dubravka Jurlina Alibegović
DUBRAVKA JURLINA ALIBEGOVIĆ

Ravnateljica Ekonomskog instituta i bivša zamjenica ministra znanosti i tehnologije u Račanovoj Vladi. Na mjestu ravnateljice Ekonomskog instituta nasljedila je Sandru Švaljek. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine.

Ministarstvo poljoprivrede – Davor Romić

Davor Romić
DAVOR ROMIĆ

Bivši dekan Agronomskog fakulteta. Doktorirao je 1994., a od 1982. je zaposlen na Agronomskom fakultetu, prvo kao stručni suradnik, da bi 2009. psstao redoviti profesor. Član je odbora za geokemiju HAZU-a. Kao član istraživačkoga tima proveo je šest mjeseci (1985) na međunarodnome projektu Horo-Aleltu u Etiopiji.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Slaven Dobrović

Slaven Dobrović
SLAVEN DOBROVIĆ

Član Nacionalnog vijeća Mosta, Dobrović je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U svom se znanstvenom radu posebno bavi vodama, naročito razvojem i primjenom ekološki zasnovanih sustava gospodarenja vodama. Dobrović i supruga imaju sedmero djece.

Ministarstvo pravosuđa – Ante Šprlje

Ante Šprlje 

                                ANTE ŠPRLJE 

Šprlje je iz Metkovića, (36), sudac, izabran je za ministra pravosuđa ispred zagrebačkog odvjetnika Jure Martinovića. Nakon što se njegovo ime još prije nekoliko dana pojavilo među mogućim kandidatima za mjesto ministra, iz pravosudnih krugova mogle su se čuti kritike da nema dovoljno iskustva u pravosuđu, doznao je Telegram. Naime, Šprlje je sudac tek tri godine.

Ministarstvo gospodarstva – Tomislav Panenić

Tomislav Panenić
TOMISLAV PANENIĆ

Načelnik Općine Tompojevci, istaknuo se povlačenjem više milijuna kuna iz EU fondova; uveo je LED rasvjetu i bežični internet u općinu. Godine 2013. u prvom krugu lokalnih izbora pobijedio je dotadašnjeg HDZ-ova kandidata.

Ministrica socijalne politike Bernardic Juretić

Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije

Bernardica Juretić

                                    BERNARDICA JURETIĆ 

Magistra psihologije iz Italije, bivša časna sestra i voditeljica ljudskih resursa u IGH samo je dio osebujnog životopisa Bernardice Juretić, kandidatkinje za novu ministricu socijalne politike i mladih koja će svoju dužnost preuzeti nakon što nova Vlada sutra bude potvrđena u Saboru. Zaredila se u 21. godini, a samostan napustila šest godina kasnije. Mediji su svojevremeno pisali da je Juretić napustila samostan zbog ljubavi, ali ona je to odlučno negirala. Ipak, od odlaska iz samostana nije bila u duljoj vezi. “Otkad sam izašla iz samostana, bila sam samo u jednoj kraćoj vezi, koja je propala. Shvatila sam da to nije ono što sam tražila i prekinula sam jer mi je bolje biti sama nego nesretna. I dalje vjerujem u ljubav, ali nisam zaljubljive naravi”, zaključila je Juretić intervju 2012. za Gloriju.

Rođena u okolici Omiša završila je srednju medicinsku školu u Dubrovniku. Obrazovanje je nastavila u Italiji na sveučilištu Pontificia Salesiana u Rimu. Magistrirala je na temu “Oboljeli od AIDS-a s psihološkog gledišta”. “Morala sam direktno raditi s oboljelima u tada prvoj kući za oboljele od AIDS-a u Italiji i jednoj od prvih u Europi. Završila sam i tečaj edukacije pri talijanskom Caritasu za rad s oboljelima o AIDS-u. To je bilo jedno, iako teško, lijepo iskustvo i ljudski i profesionalno”, rekla je Juretić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

L

Zaredila se u 21. godini, u rimokatoličkom crkvenom redu osnovanom u 19. stoljeću u Italiji. Početkom 90-ih postala je “prvo lice” borbe protiv zlouporaba droga, a s 27 godina napustila samostan, nakon kako je sama rekla: “Dugog razmišljanja”.  “Bila sam preopterećena poslom i nisam više mogla izdržati život na dva kolosijeka. Posla s ovisnicima bilo je sve više i više, a imala sam i brojne samostanske obaveze. Na kraju sam počela razmišljati kome sam potrebnija i zaključila da su to ovisnici. No, odluku nisam donijela preko noći”, objasnila je 2012. godine za Gloriju.

Prva je u Hrvatskoj osnovala komune za liječenje ovisnika o drogama osnovavši četiri komune, u Cisti Velikoj, Ivanovcu kod Okučana, u Paučju i na Čiovu, kroz koje je prošlo oko dvije tisuće ovisnika. “Svake godine između 30 i 40 ovisnika uspješno završi program koji traje dvije godine. Međutim, ima onih koji nisu uspjeli završiti program, ali apstiniraju i dobro su. Pratimo sudbine naših bivših štićenika, ali sve ih je više”, rekla je Juretić za Nacional 2003., godine.

Preuzela je Vladin ured za suzbijanje zloporaba opojnih droga, dolaskom Ive Sanadera na vlast. Nakon nešto više od četiri godine 2008., napustila je posao u Vladi.“Svatko u jednom trenutku osjeti da mora promijeniti mjesto posla, pa sam tako i ja odlučila postupiti. Zezam se kako sam napokon odlučila skinuti se s droge. No sigurno je da je mojoj odluci pridonijela i činjenica da nije bilo dovoljno političke volje, ali i sporosti Vlade oko donošenja odluke da moj ured, kojem sam bila predstojnica, ima veće ovlasti u borbi protiv droge. Time sam bila nezadovoljna, a kako nikakvih promjena nije bilo, odlučila sam otići”, ispričala je 2008. godine Juretić u razgovoru za Jutarnji. Iz Vladinog ured otišla je u IGH na mjesto voditeljice ljudskih resursa na poziv Jure Radića. Nakon nekoliko godina napustila je IGH i vratila se svojoj strasti, pomaganju ovisnicima.

 

Featured

TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA, POTVRDIO JE DA SE RADI O SUSPEKTNOJ PRODAJI DIONICA.

NA POTEZU JE „DRUG CVITAN“ KOJEGA BI OVA AFERA OD 10 MILIJUNA EURA TREBALA ZANIMATI PUNO VIŠE OD SASLUŠAVANJA ZASTUPNIKA NOVOGA SABORA, ZBOG SUMNJE NA KORUPCIJU.

OVA AFERA IMA 10 MILIJUNA EURA RAZLOGA VIŠE

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) oglasio je prodaju 0,6 posto dionica Hrvatskog telekoma putem javne dražbe, koja će se održati 7. prosinca na Zagrebačkoj burzi. Ono što u pozivu na dražbu ne piše – je notorna činjenica, da bi kupci dionica HT-a u ovo zimsko vrijeme mogli biti – dobrano nasanjkani – pao snijeg ili ne!   

Na dražbi je ponuđeno deset paketa po 50 tisuća dionica HT-a, tj. ukupno 500 tisuća dionica, koje čine 0,6 posto od ukupnog broja izdanih. Početna cijena za svaki pojedini paket iznosi 7,125 milijuna kuna, a na dražbi će se prodavati s varijabilnim završetkom, pri čemu dražbovni korak iznosi 25 tisuća kuna. U pozivu CERP-a stoji kako se pojedinačni paketi dionica prodaju po načelu „sve ili ništa“.

No, kako je i država dioničar 1,78 posto dionica HT-a, prodajom je moguće da se kupci „poskliznu“ kupnjom – bude li Društvo „Potrošač“ „izbilo“ svojih 150 milijuna kuna HT-u, samo osnovne potražnje u sporu s njim. Tada će dionice imati vrijednost grudice.

U slučaju da Županijski sud potvrdi županijsku presudu, a kako mu je naložio Vrhovni sud, HT bi mogao biti dobrano uzdrman iznosom od 150 milijuna kuna, tj. isplatom odštete 42 tisuće potročača izbilo minimalno svojih 150 milijuna kuna vrijednosti HT-a, što je samo osnovni iznos potražnje u sporu s HT-om zbog „nezakonite radnje u povodu pretplate“, a što je, uostalom i sam HT priznao u svom prospektu. U tom bi slučaju vrijednost dionica koje se sada nude – višestruko pala.

Povodom javne dražbe CERP-a o prodaji suspektnih dionica oglasilo se i Društvo „Potrošač“, obavještavajući zainteresirane za kupnju dionica, da bi im vrijednost itekako mogla pasti. Zato se vjerojatno i prodaju ad hoc donesenom odlukom o prodaji, kako bi se HT riješio utega i zaradio, a kupci u dogledno vrijeme – izgubili.

Naime, Društvo „Potrošač“ priopćilo je putem medija, koje je potpisao njegov dopredsjednik mr. Ilija Rkman, da je Vrhovni sud 26.11. ove godine prihvatio reviziju Društva „Potrošač“ u predmetu „telefonske pretplate“, a koja je vraćena na ponovno suđenje na Županijski sud.

Tako će navedene dionice biti ponuđene kupcima, koje nitko nije obavijestio, što se moralo napraviti temeljem Zakona o zaštiti potrošača, da zainteresirani za HT dionice kupuju „grudu snijega“.

Odlukom Vrhovnog suda i dalje je na snazi prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu u korist „Potrošača“, kojom je utvrđen djelomično ništavnim članak 2. Ugovora o koncesiji, a koji se odnosi na tzv. „pretplatu“ i 42 tisuće identičnih zahtijeva Općinskom državnom odvjetništvu, kako bi se „mirno“ riješio predmet u svezi povrata pretplaćene pretplate HT-ovih korisnika.

Da stvar bude bolja, HT-u je „netko nepoznat“ „prijateljski“ sugerirao kako bi žalba „Potrošača“ mogla biti usvojena, pa je opet „netko“ donio odluku da se na brzinu riješe dionica, jer sudska trakavica u sporu između HT-a i „Potrošača“ od 2007., godine iznosi 150 milijuna kuna, u doba podnošenja tužbe, kada je HT imao približno milijun i 350 tisuća korisnika. Ovom iznosu nisu pripisane kamate, koje bi mogle još više srozati cijenu dionica, a niti Bajića prije, niti Cvitana kasnije, očito nije zanimala, niti zanima, moguća korupcija u ovom slučaju. No sigurno je jedno – zanimat će Europsko Povjerenstvo za zaštitu potrošača.

Revizorska kuća ERNST&yong je u revizorskom izvještaju 07.02.2011. godine navela da ishod ovih tužbi može imati značajan utjecaj na HT, ali da nisu izvršena rezerviranja.

Svi obaviješteni – čuju, al’ ne haju… 

„Potrošač“ je o navedenim činjenicama obavijestio HANFU, Zagrebačku burzu, DUUDI, CERP, ali do završetka teksta nitko od navedenih nije reagirao na njegovu obavijest, iako su prema Zakonu u zaštiti potrošača trebali obavijestiti potencijalne kupce o možebitnim posljedicama o kupnji dionica, kako je potvrdio i u svom godišnjem izvještaju i sam Hrvatski telekom i revizorska kuća ERNST&yong.

Tehnička vlada odnosno premijer Zoran Milanović, kao i sama predsjednica nisu se udostojali odgovoriti na upit, a Ministarstvo financija nas je uputilo na CERP, kao i HT-ov Odjel za korporativne komunikacije – opet na prodavatelja, odnosno nesretni CERP. „Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno predlagatelju“, stoji u priopćenju HT-a.

A tko onda u ovoj državi donosi odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, ako nije Ministarstvo financija ili vlada?

Kako su na upite odgovorili tek Ministarstvo financija i HT, a iz njih se nije moglo ništa saznati, kome se tako žuri prodati dionice, zašto, tko je donio odluku o ad hoc prodaji, te mogućem oštećenju državnog proračuna, kao i hoće li obustaviti prodaju, jer je i država dioničar HT-a, pa bi presudom u korist „Potrošača“ i ona izgubila novac. Jedini koji se oglasio i pozvao vladu da podastre sve informacije o prodaji HT dionica je Transparency International Hrvatska.

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajom“, rekao je dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska.

Ali uzalud pozivi, zahtjevi za objašnjenjem, da se građanima objasni zašto se baš sada prodaju njihove dionice, kada je mogućnost da društvo Potrošač „olakša“ HT za najmanje 150 milijuna kuna bez kamata – te kako ovo uopće nije dobar poklon za Božić – očito ne zanima nikoga tko je odgovoran za prodaju kontaminiranih dionica.

Prođe li ova prodaja dionica – uspješno po HT, neuspješno po kupce. svu malverzaciju pokriti će prvi snijeg i činit će se čisto kao snijeg. Nasanjkani kupci, ujedno poskliznuti kupnjom suspektnih dionica, završiti će s traumom otvorenog prijeloma džepa i otopljenom grudom snijega u njemu.

Pa koliko god koštalo da koštalo, i ako je i od države koju kao volimo više od matere, očito i više od Kralj’ce ‘rvata, tj. predsjednice koja se ne zamara nebitnim slučajevima poput ovog koja zakida građane, a ona njihova “ledena kraljica”… “Vi ste moji”, reče ona u izbornoj noći. A čija je ona? – kada je ne zanima što joj se u državi događa?

Možda bi novu vladu mogli zanimati pregovori, možda bi mogla postići bolju cijenu? Možda bi se mogla i konstituirati?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom ove činjenice, moglo bi se posumnjati da su možda neke osobe u HT-u, budzašto nagovorile za sada NN osobe u Vladi i CERP-u, da iza leđa Milanoviću i Lalovcu puste u prodaju dionice HT-a u doba bezvlađa. Sve te likove mogao bi, možda jel, i ako. brzo razotrkriti Cvitan – ako ga uopće zanima malo raditi i baviti se svojim poslom, kao i njegove službenike, te bi se moglo saznati kome je u interesu tako brza prodaja “obiteljskog srebra”.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
to predsjednica

UPIT PREDSJEDNICI RH GOSPOĐI KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ

Poštovana,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog Telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoćete li Vi kao predsjednica, poduzeti konkretne aktivnosti, a koje su u Vašoj jurisdikciji, u cilju zaštite interesa Hrvatske države i ad hoc donesene odluke o prodaji “obiteljskog srebra”, baš u ovo vrijeme?

Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri su u Crnoj Gori i Makedoniji, 2005., godine postigle nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa, zbog dokazane korupcije u navedenim zemljama, (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), te kako bi izbjegle tužbu, nagodbom su uplatile 95 milijuna dolara američkom Ministarstvu pravosuđa. Slijedom ove činjenice, s pravom postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche Telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom u vrijeme tehničke vlade.

Imate li Vi, kao predsjednica, saznanja tko je donio odluku o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno državnih udjela u HT-u i zašto se baš prodaje u vrijeme kada Hrvatska ima tek tehničku vladu?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

 

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
Dec 3 (2 days ago)
 glasnogovornica@mfin.hr,  sabor

UPIT ZA MINISTRA FINANCIJA GOSPODINA BORISA LALOVCA

UPIT ZA PREMIJERA GOSPODINA ZORANA MILANOVIĆA

Poštovani,

Slijedom prodaje dionica HT-a, putem javne dražbe, a koja će se održati 7.12. ove godine, koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), a kojem je i država dioničar, molimo vas da nam odgovorite tko je i kada donio odluku o prodaji 0,6 posto dionica HT-a? Zašto je toliko hitna prodaja dionica, u doba tehničke vlade, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke za državu I u vrijeme konstituiranja nove?

Deutsche Telekom, odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, su 2005., godine kažnjene s 95 milijuna dolara, zbog dokazanih koruptivnih radnji u navedenim zemljama (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), a koje su uplatile američkom Ministarstvu pravosuđa, kako bi izbjegle tužbu, u nagodbi.

Slijedom ove činjenice i ad hoc donesenom odlukom o prodaji “obiteljskog srebra”, odnosno HT dionica, u vrijeme kada nije konstituirana nova vlada, može se smatrati suspektnom, kao što postoji sumnja na moguće oštećenje državnog proračuna Republike Hrvatske, ovom prodajom.

Slijedom svega navedenog molimo vas da nam prokomentirate zašto je CERP sada oglasio prodaju, zašto se žuri sa prodajom državnih dionica HT-a?

Molimo Vas za komentar i odgovor kao pojašnjenje o prodaji HT dionica, zbog plasmana teksta, u što je moguće kraćem roku.

Objektiv <objektiv@objektivhr.com>
to:pr@t.ht.hr
Dec 3 (2 days ago)
UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovani,

Molimo Vas da nam prokomentirate prodaju dionica HT-a na Zagrebačkoj burzi, a koju je oglasio CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju), putem javne dražbe koja će se održati 7.12. ove godine.

Jeste li kao tvrtka sudjelovali u odluci o prodaji, te kada je dogovorena prodaja državnih dionica, tko je sve sudjelovao u odluci o prodaji, i zašto je ona “tako hitna”, u vrijeme kada Hrvatska ima tehničku vladu, koja u pravilu ne donosi strateški važne odluke po RH?

Republika Hrvatska jedna je od dioničara HT-a, te se ovom prodajom smatra kako država i HT prodaju u vrijeme tehničke vlade “obiteljsko srebro”.

Deutsche telekom je 2005., godine “kažnjen” s 95 milijuna dolara, a koje je uplatio američkom Ministarstvu pravosuđa, zbog dokazanih koruptivnih radnji njegovih tvrtki kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji (u iznosu od 9 i 6 milijuna dolara), u nagodbi s američkim vlastima, kako bi izbjegao tužbu.

Slijedom ove činjenice, molimo Vas da nam pojasnite i prokomentirate ovu prodaju dionica HT-a, a kojem je i država dioničar, kao i mogućem oštećenju državnog proračuna, ovom prodajom.

Molimo Vas za što hitniji odgovor, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

From: PR T-HT [mailto:PR@t.ht.hr]
Sent: Friday, December 04, 2015 9:07 AM
To: ‘Objektiv’
Subject: RE: UPIT za predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma gosp. Davora Tomaškovića

Poštovana gđo Milas,

zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku šaljemo odgovor:

„Hrvatski Telekom ne komentira poteze svojih dioničara, pa tako niti ovu konkretnu odluku, stoga predlažemo da se za komentar obratite izravno prodavatelju.“

Srdačan pozdrav,

Odjel za korporativne komunikacije

Hrvatski Telekom

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gđo Budimir,

Molimo Vas da nam prokomentirate poziv na javnu dražbu za prodaju redovnih dionica Hrvatskog telekom-a d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, oglašene od strane CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju), a koja će se održati dana 7. 12. 2015. godine, putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze.

Naime, CERP je oglasio prodaju dionica HT-a, u vrijeme dok Hrvatska ima tehničku vladu, pa se u pravilu ne donose strateški važne odluke do konstituiranja nove vlade, te se ovom objavom o prodaji državnih dionica, javlja sumnja u moguće oštećenje državnog proračuna.

Hoće li TIH, reagirati na ovu prodaju, barem objavom i poduzeti neke aktivnosti u vezi ovoga slučaja? Upit smo poslali i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kao i tehničkoj vladi, i upravi HT-a. Stoga Vas lijepo molimo za komentar ovoga slučaja, o prodaji “obiteljskog srebra”, dok vlada nije konstituirana.

Znajući da je Deutsche Telekom odnosno njegove tvrtke kćeri u Crnoj Gori i Makedoniji, kažnjene zbog koruptivnih radnji u iznosu od 95 milijuna dolara, pa slijedom toga postoji sumnja da se i u Hrvatskoj Deutsche telekom, odnosno HT, bavi suspektnom prodajom, u vrijeme tehničke vlade.

Deutsche telekom je 2005., godine u navedenim zemljama, dokazano, korumpirao određene institucije i ljude, što je otkrio američki Ured za pranje novca, te kako bi izbjegao tužbu, platio je navedenu kaznu u nagodbi, američkom Ministarstvu pravosuđa.

Slijedom navedenog, hoće li Transparency intervenirati ili se barem osvrnuti na ovaj slučaj, te upoznati javnost s mogućim oštećenjem državnog proračuna, te zašto baš sada ide prodaja HT dionica, kojem je dioničar i država?

Molimo Vas da nam prokomentirate gore navedeno u što je moguće kraćem roku, radi plasmana teksta.

S poštovanjem,

Vedrana Milas, glavna urednica

TIH Davorka Budimir <dbudimir@transparency.hr>

Poštovana gospođo Milas,

evo odgovora, na Vaš upit- odgovara dr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a:

„Država kao dioničar odnosno nositelj prava vlasništva nad dionicama HT-a ili bilo kojeg dioničkog društva ima pravo sa dionicama raspolagati poput svakog dioničara na slobodnom tržištu. Činjenica da je trenutno na snazi „tehnička vlada“ ne predstavlja prepreku ili barem ne bi smjelo biti preprekom, jer iza svake odluke o prodaji dionica stoji nečiji potpis, odluka i odgovornost. Tehnička vlada je i dalje Vlada, jer se pored takve odluke donose i mnoge druge odluke koje u javnosti nisu zapažene a kako bi sustav mogao učinkovito funkcionirati u prijelaznom razdoblju do formiranja nove Vlade.

Prodaja dionica ne mora nužno značiti prodaju „obiteljskog srebra“ odnosno koruptivnu radnju. Sredstva od prodaje dionica iz portfelja Republike ulaze u Državni proračun RH i kada to ne bi bilo tako moglo bi se postaviti pitanje kome su sredstva od prodaje dionice uplaćena, ako se eventualno radi o cesijskom odnosu. Ono što smatram ključnijim u ovom transferu jest to da tehnička vlada javnosti pruži potpunu informaciju o tome u koju svrhu će se sredstva prikupljena prodajom dionica HT-a upotrijebiti te da li je prodaja dionica obavljena barem po tržišnoj cijeni ili boljoj te ako ne, zbog čega je prodaja „obiteljskog srebra“ učinjena ispod tržišne cijene.

Tehnička vlada jednako tako mora javnosti podastrijeti potpunu informaciju za koju svrhu se ova prodaja čini upravo sada – radi li se o krpanju manjka u Državnom proračunu, plaćanju kamata prema inozemnim kreditorima, kupnja nekog drugog oblika imovine ili nešto sasvim drugo? Kako ovaj postupak ne bi bio nimalo sumnjiv, TIH poziva tehničku vladu a i vladu koja će preuzeti ovaj posao da javnosti podastre sve informacije o prodaji ovih dionica i namjeni sredstava prikupljenih ovom prodajomdr.sc. August Turina, član Upravnog odbora TIH-a

mr.scDavorka Budimir, predsjednica

Transparency International Croatia

 

Featured

Turska već mjesecima velik broj sirijskih izbjeglica koji službeno dolaze na njezinu granicu po kratkom postupku izgoni u njihovu ratom zahvaćenu zemlju i tako ih prisiljava da okušaju sreću ilegalno, s krijumčarima, upozorio je u ponedjeljak Human Rights Watch (HRW).

“Zbog zatvaranja turske granice trudnice, djeca, starci i bolesnici u bijegu od ratnih strahota u Siriji moraju prkositi graničarima”, izrazio je žaljenje član te nevladine organizacije Gerry Simpson koji je zabilježio 51 iskaz sirijskih izbjeglica.

“Turska je sve dosad velikodušno primala Sirijce i s punim pravom osigurava svoju granicu, ali tražitelje azila ne smije vraćati u ratom zahvaćeno područje”, dodao je Simpson.

Od početka građanskog rata 2011., režim islamsko-konzervativnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, starog protivnika sirijskog predsjednika Bašara al Asada, širom je otvorio vrata izbjeglicama i danas se službeno skrbi za više od 2,2 milijuna njih, ali im ne dodjeljuje izbjeglički status ni politički azil.

Turska, koju saveznici odavno optužuju da ne čini dovoljno kako bi zaustavila priljev novih džihadista u skupinu Islamsku državu (IS) preko svog teritorija, prije nekoliko mjeseci je pojačala svoje granične kontrole.

Featured

Eksplozija i pad ruskog Airbusa iznad Sinaja pobudio je opravdane sumnje da je avion raznesen bombom koju su u njega postavili teroristi. Brojne aviokompanije u panici su, zabrinuti za sigurnost putnika.

Vjeruje se kako je razina sigurnosti na aerodromima niska u svim zemljama u kojima djeluje ISIS, ali i nekim od susjednim zemljama.

Na popisu nesigurnih aerodroma nalaze se oni u Maroku, Alžiru, Tunisu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji te Turskoj, piše Daily Mail.

Što se tiče ruskog Airbusa i istrage koja se trenutno provodi, vjeruje se da je bombu u ruski avion unio djelatnik aerodroma koji ju je spremio u prtljagu. Britanci turiste upozoravaju da neke zemlje imaju “kulturološki problem” s obukom i motivacijom sigurnosnog osoblja.

“Nije riječ samo o Egipćanima. Vjerojatno će biti sve više zemalja koje će smatrati da sigurnost leži u instalaciji novih uređaja i pisanju uputa za njihovo korištenje”, upozorio je Philip Hammond.

Featured

Izbori su praznik demokracije, ako jesu, ono poslije izbora nije. U Hrvatskoj zasigurno, ne, a niti će biti. Demokracija ovdje teško raste i prima se, valjda ni sto godina za to ne bi bilo dovoljno.

Nije neka tajna a ni veliki napor uma shvatiti, da se Predsjednica – sama je naša sreća što ovlasti na Pantovčaku nema – htjela umiješati u izborni rasplet. To što bi to bilo izvan ustavnih ovlasti, odnosno nepoštivanje ustavnih odredbi, a koga briga, Ustav se ionako poštuje zbrda-zdola. Glavno je da stranka u kojoj je gospođa predsjednica izrasla i otišla u svijet, ostane na vlasti. Za to se ne biraju sredstva, i za taj uzvišeni cilj, sva su sredstva dozvoljena. No, relativna pobjeda stranke ‘zna se’ bila je toliko beznačajna – pet izbornih jedinica SDP-u i pet HDZ-u – da je plan propao još istog trenutka kad je Državno izborno povjerenstvo objavilo privremene rezultate. I ostalo je na tome, da je Predsjednica potpuno nepromišljeno i neodgovorno – što rade ti savjetnici, ako sama ne zna što radi? – čestitala relativnom pobjedniku.

Ali, kad ne može  Predsjednica, hoće Crkva! Na Kaptolu su se silno uznemirili na mogućnost još jednog mandata lijeve vlade pa su se odlučili na akciju. To što je ona protivna rezultatima izbora, zakonima države u koju se kunu – mi Hrvati – kao i zdravom razumu i životu, a koga je za to briga. Pa, majka Crkva valjda zna najbolje! Dakle, kako je MOST nezavisnih lista postao, svojim velikim uspjehom na ovim izborima, jako važan, možda i presudan za formiranje nove vlade, a time i vlasti, s Kaptola su krenuli frontalno na njih. S obzirom da je Most platforma, a ne politička stranka ni jedna opcija za sada nije dovoljno snažna da povuče na svoju stranu svih devetnaest zastupnika. Mišljenja koja su se mogla čuti još u izbornoj noći, da Mostu prijeti raskol, a time i raspad, kako vrijeme trgovanja ide, sve su realnija. Crkva će tome dati dostojan obol, sve da bi spasila ‘zna se’.

I tako, unatoč tome što se slažu oko nekih stvari, sve je jači sukob među članovima  MOST-a oko toga kako bi zapravo uopće trebali pregovarati sa strankama, a stječe se dojam kako je uspjeh najviše iznenadio njih same.

Hrvatska je tako često na repu Europe, s najprogresivnijim zakonima navodno, ali s najnazadnijom praksom sigurno. U Francuskoj, najvećoj katoličkoj zemlji Europe, posve je nemoguće i nezamislivo uopće da se Crkva, od najviših instanci do onih najnižih, miješa u svjetovni život, a pogotovo ne u politiku. Lijevi ili desni, manjinska vlada ili kohabitacija, kako god izbori dali. Crkva nema što tražiti ni raditi izvan sakristija. I u Njemačkoj je isto tako, koja doduše nije katolička nego protestantska, ali Crkvi se uvijek zna mjesto. Ako su nam uzor nekadašnje socijalističke zemlje, a danas najradikalnije zaostale članice EU, nećemo daleko dogurati, samo u propast.

Pa bi se tako sasvim realno moglo dogoditi, da voljom Crkve, imamo vlast koju birali nismo, koju ne želi prilična većina građana i koje je svima pun kufer. Premijera u šefu ‘zna se’ stranke, čovjeka koji je u politici više policajac nego političar, koji ne zna složiti tri suvisle rečenice, zapamtiti glavne dijelove programa stranke koju vodi, koji nije odmakao dalje od crvenih i crnih, ali koji bi baš onako kako su njegovi prethodnici odlazili iz stranke, i sâm trebao otići iz nje. A, ne, stranka ‘zna se’ bit će spašena, prisilom i nasiljem, a neželjeni čovjek i izborni gubitnik, bit će premijer.

I to samo znači, da izbori nisu festival demokracije, nego lakrdija i izigravanje zakona i prava, da MOST nije osvježenje, da nema reformi, mladih ljudi, nikakvog razvitka. Nego u 21. stoljeću, svi mi napredujemo u 19. stoljeće. Ipak, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, i svjetovnu i crkvenu.

 

Featured

Hrvatska je dobila svoj 9/11 – doduše preokrenutog datuma, ali je katastrofa po dvije najveće stranke slična tragediji rušenja blizanaca. Samo stranke osjećaju ovo rušenje, dok birači ne misle da su pogriješili. I HDZ i SDP su se urušili poput američkih blizanaca – u roku od par sati, do temelja. Ono što nacija nije čula, jest, koliko su dvije stranke dobile glasova, bez koalicijskih partnera. Ali to vjerojatno nećemo nikad niti čuti.  

Tomislav Karamarko i HDZ

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj se noći, sa zakašnjenjem od oko sat vremena obratio “navijačima” HDZ-a u svom stožeru, ujedno i naciji, nakon konzultacija sa svojim savjetnicima i koalicijskim partnerima – da je HDZ pobijedio. Istina je malo drugačija. SDP je izgubio sa svojom koalicijom, no niti HDZ nije pobijedio. Jutro poslije, donijelo je još poražavajuće službene rezultate, imajući na umu da je HDZ uzeo i glasove dijaspore.
MOST kao trojanski konj
MOST je sve zakomplicirao i postao trojanski konj dvije velike stranke. Niti jedna stranka ne može, niti mora tražiti “kuršlus” van sebe same. Birači nikome, ma kako se god on zvao, ne opraštaju deložacije, suspektne kredite, banke, švicarske franke, satrano pravosuđe koje je postalo najveća nakarada ovoga društva, raznorazne uhljebe, što političke, što one druge, namete i socijalnu neosjetljivost prošle vlade. Obje stranke su tokom godina uništile malog čovjeka, zaboravljajući da na njemu mirno žive svi uhljebi, da je politika odgovorna narodu, ma koliko god ona željela biti iznad njega. “Možeš koliko hoćeš, ali ne dokle hoćeš”, stara je uzrečica, koju su vladajući u obje stranke zaboravili. I dobili su što su zaslužili. Onaj tko ne sluša i ne radi u korist svog naroda, neće više biti na vlasti. Narod ga diže i spušta. Nikako shvatiti da prepotentnost i javašluk, onih koji rade na dobrobiti pojedinaca, uništavajući malog čovjeka, više ne prolaze u narodu. I tako su birači odlučili pravdu sami podijeliti na izborima a konačan rezultat je – nećemo vas, iznevjerili ste povjerenje nacije, malih ljudi, pa tako niti jedna velika stranka nije dobila potreban broj glasova za pobjedu. Narod je odlučio, a političari neka se koprcaju. To su tražili i dobili. No, ukoliko slijedeća vlada, koalicija neće raditi i zaštiti malog čovjeka – očekuju nas vrlo brzo novi izbori. Sve stane u jednu rečenicu: Promijenila su se vremena, kada su birači trpjeli i šutjeli. Ovo svima valja upamtiti. Genetska greška je što Hrvati dugo pamte.
Predsjednica zbrzala i stavila kamen oko vrata
Da je bilo tko u vlasti radio godinama unazad, po pravdi – pobijedio bi. Nisu ljudi više zadrti “svojom” strankom, i to su jasno pokazali na izborima. Od stranačke pripadnosti se ne živi. Ali i slijedeća vlada, ukoliko neće raditi na dobrobiti malog čovjeka ima svoj, puno kraći rok od četiri godine. Šteta je, da obje stranke nisu uzele u obzir poraz i šup kartu udijeljenu bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je bio lakmus ovim izborima. Već sada je posve jasno, da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nakon devet mjeseci provedenih na Pantovčaku, ne bi danas prošla na ponovljenim izborima. I ona je uvelike zaslužna za krah HDZ-a, svojim izletavanjem, provokacijama iz Kine legalno izabranoj vladi, jer dolazi iz redova HDZ-a. Posljednji gaf joj je bio čestitka prije službene objave DIP-a, o rezultatima parlamentarnih izbora. Tako je i ona uzela kamen i stavila ga sebi i svojoj stranci koja ju je vinula na Pantovčak oko vrata.
Što je zapravo bila poanta HDZ-ove kampanje?
HDZ-ovci po krvi, zamjeraju šefu stranke Tomislavu Karamarku beskrajnu vjeru u njegove savjetnike, koji su, istina, i više nego dobro odradili posao SDP-u, nego HDZ-u. Zamjeraju mu izbjegavanje sučeljavanja s Milanovićem, što nije ušao u ring, a želja za premijerskim mjestom, pokazala se kao utopija. Nije dovoljno iščitati ankete i ravnati se po njima. Zamjeraju mu članovi, što je ispao “zec”, primivši zdravo za gotovo “da je već premijer”, naopako računajući, da će pokupiti i da ima više od 68 glasova, jer su ga savjetnici u to uvjerili. Zato nije išao na sučeljavanje, prihvativši izvitoperenu retoriku svojih savjetnika: “ja sam pobjednik izbora”, “ne moram se sučeljavati s nikim”, “pobjednički rezultat je na mojoj strani”. On sam, pak, ne posjeduje širinu pogleda, imajući na umu njegov policijski profil, savjetnici mu također nemaju širinu, loš je retoričar i nije ponudio biračima ništa osim uvreda, po naputku svojih savjetnika drugim strankama, vjerujući u njihove loše, poslije će se pokazati – katastrofalne procjene. Još uvijek nije jasna predizborna kampanja HDZ-a, tj. što se željelo njome postići. Ako su željeli uzeti glasove SDP-u, nisu smjeli vrijeđati SDP-ovo biračko tijelo. Ako su željeli mobilizirati svoje “spavače”, trebali su se koncentrirati na program. Što je, zapravo, bila poanta HDZ-ove predizborne kampanje?
Prgomet ima širinu
 

Tako HDZ nije dobio izbore, s tri “boda” razlike od bivših. Podjednako su loše obje stranke i narod ih ne želi. To je poruka koju se treba shvatiti, za budućnost. Šef HDZ-a još nije kontaktirao MOST, Božu Petrova, niti Prgometa službeno, očito niti sada ne shvaćajući kako je danas najvažnija stvar u zemlji zvati se Drago Prgomet. Jer Prgomet ima daleko više političkog iskustva, uzevši u obzir da je od 2003., godine ušao u Sabor kao HDZ-ovac. Ali se također postavlja pitanje, ako je sada Prgomet otkriven, što je radio prošlih godina, osim što se u neslozi razišao s HDZ-om i Karamarkom, a javnost ga doživljava kao promjenu. Ta on je godinama već u politici, ima više političkog iskustva od Karamarka, nije tip koji ne trpi debate, dapače, stječe se dojam da ih i voli, a to može samo čovjek koji posjeduje širinu i dubinu. Daleko od toga da Prgometu neće proraditi taština i da mu ego neće proraditi. Valja upamtiti da je Drago Prgomet od 2003., u Saboru, da je obnašao funkciju člana Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, bio član Odbora za useljeništvo, ali javnosti je odnedavno postao poznat. Kako to, da se od 2003., bavi politikom i sjedivši u Saboru, a hrvatska javnost ga je tek sada otkrila? Što je Prgomet radio u Saboru, da se nije istakao i puno prije u svom radu?

Reteriranje šefa HDZ-a

Karamarko želi ponuditi Prgometu, kako se neslužbeno doznaje, mjesto premijera, a on sam, vratio bi se u Sabor i odradio svoj mandat u tišini, šefujući HDZ-om, u sjeni, primiren.
Greška za greškom 
I opet greška, stara tjedan dana prije izbora. Karamarko je, po naputku svojih savjetnika omalovažavao MOST, baš kao i Kujudndžić Živi zid na izborima za predsjednika. Kujundžić je potonuo, Živi zid “prošao”. I opet se ništa iz prošlih predsjedničkih izbora nije naučilo, koji su, opet ponovljeno, bili lakmus ovim izborima.
MOST neće u koaliciju, ofermanio je potvrdu od javnog bilježnika. Tako bi ga obje stranke lako mogle lomiti i nesviklog Prgometa na mjestu premijera, da se HDZ ili SDP pojave u dogledno vrijeme kao spasitelji, kada ovoga stignu sve nedaće koje nosi premijerska funkcija. Prgomet pak ne smatra Karamarka svojim nekim velikim protivnikom. Niti treba, dokazali su to izbori.
Milanović ponudio MOSTU partnerstvo
Milanović je, pak, cijelo vrijeme izborne kampanje, doduše samo na novinarske upite odgovarao HDZ-u otrovno, stavljajući u prvi plan ono što je napravila njegova vlada i što joj je na umu u daljnjem radu. Ali ljudi nisu zaboravili braniteljski šator u Savskoj, ministra policije Ostojića “mogu ali neću”, koji ga nije želio maknuti, zorno pokazujući na ovom primjeru, da nismo svi jednaki pred zakonom. Dozvolila je dosadašnja vlada deložacije ljudi, socijalnu neosjetljivost, ne zaštićujući malog čovjeka,  Zmajlovićevo divljanje i selidbu, besramno trošenje novaca poreznih obveznika, Pusićkinu vožnju pod rotirkama psa k veterinaru i bahatluk prijevoza avionom iz Ankare, Opaćićkino ne primanje silovanih žena – i još mnogo toga. Umjesto da je “čistio” kao premijer sve afere, po kratkom postupku, danas bi bio pobjednik. Štiteći “svoje”, uništio je sebe, koaliciju i – izgubio izbore. Da je radio, birači bi vidjeli da su svi jednaki pred zakonom, makar u praksi to nikada nećemo biti, ali bi bila bačena kost za slijedeće četiri godine. Milanović je, za razliku od Karamarka, zatomio svoju nadaleko poznatu aroganciju koja je čak postala i simpatična, u izazivanju šefa HDZ-a na sučeljavanje, a ovaj odbio – također iz arogancije (oni su karakterno isti). U izbornoj noći javno je pozvao najvažniju udrugu u zemlji MOST, dobitnike izbora, da se pridruže koaliciji riječima “Mi ne možemo sami” i ponudio partnerstvo MOST-u. Jer drugačije niti ne može doći na vlast.
Najvažnije se danas zvati Drago… Prgomet
I on također, ukoliko mu ego dozvoli, kako kažu neslužbeno u SDP-u, želi najvažnijem imenu u zemlji Dragu Prgometu ponuditi mjesto premijera, dok bi se on sam fizički sklonio u Ministarstvo vanjskih poslova na mjestu ministra. Na taj način pokazao bi svoju veličinu i širinu, pomalo savjetujući Prgometa. I tu je u prednosti pred Karamarkom, jer šef HDZ-a nema apsolutno nikakvo praktično iskustvo na premijerskoj poziciji.
“Hladni rat” preko Hrvatske
Kako hrvatska javnost, barem većina ne zna da se već godinama preko Hrvatske vodi “hladni rat” između Amerikanaca, Britanaca, a i Rusi nam dođu k’o nepotreban flaster, koji žele ući na ove prostore, pa čičak traka EU, koja bi određivala što možemo, a što ne – to je cirkus još i veći. Amerikanci su se unervozili udarajući po Hrvatskoj pitanjem “što želi”, jer Rusi preko MOL-a i Mađarske žele ove prostore, s predbacivanjem Amerikanaca: “Vi biste kao Vučić šurovali s MOL-om”. U isto vrijeme, predsjednica se priklonila Višegradskoj skupini, na što Amerikanci ne gledaju blagonaklono, poslavši poruku preko Britanije odnosno Davida Camerona – nek se Hrvatska odluči. U ovom cirkusu, dvije zaraćene strane jednako dišu: Neće Ruse, niti im je EU daleka rođakinja. A Hrvati neće nikoga – ukoliko im taj netko ne pruži osnovu za dobar život i garantira isti – nečim. Do sada je Hrvatska bila poligon stranaca i rob diktatura kako se kome prohtije. Milanović je odbrusio Europskoj komisiji, što su Hrvati popratili sa simpatijama u slučaju Slovenije. Hrvatska treba čovjeka koji će štititi njene interese, ne podilazeći vanjskim faktorima.
Razbijena politička matrica
Ovo je prvi put da su Hrvati, ne obazirući se na vanjske diktate, jer većina nije niti percipirala, a samo takvi mogu kompletno slomiti cijelu političku matricu, izabravši po svojem nahođenju, a ne diktatu politike izvana, dobro ili loše po sebe. Uzalud su političari letali od Merkelice do Camerona, naslikavali se i blesasto smješkali u kamere. “Imamo potporu vanjskih” – biračima nije sjelo. Tko vanjski daje potporu i kome – Hrvatima je svejedno. Ukoliko su loše izabrali, izbori će biti puno prije kraja redovnog mandata. Ne može se više, niti koliko hoće niti dokle hoće.
Šup karta od sada i prije završetka mandata
U Hrvatskoj se politika svela i najvažnija stvar danas je – zvati se Drago Prgomet. Od prije neki dan, ništa više neće biti kao do sada. Političari će šup kartu zaraditi i prije kraja mandata. Ukoliko žele stolovati, provučeni danas kroz ušicu igle, tko god zasjeo i dobio mandat. Neće se više moći provlačiti službena kartica u osobne svrhe, dizati avion, vozikati psa pod rotirkama k veterinaru, trošiti i ne odgovarati za rasipanje poreznog novca. Bolje se riješiti jednoga, dvoje, troje, nego “kleknut” na izborima. Ukoliko budu pametni. No u to je teško moguće povjerovati i naivnima.
Featured

Za Hrvatski sabor birali smo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u ‘dijaspori’, a osam pripadnici nacionalnih manjina. Za Sabor se glasalo u Hrvatskoj, te u još 48 država diljem svijeta.

00:59 DIP-ovi rezulati (67 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:35 DIP-ovi rezulati (59 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:25 DIP-ovi rezulati (54 posto obrađenih glasova)

Domoljubna koalicija 61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

00:00 Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin obratio se javnosti u ponoć. Glasovalo je 60,47 posto birača. Ukupno je obrađeno 50 posto glasova.

Domoljubna koalicija  61

Hrvatska raste 53

MOST 19

IDS 4

HDSSB 2

Milan Bandić 2

Živi zid 1

Uspješna Hrvatska 1

23:56 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 45 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

IDS – 4

HDSSB – 2

Bandić Milan 365 – 2

Živi zid – 1

Uspješna Hrvatska – 1

23:40 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 40 posto obrađenih biračkih mjesta:

Domoljubna koalicija – 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)

Hrvatska raste – 54

MOST – 19

HDSSB – 2

IDS – 4

Živi zid – 1

Bandić Milan 365 – 2

Uspješna Hrvatska – 1

23:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 35 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 60 (HDZ-u su pribrojana 3 mandata iz dijaspore)
SDP-ova koalicija 54
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
Uspješna Hrvatska 1
ŽIVI ZID 1


23:00 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 31 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 61
SDP-ova koalicija 53
MOST 19
IDS 4
HDSSB 2
Bandić 2
UH 1
ŽIVI ZID 1

22: 50 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 26,45 posto obrađenih biračkih mjesta:

SDP-ova koalicija 55
MOST 19
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 2

IZBORIIzvor: n1

22:30 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 22 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 53

MOST 18
IDS 4
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2

Bandić 1
Uspješna Hrvatska 1

22:20 Ovo su trenutno objavljeni rezultati s 19 posto obrađenih biračkih mjesta:

HDZ-ova koalicija 63
SDP-ova koalicija 54
MOST 16
IDS 5
ŽIVI ZID 1
HDSSB 2
Bandić 2

IZBORIIzvor: N1

22:00 Prvi službeni, ali nepotpuni rezultati DIP-a nakon 14,30 posto prebrojanih glasova:

Domoljubna koalicija 63
Hrvatska raste 52
MOST – 17
IDS 5
Živi zid 2
Bandić 2
HDSSB 2

21:45 Ostojić: Drago mi je da je Prgomet odbio ponudu HDZ-a

21:40 Ružica Vukovac iz Mosta: Nude nam mjesto šefa Sabora i premijera.

21:20 Vrdoljak: Idemo napraviti veliku koaliciju s MOST-om

21:15 Živi zid je i očigledno zadovoljan brojem mandata koje je osvojio prema izlaznim anketama. Pred hotelom u kojem čekaju i konačne rezultate ‘pripremili’ su bakljadu.

21:11 HDZ-ovci su se uhvatili u kolo i rasplesali uz Thompsonove hitove

21:10 Jadranka Kosor za N1: Razgovori su već počeli i telefoni su usijani

21:00 Ivo Josipović kazao je za N1: ‘MOST je uhvatio pravi trenutak. Kao nekad Laburisti. No očito je riječ o ljudima koji imaju nešto za reći. Most je više desno nego lijevo. Ne bih nagađao o postizbornim koalicijama’

20:55 Sociolog Dražen Lalić je u razgovoru za N1 rekao: “Ja da sam na mjestu MOST-a, ja bih isključio telefone. ORaH je ostao na samo jednoj političarki i bilo je jasno da će loše proći, kada je Mirela Holy promovirala izbornu kuharicu.”

“Opozicija nije uspjela pretočiti nezadovoljstvo u podršku za sebe. Most i manje stranke će odlučivati o Vladi. Oni su se pojavili tek nekoliko mjeseci prije izbora i vidi se da imaju pojedine konzervativne predstavnike, kuda će oni krenuti u smislu koaliranja je teško procijeniti.

20:50 Prema novim rezultatima izlaznih anketa Domoljubna koalicija koja je preuzela vodstvo s ukupno 57 mandata najbolji rezultat, devet mandata, ostvarila je u V. izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko srijesmka županija), dok je koalicija Hrvatska raste najuspješnija u III. jedinici (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija) gdje je dobila osam mandata.

20:10 NOVI PODACI IZLAZNIH ANKETA:

Domoljubna koalicija 57
Hrvatska raste 56
MOST 17
Živi zid 3
IDS 3
Bandić 2
HDSSB 2

20:00 U studiju N1 televizije izlazne ankete komentirali su i ekonomistica Sandra Švaljek te povjesničar Tvrtko jakovina.

‘Rezultat je interesantan jer tako nešto još nismo imali. Poznato je da stranke ciljaju glasača u sredini a to je došlo do izražaja u programima vodećih koalicija

Čisto ziherašenje, a to nije primjereno za trenutak u kojem je Hrvatska. Rezultat Mosta je nagrada birača za hrabrost koju su pokazali. Ekonomski program Mosta je krajnje liberalan, ali teško je reći da su građani to prepoznali. No Most ima određene rezultate na lokalnoj razini’, rekla je Švaljek.

‘Ako ovakvo stanje ostane onda će Most biti ključan. Meni se čini da će lijeva koalicija lakše pregovarati oko reformi javne uprave. Manjinska vlada nije katastrofa, ali bit će eksperiment. U toj situaciji Most može gurati vladu na reforme. Meni se čini da Most ima dilemu da li su treća opcija i to može biti skliska stvar. Ako dođe do pregovora, mi imamo iskustvo da se male stranke moglo jeftino kupiti’, smatra Jakovina.

19:43 Gosti u studiju komentirali su prve izjave političara nakon izlaznih anketa.

Vučković: Dobro smo predvidjeli da će ovo biti triler. Nije dobro da neki već proglašavaju pobjedu, Hajdaš Dončić je tu bio ishitren.

Lalić: Tri su opasnosti. Prvo – politički autizam vodećih stranaka. Druga je opasnost od manjinske vlade, jer ako je vjerovati Mostu oni neće koalirati. Treća je opasnost vezana za neprihvaćenje odgovornosti kod manjinskih lista.

19:09 Prema prvim izlaznim anketama, Živi zid je osvojio tri mandata.

19:08 Prema prvim izlaznim anketama ORaH nije osvojio niti jedno zastupničko mjesto.

19:07 MOST u euforiji: Za sada imaju 18 zastupničkih mjesta.

19:06 Koalicija Hrvatska raste zadovoljna izlaznim anketama.

19:05 Po objavi izlaznih anketa u stožeru HDZ-a zavladala je nevjerica.

19:03 Prema izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste 56 mandata, HDZ-ova isto toliko. Most osvaja 18, HDSSB 2, IDS 3, Živi zid 3, Bandić Milan 2 mandata.

18:55 Izbore u studiju N1 komentiraju sociolog Dražen Lalić i politička analitičarka Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Komentar izlaznih anketa.

Lalić: Očito je da se bez Mosta neće moći formirati vlada u Hrvatskoj

Vučković: Ovo će biti veliki politički test za Most.

Koliko je izlaznost važna?

‘Jako je važna, jer je to indikator povjerenja birača. Nadam se još boljim rezultatima do kraja glasanja jer sam očekivala i veću izlasnost’, kaže Vučković.

Lalić: Očito je da velikim strankama odgovara niža izlasnost. Imamo sličnu izlasnost kao i 2011. Izgleda da se apatija u društvu i dalje održava.

Postoji li neko objašnjenje zašto je ujutro bila bolja izlaznost?

Vučković: Teško je reći, no ja bih rekla da su izašli ranije zbog lijepog vremena. To su građani koji uvijek izlaze na izbore.

Lalić: Najveća je snaga ovih 30-ak posto koji nisu izašli i na to mora računati svaka vlast. U situaciji razmjerno male izlaznosti onda veće snage profitiraju jer imaju bolju organizaciju i više rade na terenu.

Specifičnost Hrvatske je da je u urbanijim sredinama veća izlaznost.

Lalić: Veća je koncentracija visokoobrazovnih ljudi, a i lako je uočiti da su u tim gradovima bolji uvjeti za život. Sve je to vezano uz ranije spomenutu apatiju. Kad su ljudi opterećeni siromaštvom – nije ih briga za izbore. Očito je nezadovoljstvo političkim akterima svih boja.
18:48 Stožer HDZ-a u Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu je poluprazan, a od viđenijih HDZ-ovaca njime je prošetao tek Željko Reiner.

18:30 Sudeći po izlaznosti, ovo će biti doista posebni izbori, motivacija birača i njihov broj samo je jedna od činjenica koje bi mogle odlučiti ove izbore. Veliko je pitanje večeras kako će proći veliki izborni blokovi Hrvatska raste predvođena SDP-om i Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om.

Podsjetimo, do 16:30 glaslao je 46,57 posto birača. Prije četiri godine izlaznost je do 16:30 iznosila 46,06 posto.

Prvi izbori s preferencijalnim glasom

Osmi su  ovo saborski izbori, prvi parlamentarni na kojima su birači imali preferencijski glas, dakle na listi za koju su glasali mogli su zaokružiti i ime kandidata kojemu su davali prednost, odnosno kojeg su preferirali u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na listi. Za naklonost birača bore se političke stranke i koalicije, nezavisni i kandidati nacionalnih manjina, kandidata je više od 2.300 sa 166 listi, mahom stranačkih.

Featured

Predsjednik IDS-a Boris Miletić u utorak je izrazio nevjericu što je vodstvo HDSSB-a u Saboru predalo izborne liste u pratnji Slavonske sokolske garde u crnim uniformama s HDSSB-ovim zastavama, ocijenivši to sumrakom zdrave pameti.

Miletić je za Hinu izjavio kako je ostao šokiran, kao i cijela Istra.

“Glavaš postrojava crnokošuljaše u središtu Zagreba, a nitko ne reagira. To je sumrak zdrave pameti, demonstracija gluposti i primitivizma”, poručio je Miletić.

Postrojavanje tzv. Glavaševe garde ocijenio je uvredom za sve što je Hrvatska postigla u posljednjih dvadeset godina u smislu razvoja demokracije i civiliziranog društva. “Sretan sam što se tako nešto u Istri ne može dogoditi”, zaključio je Miletić.

Na Hinin upit u PU zagrebačkoj rekli su da u tom slučaju nije bilo elemenata prekršaja ili kaznenog djela.

Featured

Poduzetnik Tomislav Horvatinčić rekao je u obrani iznoseći je u postupku koji se vodi protiv njega na šibenskome sudu zbog sumnje da je u kolovozu 2011. skrivio pomorsku nesreću u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro kako ne prođe dan a da ne pomisli na poginule i kako život mjeri u razdobljima prije i poslije nesreće, a da je neposredno prije sudara doživio ‘blackout’.

Kako je rekao, unatoč odbijanju obitelji da prihvati materijalnu kompenzaciju za poginule, i dalje je spreman za takav dogovor.

Horvatinčić je u jednoipolsatnom iznošenju obrane iscrpno opisao kako je iz njegove perspektive izgledao kobni dan te okolnosti prije nesreće.

Sudu je ispričao kako je sa zaručnicom odlučio uzeti “nekoliko dana pauze te su napravili itinerar od Ičića do Hvara”.

Rekao je da je kobnog dana imao glavobolju pa je popio dvije tablete Tomapirina te se sa zaručnicom uputio prema Hvaru.

Najprije je plovio brzinom od tri do pet milja, a kad je izišao na otvoreno more, povećao je brzinu na 20 do 25 milja, te je prebacio na autopilotno upravljanje plovilom, no ostao je sjediti za kormilom, kako je objasnio, u maniri dobrog pomorca.

U jednom trenutku, rekao je Horvatinčić, na udaljenosti oko tri kilometra na desnoj je strani ugledao jedrilicu koja se kretala prema njemu, no nije imala razvijena jedra.

Nakon nekog vremena uočio je jedrilicu udaljenu oko 400 metara, opet njemu s desne strane, no, kako je rekao, iskusni pomorci ne reagiraju prije nego što se nađu na udaljenosti od 250 ili 300 metara od drugog plovila.

Horvatinčić je rekao kako je i on namjeravao na spomenutoj udaljenosti autopilot skrenuti ulijevo, no u tom je trenutku doživio, kako je to nazvao, ‘blackout’.

Osvijestio se kad ga je zaručnica prodrmala i nekoliko puta zazvala imenom, a odmah nakon toga, rekao je sudu, udario je u ‘nekakvu prepreku’.

Kad se okrenuo, vidio je da se dogodila havarija, da je naletio na jedrilicu koju je namjeravao izbjeći.

Na 92 mu se nitko nije javio, a 112 zaboravio pozvati

Tada je pozvao gumenjak koji je prolazio u blizini, a za kormilom mu je bio Nijemac, koji mu je rekao da su ljudi s jedrilice mrtvi te kako nema potrebe ići na taj brod. Dodao je kako je odmah počeo zvati pomoć, no na broj 92 nitko mu se nije javio.

Nije se sjetio, rekao je, nazvati 112, no počeo je zvati prijatelje i poznanike iz Splita te s Hvara, od kojih je tražio da pozovu pomoć. Dodao je kako je bio u potpunom šoku.

Na pitanje suda kako objašnjava svoju prvu izjavu, koju je poslala njegova tvrtka, a u kojoj je naveo kako je nesreću “izazvala greška na autopilotu”, Horvatinčić je odgovorio kako ne isključuje mogućnost da je problem bio u upravljačkom mehanizmu, no ne sjeća se da je izričito spomenuo autopilota.

Horvatinčić je ustvrdio kako članu uprave tvrtke Vajagiću nikada nije diktirao niti sugerirao što da napiše u priopćenju medijima te kako je on to učinio samoinicijativno, pretpostavljajući u čemu je problem s obzirom na dosadašnje intervencije na plovilu.

Na današnjem ročištu odbijen je i zahtjev predstavnika obitelji poginulih Talijana za izuzeće sutkinje Maje Šupe zbog tvrdnji kako je pristrana i naklonjena optuženiku.

Tražio odštetu od obitelji poginulih Talijana

Tvrtka Tomislava Horvatinčića, kako javlja HRT, tražila je 250 tisuća eura odštete od obitelji talijanskih nautičara stradalih u pomorskoj nesreći kod Primoštena. To je na suđenju otkrio opunomoćenik obitelji Salipietro Ognjen Frangeš te je upitao Horvatinčića je li upoznat s tim procesom pokrenutim na Trgovačkom sudu u Splitu.

Riječ je o tvrtki Santa Marina na koju je bila registrirana i jahta kojom je Horvatinčić udario u jedrilicu talijanskog para.

“Ja svaki dan potpisujem jako puno dokumentacije”, rekao je Horvatinčić dodavši kako ne zna je li to potpisao niti da se sjeća odštetnog zahtjeva.

Featured

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić ponudio je u ponedjeljak članstvu svojeg sindikata ostavku na raspolaganje, držeći da je nedavni štrajk u obrazovanju i znanosti bio neuspješan, pa za takav neuspjeh treba snositi posljedice.

Stipić ističe da je štrajk započet 25. rujna radi povećanja plaća u obrazovanju i znanosti za četiri posto doživio urušavanje i osipanje. Bio je to najduljii štrajk koji nije donio ništa, a zbog osipanja sudionika i neuspjeha sindikati će u svakoj idućoj situaciji biti sve slabiji i štrajkaški nesposobniji izboriti se za svoje ciljeve.

Dalekosežne posljedice neuspjeha štrajka

“Zbog neuspjeha ovog štrajka, čemu smo i mi iz ‘Preporoda’ u nekoj mjeri pridonijeli, ali i zbog dalekosežnih posljedica koje će taj neuspjeh izazvati na sindikalnoj sceni, podnosim ostavku o kojoj će se svi članovi sindikata izjasniti pojedinačnim, tajnim izjašnjavanjem”, izjavio je Stipić na konferenciji za novinare.

Stipićeva ostavka nije neopoziva već će se o njoj moći izjasniti preko 8000 članova sindikata, koji će od 7. do 13. listopada o tomu glasovati, a odluku će donijeti većina glasova onih koji pristupe izjašnjavanju.

Slože li se s njegovom ostavkom, Stipić će odustati od kandidature za idući mandat za koju su ga predložile podružnice sindikata, a dobije li pozitivno mišljenje članstva, njegova će kandidatura za daljnje obnašanje dužnosti biti na skupštini sindikata 8. listopada zajedno s ostalim kandidaturama.

Smatra da je razlog za štrajk bio osnovan i zato su u njemu solidarno sudjelovali s ostala tri sindikata koji su ga organizirali, ali se tijekom štrajka pokazalo da su sindikalci podcijenili solidnu pripremljenost Vlade za taj štrajk, kaže.

“Sindikati su odluke o nastavku štrajka donosili euforično, bez analize, ignoriranjem činjenica i podataka”, tvrdi Stipić.

“Predložili smo da se štrajk okonča treći ili četvrti dan, ali smo odbijeni. Trebalo je imati izlaznu strategiju i ne dovesti se u situaciju da nam Vlada ponudi onakvo ponižavajuće pismo namjere”, kaže Stipić dodajući da štrajk “nije vodio Ribić, nego premijer Milanović, on je iz Vlade vukao konce”.

Na upit očekuje li ponudu ostavki kolega iz drugih sindikata, Stipić je odgovorio kako to od njih ne očekuje jer bi time doveli u pitanje ono što smatraju neospornim, a to je uspjeh štrajka. On uspjehom ne smatra to što se nekoliko dana pričalo o potplaćenosti prosvjetara jer se, kaže, o tome priča već godinama.

“Gore od neuspjeha je neuspjeh proglasiti uspjehom. Onaj tko je uspio, treba dobiti priznanje i pohvalu, a mi koji smatramo da nismo uspjeli dajemo ostavku”, kaže Stipić.

Komentirajući Stipićevu ponudu ostavke, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je Hini kako je podupire, kao i prijedlog da i ostali učine isto.

Najavio je da će i on, kao i predsjednik sindikata Igor Radeka na sjednici Velikog vijeća sindikata, 17. listopada, podnijeti ostavke, a o njima će se izjasniti Veliko vijeće.

“Treba vidjeti gdje je lanac pukao, kod vodstva, povjerenika ili članova, treba se analizirati situacija”, kaže Ribić naglasivši da to nije ništa novo ni spektakularno, ali da Stipić od toga radi spektakl i predstavu za medije.

“Trebao je onda Stipić dati neopozivu ostavku, s obzirom na to koliko se trudio tijekom štrajka raditi analize i ostalo što je potkopavalo samu provedbu štrajka”, smatra Ribić.

Ponovio je svoju ocjenu da su štrajk kao “vrstu pritiska”, kao bitku za svoj cilj sindikati izgubili, i tu nema pobjede, no štrajk je bio i demonstracija sindikalnih zahtjeva.

“Ostavio je traga na društvo, izbornu kampanju, javnost i politku. Jeka ovog štrajka ostat će u glavama svake politike koja pobijedi, svatko će znati što su prosvjetari tražili i svatko će znati da prosvjetari mogu ‘ugristi”, ponovio je Ribić svoje tvrdnje izrečene na dan prekida štrajka.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec naglasio je da nije štrajk proglasio uspješnim jer cilj povećanja plaća od četiri posto nisu postigli i Vlada je ovoga puta bila jača i pobijedila.

“Tvrdim da zbog toga borbu nećemo zaustaviti i sa svojim ćemo zahtjevima dočekati svaku iduću Vladu, koja god to bila. Uostalom, iz poraza se više može naučiti nego iz pobjede i to je prilika da ojačamo svoje slabe karike”, kaže Mihalinec.

U vezi podnošenja ostavke kaže da se nakon svake akcije u tom sindikatu radi temeljita analiza na svim razinama, a po statutu su mandati njega kao predsjednika, kao i svih dužnosnika sindikata, također na raspolaganju.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je prva objavila prekid štrajka, nije bila dostupna za komentar ostavke, no ona je odmah po odustajanju od štrajka poručila da je štrajk bio uspješan jer su sindikati pokazali da znaju braniti svoju profesiju, te su upozorili na probleme u sustavu obrazovanja.

Featured

Nakon šest godina recesije Hrvatska je u posljednja dva kvartala zabilježila simboličan rast gospodarstva te ušla u stagnaciju, a snažniji oporavak ne očekuje se niti sljedećih godina.
Prema istraživanju Bloomberga ponovno smo svrstani među deset najslabijih ekonomija svijeta, što se tiče gospodarskog rasta, te smo ove godine na šestom mjestu s prognoziranim rastom od 0,2 posto.
Najveći pad imat će Ukrajina gdje se očekuje pad BDP-a od čak 4 posto, dok se na drugom mjestu nalazi Rusija s padom od 3,5 posto. Ukrajinsko gospodarstvo pogođeno je ratom na istoku zemlje, dok Rusija trpi zbog zapadnih sankcija i niskih cijena nafte.
Slijede Brazil i Argentina čija gospodarstva su pod pristiskom zbog snažne inflacije i visoke nezaposlenosti. Brazilsko gospodarstvo ove će se godine, prema procjenama, smanjiti za 1,6 posto, dok će Argentina imati pad od 1,5 posto.
Među deset najslabijih gospodarstava našla se i Švicarska koja je pogođena snažnim rastom tečaja franka te će njihov BDP porasti za samo 0,1 posto.
Hrvatska je na šestom mjestu s rastom od 0,2 posto, dok se za Srbiju, prema Bloombergovom istraživanju očekuje rast od 0,5 posto.
Grčka, koja je ovog tjedna završila u bankrotu nakon što je propustila uplatu 1,6 milijardi eura dospjelih obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu ove godine trebala bi imati rast gospodarstva od 0,9 posto.
Na posljednjem mjestu deset “najsporijih” je Italija, koja se već dulje vrijeme bori kako bi probudila uspavano gospodarstvo, a prema procjenama ove bi godine trebala imati rast od 1,1 posto.
Sa druge strane, od europskih zemalja najveći rast imat će Irska čije gospodarstvo bi trebalo porasti za 4,5 posto, a slijedi Poljska s porastom od 4 posto. Češka i slovačka imat će rast od 3 odnosno 2,9 posto.

Featured

Jedan od najdužih sudskih procesa u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučaj Hrastov, koji se po sudnicama vuče već 21 godinu, dobio je (privremeni) epilog na Vrhovnom sudu.

U ovom procesu punom apsurda, Županijski sud u Karlovcu je Mihajla Hrastova, optuženog za ratni zločin iz 1991.-e na Koranskom mostu u kojem je ubijeno 13 srpskih civila već tri puta oslobađao uz obrazloženje da je pucnjavi predhodio napad srpskih vojnika čime su oni izgubili status zarobljenika.

No, Vrhovni sud poništio je sve tri presude i sam proveo drugostupanjski i trećestupanjski postupak te Hrastova proglasio krivim i osudio na sedam godina zatvora. Potom je Ustavni sud poništio tu presudu zbog proceduralnih razloga pa je suđenje pred Vrhovnim sudom počelo iznova. U tom postupku Hrastov je osuđen na četiri godine zatvora

Vrhovni sud danas je odbio žalbe Hrastova i karlovačkog Županijskog državnog odvjetništva te Hrastovu potvrdio četverogodišnju zatvorsku kaznu za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991.-e:  “Sud je presudio žalbe optuženika Mihajla Hrastova i državnog odvjetnika koje se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje drugostupanjska presuda”, stoji u presudi.

Hrastov je i u prvom postupku Vrhovnog suda proglašen krivim jer je postupio protivno Haškoj i Ženevskoj konvenciji iako je djelovao kao pripadnik posebne jedinice policije karlovačke policije i to u vrijeme kada su jedinice MUP-a i Zbora narodne garde odbijale napade aktivnog i rezervnog sastava JNA na Karlovac.

Naime, Vrhovni je sud zauzeo stanovište da nije smio, nakon što je primio zadatak da sa svojom grupom čuva i preprati u prostorije Policijske uprave grupu vojnika, pucati na njih na Koranskom mostu, jer nisu bili neposredno ugroženi životi njega i drugih policajaca.

No Županijski sud oslobađao ga je na temelju iskaza svjedoka i samog Hrastova da je njegov suborac, koji je bio pratitelj zarobljenika napadnut, te da su nakon toga pripadnici JNA krenuli prema Hrastovu. U oslobađajućim presudama stajalo je da je time “stao u obranu napadnutog suborca. a od sebe je otklonio izravno predstojeći napad i spriječio zlo većih razmjena, upad neprijatelja u grad“, dakle da je “postupao u nužnoj obrani, zbog čega je i oslobođen“.

Ovaj slučaj pun proturječja, nakon 24 godine dočekao je i drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda, koja još nije dostavljena njegovom odvjetniku, Krešimiru Vilajtoviću, no on je njome vidno nezadovoljan:

“Činjenice i dokazi koji su izvedeni tijekom postupka isključivo su kazneno-pravna odgovornost gospodina Hrastova. Takvog uvjerenja je bio i Županijski sud u Karlovcu kada ga je tri puta oslobodio za to kazneno djelo. Takvog sam uvjerenja i ja. Predmet Koranski most je predmet je predmet koji traje 24.-u godinu. Hrastov je 24 godine pod kaznenim postupkom. To je najduži predmet u Hrvatskoj. Postavljamo si pitanje koja je to presuda i gdje je tu pravda i pravičnost nakon 24 godine. Mislim da tu pravde nema.”

S predmetom idu dalje. Najavili su ustavnu tužbu: “Nisu sve pravne opcije iscrpljene. Obrana i dalje ide u pravnu bitku. To je jedino što nam preostaje. Idemo ustavnom tužbom protiv tih presuda Vrhovnog suda, idemo žestoko napasti i pokušati ukinuti i jednu i drugu presudu i dokazati nevinost gospodina Hrastova. U trenutku kada primimo drugostupanjsku, odnosno trećestupanjsku presudu počinje teći rok od 30 dana u kojem možemo podići ustavnu tužbu. Naravno da ćemo to iskoristiti. U toj ustavnoj tužbi tražit ćemo da se odgodi izvršenje kazne zatvora sve do odluke Ustavnog suda uz jednu napomenu da je gospodin Hrastov već više od dvije godine, što u pritvoru što u kaznionici, po prethodnoj presudi Vrhovnog suda. Već je odslužio više od dvije godine kazne zatvora.”

Kako je Hrastov četverogodišnju kaznu još 2009. počeo služiti u zatvoru u Lepoglavi, ali je odlukom Ustavnog suda zbog proceduralnih razloga tadašnja pravomoćna presuda bila ukinuta, u kaznu će mu se priznati razdoblje od svibnja 2009. do prosinca 2010. kao i vrijeme provedeno u pritvoru od 6. ožujka do 4. rujna 1992.Njegov odvjetnik tvrdi da će se i ovog puta dobrovoljno prijaviti u zatvor.

“To ovisi od kapaciteta i slobodnih mjesta u zatvoru. U pravilu 30-ak ili 40 dana, možda dva mjeseca treba da se uruči poziv za izdržavanje kazne zatvora. Cijela Hrvatska javnost zna da je gospodin Hrastov i prvi put kad je trebao otići na izdržavanje kazne otišao sam i prijavio se u zatvor. To će učiniti i sad”, zaključio je Vilajtović.

Šest suđenja, tri puta oslobođen, tri puta osuđen –  slučaj Mihajla Hrastova pokazuje svu raskoš apsurda hrvatskog pravosuđa koje o njegovoj sudbini ne može odlučiti već 24 godine.

Featured

Glavni gradski trg, Zagreb, 2-og svibnja. Gordo? Dostojanstveno?

Višesatna “okupacija” Trga bana Jelačića, na kojem se okupilo dvadesetak tisuća ljudi, paraliza prometa i veliki dernek šatoraša, završili su netom prije ponoći ukazanjem Božidara Alića koji je svoj recital završio riječima: “Za Hrvatsku i za dom spremni”.  Bit će da ni njega, kao ni onda Šimunića nitko nije educirao da za isticanje te krilatice može dobiti prekršajnu prijavu prema Zakonu o javnom redu i miru ili Zakonu o javnom okupljanju.
I on je također, Božidar Alić, dobio status branitelja preko veze, uz golemu pomoć jednog HOS-ovca, Ž.M.-a, poštenjačine, koji ga je vodao od nemila do nedraga, kako bi ostvario status branitelja. A taj umišljeni glumac pozdravlja s pozornice “Za dom spremni” (naročito on se našao!) sa poklonjenim statusom branitelja. Još uvijek njegove poruke upućene meni, tada novinarki Arene egzistiraju i postoje u svezi njegovog statusa i molbi.
Nikad nisam mislila da ću ovo objaviti, ali eto ti Aliću – Ti si branitelj? Objasni “svojim” braniteljima kako si dobio status kojim se ponosiš! Ti pozdravljaš sa ” Za dom spremni”? Objasni braniteljima koji nemaju riješen svoj zasluženi, kako si ga ti stekao! Fotografije su nastale 31. svibnja 2008. godine, kada Alić još nije imao status branitelja, u Korenici u restoranu “Macola” na skupu Udruge Krmaka. Tada sam mu obećala pomoći da ga dobije. I dobio ga je – no ne redovitim putem. Na majici mu piše “Ponosni smo što smo krmci”, što se ne može reći za ostatak “ekipe” tada u Korenici, ali Alić se zaista može ponositi svojim statusom Krmka! Fotografije je snimio ratni izvjestitelj Tony Hnojčik, poznatiji po “izbačaju” iz  šatora u Savskoj 66, kada je snimavši u predbožićno vrijeme, zasmetao šatorašima. I to je bilo tada kada je Glogoški pozvao u šator “sve građane dobre volje”, a snimatelj izveden iz šatora, i uhićen od strane policije zaradivši prekršajnu prijavu, za remećenje javnog reda i mira – kao građanin.
A u subotu, i nebo se otvorilo – od srama! Dobili su što su htjeli – ide Hrvat na Hrvata. Za to su se borili? Hvala im, ali neka odstupe. Ova Vlada legitimno je izabrana, kao i predsjednica koja žmiri, i sami su si krivi, što im je uopće dozvolila dernek u Savskoj 66(6).
svinja

“Skup zajedništva 100 posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, ili nazvan “Veterinarski Institut za stoku sitnog zuba” prema svim zacrtanim kriterijima organizatora bio je uspjeh. Doveli su koga su mogli: Mate Mišo Kovač udijelio im je “šup-kartu, a klapi HRM-a “Sveti Juraj” zabranjen je nastup, (jer se vojska ne smije miješati u politiku), zaustavili normalno funkcioniranje grada, priredili masovni “plesnjak” okupljenima i dali im da uživaju u hrapavom glasu “slavuja iz Čavoglava” te izrecitirali poruke (čitaj: prijetnje) Zoranu Milanoviću, nazivajući ga kukavicom. Možda i je kukavica – ali tko to kaže?

Od Milanovića traže da do četvrtka, kada će biti 200 dana prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, “da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi”.

“Podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja,” poručio je Đuro Glogoški. U čije ime? Kome on to prijeti i s kojim pravom?

A prije četvrtka, bilo bi dobro da Đuro Glogoški objasni naciji kako je on, od običnog vojnika, “preskočio” činove i preko noći postao pukovnik u mirovini, po kojoj osnovi prima na račun svojeg statusa pukovnika iznos mirovine 24. 800 tisuće kuna plus svake sedme godine automobil u vrijednosti 170 tisuća kuna, što bi bila mjesečna otplata od dvije tisuće kuna u sedam godina. Glogoški prima kao umirovljeni pukovnik 12.452,44 kune na ime čina. Nesporno je da je stradao od granate, ali u vrijeme stradavanja nije bio na dužnosti, već je stradao kao i stotine drugih običnih građana i branitelja koji nisu dobili nikakav čin, a kamoli kao on i naknadu poput njega? Ne smeta ga što drugi branitelji ne mogu svake sedme godine priuštiti svojoj obitelji novi auto? To nije bitno? O tome ne govori, jel? Ne kaže se uzalud da ne laje pas zbog sela, već zbog sebe. Niti drugi nisu išli u rat da bi izgubili dijelove tijela. A on je na “štosdemferu” domovine za koju se borio? Kome on to prodaje demagogiju, i to naučenu, jer sumnjam da može sam složiti par rečenica. Aplauzi su bili između njegovog zastajkivanja pragmatičnog govora. Iskoristiti će krizu u Hrvatskoj – za što? Gdje je bio proteklih svih godina, kada se također nepravda događala, već sad, 200 dana u prosvjedu? Sad su se prosvjednici našli “boriti” i prijetiti! Za ovu zemlju ne bi se nitko više normalan borio, osim ako mu ne bi bile zagarantirane beneficije.

Optužio je Glogoški vlast da 195 dana nema razumijevanja za branitelje, ali ni za blokirane, Udruge Franak, radnike i seljake kao i za radnike uništenih i opljačkanih poduzeća, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima “Đuro Đuro”, te “u boj za narod svoj”. Tko će to bojevat i na kojoj, tj. čijoj strani?

Glogoški je iznio niz kritika prema vlasti, optužio je da izbjegava dijalog, obmanjuje građane te da izjednačava agresora i veterane u pravima. Agresora i veterane. Poručio je i onima, kako je rekao, koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da ako nisu spremni na zajedništvo i tako krenuti u hrvatsku budućnost neka odstupe, što su nazočni pozdravili burnim odobravanjem. Vrijede li iste riječi i za lažne branitelje u njihovim (pravim) redovima i zašto ih pravi branitelji ne prokažu? Evo, ja sam Alića, i baš me briga, no što je s vama koji sami sebi držite “štangu”? Jel’ da nabrojim sve koji su nogom provalili u stanove a poslije ih legalno dobili uz pomoć HDZ-a dok je bio na vlasti? No bilo bi dobro da sami branitelji, napose Glogoški krene sa spiskom i počisti ispred svojih vrata. Dobro se zna koliko je Rubala koji se nagodio s državom izdao i “podebljao” zajedno s ostalima optuženima dijagnoze. No iako je osuđen, nikada nije izvršena niti jedna revizija tih podebljanih dijagnoza. Za to se Glogoški treba boriti.

“Nemamo vremena čekati kraj vašeg mandata. Do četvrtka se odlučite jeste li spremni sudjelovati u zajedništvu ili niste. Ako niste spremni na zajedništvo tada to javno recite.”, rekao je Glogoški i ponovio da će 30. svibnja krenuti na Trg svetog Marka i da će tada netko morati otići.

Dernek šatordžija, “veter(in)a(r)nski Institut za stoku sitnog zuba” počeo je okupljanjem na Trgu i odlaskom u Katedralu na misu za domovinu u povodu 20.-e obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu. Pri povratku na Trg, slikaju ih iznenađeni turisti  koji će svojim kućama udaljenima tisuće kilometara ponijeti još jedan suvenir: letke i naljepnice na kojima piše “100% za Hrvatsku”, a da nikome neće moći, niti znati objasniti kakvom su to masovnom “eventu” svjedočili.

Za to vrijeme, Trgom su defilirali mnogo “zanimljiviji” gosti. Čim se ukazao Branimir Glavaš postao je atrakcija – svi su htjeli okinuti “selfie” s njim.

Podršku ovom derneku dao je i Dario Kordić, bivši predsjednik tzv. Herceg Bosne. Kako ikome objasniti dakle, a da nije odavde, što se u subotu uopće događalo?

Nakon što ih je Mišo Kovač, čiji su nastup organizatori skupa olako najavili, javno oprao, stigla im je još jedna packa i to iz MORH-a koji je u posljednji tren zabranio ranije odobreni nastup klapi HRM-a “Sveti Juraj”. “Ne znamo što to znači, morat ćemo porazgovarati s ministrom obrane i vidjeti što je u pitanju. Znači li to da se Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane odriču hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda”, odluka je zaprepastila Đuru Glogoškog, ali i iživcirala predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josipa Klemma. Obrušio se na Zorana Milanovića s kojim se sreo u petak u Okučanima: “Ne želimo premijera koji nema vremena za hrvatske branitelje, kojemu je trebalo 200 dana da s hrvatskim braniteljima razgovara. I danas ponovno nož u leđa hrvatskim braniteljima, zabranom nastupa klapi HRM-a “Sveti Juraj.” Klemma ne dira što je aktivna vojska gladna, već je bijesan što je i tako suspektan ministar obrane zabranio nastup. Za koga se branitelji bore? Koga su oni podržali?

Poludevni dernek kulminirao je nastupom Marka Perkovića Thompsona, ruku na srce, on je i bio glavni razlog zašto se na Trgu uopće i okupilo toliko ljudi.

skup-branitelja-na-trgu-bana-jelacica

Sve je utihnulo pola sata prije ponoći i srećom, nije zabilježen niti jedan incident, no prijetnje s govornice još odjekuju.

Što to točno Glogoški očekuje da Milanović napravi do četvrtka i na koji način da se izjasni do dana kad mu je postavio ultimatum, jer eto, ne može čekati do kraja njegovog mandata? I što se misli pod time da se 30.og svibnja ide na Markov trg? Očekuje li uistinu da će premijer izići iz zgrade i predati mu u ruke svoju i Matićevu ostavku?

Možda da mu netko uglavi, jer glava mu radi da se vlast mijenja – samo na izborima, voljom građana. Ajmo Glogoški, ja sam prokazala jednog lažnjaka ovim tekstom, no hoćete li Vi nastaviti i imati hrabrosti prokazati kukolj među sobom, tj. braniteljima?Tada će “pravi” imati mjesta da dobiju ono što im pripada.

Kako bi u praksi trebao izgledati Građanski odgoj, a onda i ŠIZ?

REŠKOVEC: Grad je odlučio uvesti Građanski dogoj i obrazovanje preko dva programa. Jedab se zove ŠIZ, on je namijenjen isključivo srednjim školama i imat će status fakultativnog predmeta. Drugi program još nema ime, zovemo ga zasad GOZG, a namijenjem je osnovnim i srednjim. Za očekivati je da će osnovne škole za njega biti više zainteresirane, njegov oblik je izvannastavna aktivnost, nema ocjenjivanja.

Kako će se odvijati organizacijski?

REŠKOVEC: To prvo ovisi o školama, što će one ponuditi. Na školama je da pronađu organizacijski oblik koji njima najviše odgovara s obzirom na kapacitete, kadrovske i prostorne. Pretpostvaljam da većina škola ima kapacitete.

Tko će predavati?

REŠKOVEC: Najzgodnije bi bilo kada bi to bile kolegice i kolege koji predaju predmete iz društveno-humanističkog područja, no ne isključivo oni. Važno je da svi dobiju kvalitetno stručno usavršavanje.

Kada ćemo vidjeti kurikulum?

REŠKOVEC: Kurikulum ŠIZ-a možete vidjeti već sada. Na drugom se još radi, sredinom veljače će biti završen i dostupan javnosti.

Možete li dati primjer kako će to izgledati u praksi?

REŠKOVEC: Postoji nekoliko tema. Jedna je, recimo, na koji način funkcioniraju lokalne zajednice u kojima učenici žive. Radi se naprosto o tome da se ta djeca i mladi ljudi osvrnu oko sebe, pogledaju gdje žive, kako je, registriraju da postoji neki problem i na temelju toga uz pomoć nastavnika pokušaju dizajnirati neko moguće rješenje.

Je li Domovinski pokret za ili protiv?

PETERNEL: Apsolutno smo protiv ovakvog modela. Protiv smo uvođenja dodatnih predmeta. Smatramo da je sve navedeno moguće međupredmetno ili je već zadovoljeno. Protiv smo uvođenja nadomjestaka za nekadašnji Marksizam i socijalističko samoupravljanje, Obranu i zaštitu ili Teoriju i praksu samoupravnog socijalizma. Protiv smo decentralizacije školstva. Gradovi i općine mogu biti nadležni za infrastrukturu, a ne za obrazovne programe, to u rukama Ministarstva i agencije nadležne za obrazovanje. Prema konvenciji o pravima djeteta smatramo da je obitelj temelj društva i da se djeca trebaju što manje podržavljavati, a što više odgoj prepustiti obitelji, pogotovo onaj dio koji je ideološki, svjetonazorski. Tu se pojavljuje platforma koja do jučer nije postojala, sad će ona ulaziti u obrazovni sektor preko određenih ideoloških sfera i vraćati poljuljano povjerenje građana. Možemo vidjeti kako to u Rijeci izgleda. Indoktrinacija je vrlo zanimljiva stvar, nikad neće staviti sve što je sporno u program, stavit će 95 posto stvari koje svi potpisujemo. To u Rijeci imate. Ali ima jedan dio koji ne potpisujem – “Ispod duge”, uvođenje rodne ideologije, priča se što je rod, spol, rodni identitet…

Kurikularna reformi i brojni dosadašnji pokušaji uvođenja Građanskog odgoja pali su čim se spomenu “Dugine obitelji i sve druge svjetonazorske teme. Ima li ih u prijedlogu kuruikuluma za Građanski odgoj u Zagrebu?

REŠKOVEC: Moj oponent je malo prije pročitao komadić iz priručnika koji se koristi u Rijeci, gdje se samo konstatira nešto što je činjenica – da se rode osobe u muškom ili ženskom tijelu, ali se osjećaju suprotno. Treba li ih zbog toga diskriminirati? Radi se isključivo o tome, jedna od temeljnih sastavnih vrijednosti svake demokratske zajednice je da inzistira da nema diskriminacije, da postoji senzibilitet prema drugačijima. To što on naziva rodnom ideologijom se svodi na konstataciju da postoje različite osobe i da kao svi drugi maju pravo živjeti u miru i ne biti diskriminirani zbog toga. U europksom obrazovnom protoru nema zemlje, nema nacionalnog obrazovnog sustava koji ne bi imao na neki način uključen građanski odgoj i obrazovanje jer je riječ o predmetu koji osoposobljava djecu i malde da jednom izrastu u aktivne građane demokratske zajednice.

PETERNEL: Nitko nije pozvao na bilo kakvu diskrminaciju. Odgoj protiv diskriminacije treba doći iz obitelji i doći će iz obitelji. A ako neće, niti škola neće puno pomoći. Imamo načelnih problem, da platforma Možemo! nakon šest mjeseci neuspješnog djelovanja u Zagrebu želi preko jedne društveno prijeporne stvari želi vraćati povjerenje svojih birača. Odgoj prepustimo obitelji kao temelju zajednice.

REŠKOVEC: Gotovo da je opće mjesto da su škole odgojno-obrazovne institucije. Što god mi mislili, koliko god pokušali stvar reducirati samo na obrazovanje, to uvijek ima odgojnu dimenziju, da ne govorimo o onoj najranijoj dobi. I to je normalno. Odgoj je posredovanje vrijednosti koje vrijede u nekoj zajednici. Škola je nužno odgojna institucija. To što ona odgaja nikako ne dovodi u pitanje pravo roditelja i obitelji. Koja je to ideologija? Mislim da se može prepoznati samo nešto što bismo mogli nazvati ideologijom demokracije – sustav ideja koji omogućuje čovjeku da razumije svijet oko sebe.

Postoji li u našem društvu taj minimum zajedničkih vrijednosti koje svi želimo?

REŠKOVEC: Zaboga, imamo Ustav.

U Ustavu piše da je brak zajednica muškarca i žene. Hoće li se to učiti?

REŠKOVEC: Osim braka postoje razni tipovi zajednica. Djeca imaju niz pitanja kad su u pubertetu što se tiče sebe, drugih, vidjet će da postoji razni tipovi zajednica. Ja tu doista ne vidim što je sporno. Ideologija o kojoj govori moj oponent je nešto što pripada onome što bi se zvalo ustavni patriotizam. Mi imamo temelje demokratske zajednice koje su eksplicirane u Ustavu. Ne govorimo i o nikakvim specifičnim ideologijama koje bi se sad uvodile pomoću nekih zavjera.

S vjeronaukom nemate problema?

PETERNEL: Vjeronauk je dio pravne stečevine i ugovora sa Svetom stolicom i još važnije, prihvaćen je na način da ga pohađa preko 90 posto djece. Vjeronauk je saživio kao dio obrazovnog sustava i to ne možete sporiti.

Zašto ne ponuditi roditeljima, djeci i drugi izbor?

PETERNEL: Kao prvo moramo vidjeti program toga, to je jako važno. Protiv smo da se u školama dogovaraju programi i predmeti koji nisu dio nacionalnog kurikuluma.

Kako će biti organiziran ŠIZ?

REŠKOVEC: Prvo bih kratko replicirao. Začuđuje strast kojom moj oponent brani potpuno centralizirano odlučivanje o obrazovanju. Mislim da bismo u tom slučaju bili jedina zemlja koja ne dozvoljava na lokalnoj razini ni minimalne intervencije. Kad je riječ o ŠIZ-u, on je koncipiran kao fakultativni predmet. Mladi ljudi, ako žele, mogu izabrati ŠIZ kao što u nekim školama mogu treći strani jezik ili neki drugi predmet.

“Ne želim da moje dijete škola upućuje da postane aktivni građanin”

Koja je razlika između ŠIZ-a i Politike i gospodarstva?

REŠKOVEC: PIG je uže postavljen. On je program političke pismenosti i ništa više. Ima još i taj ekonomski dio. ŠIZ je postavljen puno šire, nije riječ samo o politici, nego o društvenim procesima, sudjelovanju u društvenim procesima, uočavanju problema… Imamo posla s predmetom koji će omogućiti onima koji to izaberu da u neke stvari uđu dublje. Cilj je da se razviju vještine važne za sudjelovanje u zajednici, da imam osjećaj da je to moja zajednica, da ju dijelim s drugima, da postoji nešto što je zajedničko dobro, da bih trebao pridonijeti tom zajedničkom dobru…

REŠKOVEC: Ključan razlog, cilj svih programa građanskog odgoja koji se uvode je pomoći mladim ljudima da stasaju u građane, a ne podanike, one koji aktivno sudjeluju, od toga da djeluju u mikrozajednici do toga da na red pozivaju političare.

PETERNEL: Ja ne želim da moje dijete škola upućuje da postane aktivni građanin, pripadnik civilnog društva ili neke stranke, ja želim da to radim ja, njegova majka, baka djed, da ga mi uspmjeravamo, ne društvo, škola, određeni nastavnik. Apsolutno da je škola nužno mjesto odgoja, ali onaj dio odgoja, da bi dijete odabralo svoj politički stav, svjetonazor, dominatno treba biti kuća.

REŠKOVEC: Imate pravo na stav, odgajati svoje dijete, međutim, ukoliko ne želite da vaše dijete u školi bude odgajano kao budući građanin demokratske zajednice, onda ga nećete upisati ni u izvannastavnu aktivnosti ni na fakultativni predmet. Vi tu imate izbor.

REŠKOVEC: Djecu treba odgajati da postavljaju pitanja, da kritički misle, da propituju autoritete, da pozivaju na red plitičare kojima je povjerena vlast u nekoj demokratskoj zajednici. Bez svega toga imat ćemo poslušnike. U demokratskim društvima ne želimo poslušnike, nego osviještene građane koji kritički razmišljaju. Čini mi se da je to jako važno. Građani se ne rađaju, oni se kroz odgoj kulturno konstituiraju, neće netko sam od sebe postati građani. To je posao škole.

Kako prenosi Novi list šefica Sindikata zdravstva zatražila je zbog navodnog izrabljivanja medicinskih sestara zbog velikog broja prekovremenih sati smjenu ravnatelja Ružića i državnog tajnika Plazonića koji je usput i predsjednik Upravnog vijeća KBC Rijeka.

U tekstu se navodi da je Državni inspektorat već u par navrata utvrdio nepravilnosti pa sad se čeka odluka ministra Beroša da ukoliko se utvrdi da je prijava točna da možda i pokrene postupak smjene ravnatelja Ružića.

Šefica sindikata: KBC Rijeka čeka kazna zbog izrabljivanja sestara; KBC: Nitko nam se nije žalio!

Na pitanje koliko dugo traje to prisvajanje, Prosporev Novak je kazao kako to prisvajanje ne traje od osamdesetih godina, kako su izvijestili neki hrvatski mediji, već to traje od početka 20-og stoljeća i vremena srpskog povjesničara koji se zvao Pavle Popović i koji je vršnjak Antuna Gustava Matoša. Oni su otad stvorili cijelu jednu školu koja se time bavi, naglasio je Prosperov Novak.

On je dalje istaknuo kako se u Hrvatskoj to njihovo prisvajanje prilično često ne uzima ozbiljno. Tako je naveo primjer da je i prije osam godina u Hrvatskom saboru potaknuto pitanje srpskog prisvajanja dubrovačke književnosti. Tada je, kaže Prosperov Novak, sadašnji predsjednik a tadašnji premijer Zoran Milanović u toj raspravi za srpsku akademkinju Zlatu Bojović koja je napisala knjigu „Historija dubrovačke književnosti“ u kojoj ona prisvaja dubrovačku književnost, nazvao “šibicarkom“ kazavši u stilu kao „što mi imamo gubiti vrijeme na to jer to kao nama nisu važne stvari“.

-Danas, kada je ovaj srbijanski Zakon stavljen u opticaj, mi vidimo da su to ozbiljne stvari, a što mi znamo i otprije. Mi smo znali da kada su međunarodno priznate i Hrvatska i Srbija da će se taj otvoreni problem opet pojaviti. Mene je osobno, nakon Milanovićeve opaske u Hrvatskom saboru ta tema zgadila i nisam više o njoj javno govorio, jer mi se činilo da je nepotrebno. Danas mi se čini da je potrebno govoriti upravo zato što je ova tema ponovno vrlo ozbiljna jer se danas opet zvecka oružjem, opet se spominje „srpski svet“. Ovaj zakonski okvir koji je u Srbiji donešen odnosi se na našto s čim mi u Hrvatskoj ne bi trebali imati problema kada je pitanje jezika i tih starih dubrovačkih knjiga. Naime, 2008. godine stvoren je jedan okvir u kojem je hrvatski jezik dobio međunarodnu kodifikaciju. U svim bibliotekama svijeta uz ime Marina Držića, Ivana Gundulića, …u bibliotečnim kriterijima stoji da su oni hrvatski pisci i da su pisali hrvatskim jezikom, naglasio je Slobodan Prosperov Novak.

Ono što ga šokira, rekao je Prosperov Novak jeste to da hrvatske službe koje bi se trebale baviti time temama o tom srbijanskom Zakonu su doznale tek mjesec dana nakon što je on objavljen u srpskom pravopisu.

Veleposlanik plakao

-Ja pitam što rade analitike u našem Ministarstvu vanjskih poslova, što rade analitike u Ministarstvu kulture, što radi naš veleposlanik u Beogradu? To je njegov posao. Ja ne znam je li za to pandemija kriva, ali sam primijetio da je veleposlanik plakao kada je vidio humanitarnu pomoć (Srbije) za Petrinju. Bilo mu je bolje da se on brinuo o ovoj stvari. Ne može mu se dogoditi da takav jedan zakon, koji se ne donosi preko noći i čija procedura traje, prođe nezapaženo, istaknuo je Prosperov Novak.

Iako je taj srbijanski zakon po mišljenju Prosperova Novaka trivijalan, on nije bezazlen.

-Zakon spominje godinu 1863. kada Ilija Garašanin, čovjek koji je temelj velikosrpskog nacionalizma, šovinizma, imperijalizma itd, potpisuje sa Turcima da će oni napustiti beogradsku tvrđavu i grad Beograd. Dakle, kakve veze ima tursko napuštanje Beograda sa Dubrovnikom. Ima možda sa jednim tadašnjim našim jadnikom koji je živio u Beogradu. Bio je naš renegat (otpadnik, odmetnik, ..op.a) koji se zvao Matija Ban i koji je tada uskliknuo u srpskoj skupštini: Beogradu  budućnost, Dubrovniku prošlost. Danas se Srbi bave tom prošlošću koja im ne pripada i za koju nema argumenata za njihova posezanja dubrovačke književnosti, rekao je Slobodan Propserov Novak.

On je također naglasio kako hrvatska politika ni u ovom slučaju nije odradila svoj posao.

-Oni su to trebali predvidjeti i u tom smislu raditi. Uskoro će se otvoriti, iako se već jednim dijelom otvorio, problem Boke kotorske, gdje su opet srpska prisezanja na književnost Boke kotorske. A mi ni tu ne radimo dovoljno koliko bismo trebali raditi, jer radi se o baštini koja pripada povijesti hrvatskog naroda, istaknuo je povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak.Fenix-magazin/SIM/ Stjepan Ivan Mandić

Komentirao je podržava li da se u zagrebačkim školama uvede građanski odgoj kao izvannastavni program.

“Na ovaj način ne podržavamo. Bilo bi bolje da odgoje sebi najbliže ljude poput Jgaića koji kaže dobra stara vremena na tezu o ubijanju katoličkih svećenika. To dolazi iz jednog totalitarnog miljea. Radi se o pokušaju ne građanskog odgoja nego preodgoja. Međupredmetna tema već postoji”, istaknuo je Raspudić.

“Nema tu neutralne priče. To je jedan ideološki pokušaj koji se nigdje u praksi nije pokazao koristan, čak ni za one koji su ga nematli. Marskizam se učio desetljećima, u svim školama u Hrvatskoj kao obvezan predmet pa nije dijalektički materijalizam nešto zaživio kao nazor na svijet”, dodao je.

“Djeci bi bile korisnije druge stvari, financijska pismenost i vrtlarstvo”

Smatra da bi za djecu bile korisnije neke druge stvari. “Djeci bi korisnije bile druge stvari, da ih naučimo osnovama financijske pismenosti, vrtlarstvo bi bilo puno bolje i drugih korisnih i praktičnih stvari.”

Zastupnici Mosta u ponedjeljak predaju potpise za referendum protiv covid-potvrda. “Imamo taj broj koji smo najavili. Imamo dovoljno preko traženog broja.”

Komentirao je i imaju li 10 posto iznad onog što se traži.

“Imamo i ne vidim nikakav razlog da se u proces brojanja i kontrole ne uključi barem jedna osoba iz organizacijskog odbora, to bi bio nekakav normalan, transparentan demokratski uzus jer je ostalo sjeme sumnje u javnosti jer su to prošli put činile osobe koje su kasnije završile gdje su završile – Lovro Kuščević i Josipa Rimac. Kako vjerovati takvom tipu osoba?”, navodi Raspudić.

“Mislim da je to neki demokratski minimum”, dodao je.

Naveo je da su napravili velik posao te da su pregledali 800.000 potpisa jer su bila dva referendumska pitanja. “Ako je nama bilo potrebno mjesec dana da nadležnim insitutcijama koje imaju puno više zaposlenih i puno više ljudskih materijalnih resursa isto bude dovoljno mjesec dana. Bilo bi lijepo prema hrvatskim građanima da to naprave u tom roku.”

“Osjećamo jednu veliku sastisfakciju”

Neke države poput Izraela, Irske i Velike Britanije već su se odlučile na ukidanje covid-potvrda pa se postavlja pitanje hoće li i Hrvatska krenuti tim putem i bez referenduma.

“Osjećamo jednu veliku sastisfakciju, i političku, a prije svega moralnu jer se pokazalo da smo bili u pravu. Nas su iz redova oporbe optuživali da parazitiramo na smrti, da smo šegrti smrti, da smo neozbiljni, a sad se vidi da je nama primarno bilo stalo do života ljudi, a da su oni tvrdoglavo inzistirajući na pogrešnim covid-potvrdama dozvoljavali da mjesecima virus ulazi u bolnice i pogađa i ubija najranjivije”, istaknuo je Raspudić.

Naglasio je da su se stvari već promijenile kada su iz Mosta objavili da imaju potpise. “Vladajući su za 4. siječnja najavljivali da se prelazi na 2 G, da se neće više ni testovi prikazivati nego samo cijepljenje ili preboljenje.”

“Mi smo pobjedu već ostvarili”

“Ako budu dovoljno razumni da ukidu i covid-potvrde i Stožer, nema razloga da se raspisuje taj dio referenduma. Ako budu dovoljno razumni i kažu “idemo u Saboru dvotrećinski ugraditi u članak 17. Ustava epidemiju, pa da će ubuduće u slučaju sličnih stvari za ograničenje ljudskih prava i sloboda trebati dvotrećinska većina”, pristat ćemo na to. Međutim, to je sad na njima. Mi smo pobjedu već ostvarili jer su oni podvili rep. Najavljivali su 2 G za 4. siječnja pa se vade na omikron”, dodao je Raspudić.

Govoreći o mogućem udruživanju oporebnih stranaka, Raspudić navodi da se o suradnji može govoriti nakon izbora jer je “znakovito da ovi pozivi na stvaranje koalicija dolaze od aktera koji su debelo ispod praga, koji sami ne bi mogli prijeći prag i onda im je jedina šansa da se stvaraju te koalicijske kobasice gdje bi i oni dobili nekakav svoj djelić”.

“S ovakvim HDZ-om se nema što surađivati”

Suradnju s HDZ-om odbija. “S ovakvim HDZ-om se nema što surađivati, to je završena priča.”

Osvrnuo se i na slučaj Zvonimira Frke-Petešića. “To je kapljica u moru. Više bih volio da se govori o ovih 5,1 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti koji vise jer je prošlo godinu i više, ostalo je još pet mjeseci nego o tome da netko svaki mjesec oštećuje državu za 4 ili 5 tisuća kuna koliko bi koštalo iznajmljivanje stana.

Komentirao je i koju on privilegiju kao zastupnik koristi. “Nikakvu. I Marija Selak Raspudić i ja smo u ove dvije godine imali nula kuna putnih troškova. Živim u svom stanu za koji vraćam stambeni kredit, odlazim iz svog džepa, plaćam taxi kad idem u Sabor i loše je vrijeme i dobivam saborsku plaću.”

Ponovno se osvrnuo na Frku-Petešića. “Smeta mi što se dotični prijavljuje da živi u Salima na otoku, a ne živi, ode tamo ljeti možda 10 ili 20 dana. To je taj trenutak gdje se nešto fingira da bi se ostvarilo neko pravo. Ako treba imati to pravo pa ne mora kao ja dizati kredit, ako smatrate da treba, onda uredite tako – da ima prebivalište u Zagrebu, a da će dobiti na raspolaganje državni stan kao savjetnik predsjednika Vlade. Nemojte nas dovoditi u situaciju da nas se pravi majmunima!”, poručio je Rspudić.

“Ljudi ovdje ne mogu zasnovati egzistenciju”

Govoreći o poražavajućim razultatima Popisa stanovništva, navodi da je razlog iseljavanja ekonomski. “Ljudi tu ne mogu zasnovati egzistenciju, stambeno pitanje je veliki problem mladim ljudima, ali i taj osjećaji beznađa. Ne može Andrej Plenković jednim potezom pera podići fertilitet u Hrvatskoj, ali se dobrim politikama može stvoriti ozračje gdje ljudi imaju nadu, gdje više vjeruju u život.”

Komentirajući uvođenje eura u Hrvatskoj, navodi da se Most zalaže za odgađanje. Istaknuo je da će svi zaokruživati cijene te da će kava koju smo plaćali 11 kuna koštati 15 kuna.

Izvor: N1

Irska je prošli tjedan imala drugu najveću incidenciju zaraženih koronavirusom u Europi, ali i jednu od najvećih stopa procijepljenosti booster dozom pa je broj teško bolesnih od covida-19 puno manji nego u prethodnom vrhuncu.

Po savjetu dužnosnika za javno zdravlje, vlada je odlučila da se barovi i restorani više neće morati zatvarati u 20 sati, što je bilo uvedeno prošle godine kada se pojavio omikron, niti tražiti od gostiju dokaz o cijepljenju.

Moći će također raditi punim kapacitetom.

No nošenje maski u javnom prijevozu i u trgovinama ostaje za sada na snazi.

“Sretna sam što mogu reći da će od sutra u 18 sati velika većina restrikcija koje su, s prekidima, na snazi gotovo dvije godine biti ukinute”, rekla je ministrica pravosuđa Helen McEntee u video poruci objavljenoj na Instagramu nakon sastanka vlade.

Premijer Micheal Martin objavit će tu vijest putem televizije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u službenom posjetu Zadarskoj županiji.

Večeras se u Zadru osvrnuo na priopćenje Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića, u kojemu se tvrdi kako premijer i ministar obrane ne žele skinuti oznaku tajnosti sa zaključaka Inspektorata obrane o tome je li načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Robert Hranj u svom postupanju kršio Zakon o obrani, jer mu – žele naštetiti.

“Neki odmaraju, a neki rade. Mi koji radimo smo u međuvremenu s američkom stranom, kada je riječ o Bradleyima, borbenim vozilima pješaštva, dogovorili puno bolji aranžman za Hrvatsku – i u financijskom smislu i u smislu opremanja vozila i u smislu rezervnih vozila koja će nam biti isporučena. Sljedeći tjedan ćemo malo detaljnije izvijestiti hrvatsku javnost da kada se te stvari ozbiljno rade, onda jačamo sposobnosti hrvatske vojske i obranu”, izjavio je novinarima Plenković.

Dodao je kako taj dokument Inspektorata obrane, nije ni Vladin ni njegov, nego Inspektorata obrane.

“Još jednom upućujem predsjednika da surađuje s ministrom obrane (Mario Banožićem). Njegova konstatacija u pismu koje je uputio meni, da on više ne može surađivati s ministrom obrane je apsolutno neprihvatljiva. Po toj logici bi svatko od nas mogao reći da s nekim ne može i ne želi surađivati. To nije kultura dijaloga u Hrvatskoj 2022. godine i upućujem predsjednika na suradnju i razgovor s ministrom obrane”, poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je projekt nabave borbenih vozila pješaštva za Hrvatsku vojsku projekt njegove prve vlade 2017. godine.

“Realizirat će se, financijska sredstva bit će osigurana, dobit ćemo sposobnost Hrvatske vojske; tvornica Đuro Đaković specijalna vozila imat će posao i prihode i treće – osnažit ćemo partnerstvo sa Sjedinjenim Državama”, dodao je premijer Plenković.

Na kraju cjelodnevnog posjeta Zadarskoj županiji premijer je u Zadru razgovarao sa županom Branimirom Longinom i zadarskim gradonačelnikom Brankom Dukićem o projektima koji su planirani za ovu godinu, a koji će se realizirati uz veliku Vladinu potporu.

Gordan Lauc oštro je krenuo u obranu Frke-Petešića o kojem u negetivnom kontekstu pišu hrvatski mediji. Laucovu objavu na Facebooku prenosimo u cijelosti:
“Trenutno imam i previše otvorenih “frontova” i ne mogu si dopustiti još jedan rat, no ovo više ne mogu gledati i moram javno reći što mislim i znam.
Dakle Zvonko Frka Petešić je sušta suprotnost uhljebu. Tijekom pandemije bili smo svakodnevno u kontaktu, često i više puta na dan. Zvonko je iznimno obrazovan, inteligentan i radi 20 sati na dan 7 dana u tjednu. U glavi ima doslovno enciklopediju svih podataka o Hrvatskoj. Nema skoro nikakve imovine, plaću vjerojatno niti ne uspije potrošiti, jer je doslovno stalno u uredu. Novac ga ne zanima. Život je posvetio samo jednom cilju, a to je da svima nama u Hrvatskoj bude bolje.
Ne znam puno o tome što sve radi u drugim područjima, no znam da je u pandemiji odigrao iznimnu važnu ulogu. Još je rano za govoriti o puno detalja, no potpuno je sigurno da nije bilo njega da bi Hrvatska bila podjednaki konc-logor kao što su to Austrija, ili Slovenija.
Ne znam iživljavaju li se sada tvrdokoronaški mediji na njemu kako bi ga “kaznili” zbog toga, ili je motiv neki drugi, no u svakom slučaju nisu u pravu. Hrvatska ima puno korumpiranih i nesposobnih javnih i državnih službenika, no Zvonko to sigurno nije. Upravo suprotno.”

Njegovu objavu sa Facebooka prenosimo u cijelosti:

“I odmah su se pojavili neki lešinari važno naglašavajući da ga znaju, da su prijatelji obitelji, i da je dijete cijeli život bilo bolesno. Naravno da nije. Bolesni su cijeli život bili oni. I još su. Kažu ljudi da je u ljubavi i ratu sve dopušteno, ali što kad ratuješ protiv razuma? Koliko ti um mora biti oštećen da ideš tako nešto izmišljati?
Znam ja takve oštećene umnjake predobro. Dolaze na moj zid pa urlaju da mi ne daju djecu (hvala, imam svoju) i pišu najgore uvrede (neka, navikao sam) i zahtijevaju da prestanem dizati paniku (ajde?!). A je li možda ovaj događaj dobar razlog za paniku?
Iskreno, nije.

Grozan je, prestrašan, ali tim više sad trebamo maksimalno koristiti razum. I sami liječnici kažu da je ovo ekstremno rijetko.
Koliko rijetko? Ovo je sedmo dijete koje nam je preminulo od kovida. Djece u RH ima oko 700 tisuća. Dakle, oko deset na milijun. A koliko ih je preminulo od cijepljenja? Kod nas ni jedno, ali mi smo ih i jako malo cijepili.

Neki Francuz, neki bloger mudar, a čini se i bolesnik kao oni naši na početku priče, izjavio je da je kod njih dvostruko više djece umrlo od cijepljenja nego od kovida. To bi kod nas bilo oko 14. Ali niste nikad čuli da je neko dijete kod nas umrlo od cijepljenja, jelda? Ne brinite, nisu ni Francuzi kod njih. Naime, u realnom svijetu, izvan blogerove bolesne glave, također nije umrlo ni jedno. Od kovida, pak, tamo je umrlo 771 dijete. (Podaci su do 12.12.21.)
Treba li, dakle, konačno početi paničariti? Jer, postotak je dosta veći nego kod nas. Možda. Ali ja i dalje mislim da ne treba. To je, iako neizmjerno tragičan, ipak i ekstremno rijedak događaj.

Ali znate što je još ekstremnije rjeđi događaj? Smrt od cijepljenja. (U istim podacima za Francusku njih je bilo sveukupno devet.)
Ne znam, biti totalno cool oko smrti djeteta i istovremeno bezumno paničariti oko cijepljenja, to je ne samo beskrajno bešćutno, nego i vrlo precizno i matematički dokazivo – beskonačno glupo.

Tako to biva kad se dijeli s nulom.”

“PLENKOVIĆ RADI PROTIVNO EUROPSKIM VRIJEDNOSTIMA I PODRŽAVA PUPOVČEV SRPSKI NACIONALIZAM

Europski parlament zatražio je od Hrvatske da otvori dosjee jugo-komunističkih službi UDBE i KOS-a, jer smatraju da su djelatnici tih službi stvarni predvodnici korupcije i organiziranog kriminala.

Vi se, gospodine Plenkoviću, suprotstavljate Europskom parlamentu i štitite udbaše i kosovce, te ne otvarate njihove dosjee.

Europska komisija osudila je velikosrpski skup u Banja luci na kojemu se slavio genocid i etničko čišćenje.

Vi se, gospodine Plenkoviću, suprotstavljate Europskoj politici mira i tolerancije, te se stavljate na stranu beogradskog nacionalističkog režima – te branite Pupovca od kaznenog progona.

Podsjećam Vas da je, na primjer, bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko optužen za veleizdaju, a ovo što Vi radite jest veleizdaja.

Tko Vam daje za pravo da Hrvatsku sukobljavate s Europskom unijom?

Upravo ta antieuropska i antihrvatska politika dovela je do masovnog egzodusa hrvatskih građana iz naše Domovine. Hrvatski narod je preživio razna zla, pa će preživjeti i ovu, gramzljivo-egoističku vlast.

Jeste li svjesni da će doći vrijeme polaganja računa?”, napisala je Vidović Krišto.

Saborska zastupnica je ujedno poslala i pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću u kojem se osvrnula i na Aktualni sat u srijedu.

Njezino pismo prenosimo u cjelosti:

“Vaše današnje verbalno divljanje prilikom moga repliciranja predsjedniku Vlade Plenkoviću za svaku je osudu i protivno općim i temeljnim načelima parlamentarizma.

Moji navodi da je

1. Odbor Europskog parlamenta zatražio otvaranje dosjea UDBE i KOS-a, a ti dosjei u Hrvatskoj nisu otvoreni – jest činjenica.

2. Europska komisija je službeno osudila skup u Banja luci na kojemu se negirao genocid u Srebrenici i etnička čišćenja, a negiranje genocida i etničkog čišćenja je prema hrvatskome kaznenome zakonu kazneno djelo. Milorad Pupovac sudjelovao je na tom skupu, što je prema hrvatskome zakonu kazneno djelo. Plenković Pupovca hvali i brani, a on sudjeluje na skupovima na kojima se Hrvatsku blati, te je svakomu jasno da, ukoliko predsjednik Vlade ne štiti interese Republike Hrvatske, da čini kazneno djelo veleizdaje. Ovo su sve činjenice.

Gospodine Jandrokoviću, Vi tražite

– da zlouporabe i sprječavanje rada pravosuđa doživljava kao nešto normalno, te da blago i pohvalno govorim o tim zlouporabama. Nikada neću utjecaj na pravosuđe smatrati normalnim.

– da na opću korupciju koju čine Vladini dužnosnici i državne tvrtke gledam sa smiješkom i da se sa smiješkom tim ljudima obraćam, iako kradu svoj vlastiti narod. Nikada korupciju neću smatrati normalnim.

– da se na opći nepotizam i nepravdu u društvu, te na jadna i neuvjerljiva objašnjavanja kako su djeca, rodbina i kumovi pojedinih političara i društvenih moćnika ‘najbolji’, pravim kao da mi je ta nepravda simpatična. Nikada nepotizam neću prihvatiti.

– Republika Srbija i Vaš koalicijski partner Milorad Pupovac na dnevnoj bazi kleveću hrvatsku državu, iznose povijesne falsifikate, a najnovije zakonsko posezanje za hrvatskim Dubrovnikom dokazuje neprihvatljivi, nacionalistički i šovinistički pristup službenih vlasti Republike Srbije, a Vlada RH, koju vodi Vaš stranački šef, uopće ne reagira, iako je na reakciju obvezana. Nereagiranje Vlade na ugrožavanje Hrvatske jest veleizdaja.

– Korupcijske afere kao što su Borg, Uljanik, Krš-Pađene, Croatia osiguranje, natječaji po ministarstvima te zaštita DORH-a tih istih afera, toliko su otvorene, da ih primjećuju i djeca u vrtiću. Po Vama – trebala bih se diviti Vašem pravosuđu i Vašim korupcijama. Nikada neću prihvatiti nepravdu.

Gospodine Jandrokoviću, divili ste se Sanaderu, divite se Plenkoviću, ja iznosim činjenice – a Vi galamite.

Ali, budite sigurni da će istina pobijediti. Vaše vođenje Sabora je nedostojno Hrvatskog sabora, ono je neprofesionalno, ono je protivno demokratskim postulatima, ono je protivno razvoju Hrvatske. A za mene, oni koji rade protiv interesa svoga naroda, i to otvoreno, oni koji se bogate potkradajući svoj narod, i oni koji slave velikosrpske zločine – jesu veleizdajnici”.

“Dosljedna provedba mjera u četvrtom valu u zapadnoj je Europi sačuvala živote, no u Hrvatskoj, nažalost, zbog nedosljedne provedbe propisanih mjera, to do toga nije došlo. Životne bitke izgubilo je pet puta više građana na milijun stanovnika nego u tim zemljama koje sad razmišljaju o ukidanju covid potvrda”, rekao je Bekavac.

Govoreći o inicijativi Mosta za referendumom, Bekavac kaže kako mu je cilj “povratak ovlasti Saboru u slučajevima kad je potrebno smanjiti određene slobode građana”.

Time će se, govori, otvoriti mogućnost da se u Hrvatski sabor uvede model semafora – da se u parlamentu odlučuje koje će se mjere donositi.

“Da smo to imali, ne bi bilo stožerokracije i ne bi se politika miješala u struku”, govori.

Most je, podsjetimo, pokrenuo referendumske inicijative “Odlučujmo zajedno” i “Dosta je stožerokracije” u kojima su, kako su rekli lani u prosincu, prikupili 400.000 potpisa. Predat će ih 24. siječnja.

Cilj je smanjenje količine otpada u gradu. Stanovnici će plaćati dio preko računa koji će za sve fizičke osobe koštati 45 kuna, te će morati kupovati vrećice u trgovinama. Tako će oni koji više razdvajaju otpad plaćati manje, a ovi ostali više.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević objavio je da su odluku o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu jučer pustili u javno savjetovanje na 30 dana. Na snagu stupa 1. srpnja. Zagreb je 2020. zbog toga što nije smanjio količinu otpada prema smjernicama EU platio penale od 9 milijuna kuna. U Zagrebu kako je naveo, imamo 200.000 spremnika na javnim površinama.

“Usluga će se naplaćivati prema stvarno odvoženom miješanom otpadu. Radimo to kako bismo se uskladili s ciljevima EU, u skladu s nacionalnim planovima, radimo to kako bi riješili problem s Jakuševcem, i da se spremnici kojih je sad oko 200 tisuća na javnim površinama stave ponovno pod kontrolu vlasnika zgrada, da Zagreb više ne zovu kantograd, da pristup ne postoji trećim osobama

Broj odvoza će ostati isti, neće se smanjivati. Varijabilni dio će ići na način da će građani otpad odlagati u službene vrećice i da će se otpad plaćati po vrećicama koje će se kupovati u trgovinama da bi bile dostupne svima. Vrećica će imati cijenu 4 kune. Taj model omogućuje da maknemo kante s javnih površina. Ovaj model na omogućuje da smanjimo količinu miješanog otpada u Zagrebu.

Pozivam građane da nam pomognu u tome. Postojat će popusti za obitelji s malom djecom koja koriste pelene, postoje socijalni popusti”, rekao je gradnačelnik.

Novi način naplate

Dosad se plaćalo po kvadraturi, to se, kaže Tomašević, mijenja. Prema toj odluci koju je predstavio danas uvodi se model sličan švicarskim gradovima. Plaćat će se fiksni i varijabilni dio. Cijena fiksnog dijela za kućanstva će biti 45 kn, za pravne osobe 90 kn.

Varijabilni dio će se naplaćivati kroz sustav kupovine vrećica u trgovinama i Čistoći. Aktualni prijedlog je da vrećica od 20 litara ima cijenu 4 kune s PDV-om, a 40 litara 8 kuna s PDV-om. To je zasad prijedlog.

Tomašević je najavio i popuste za obitelji koje koriste pelene, moći će dobiti dio vrećica besplatno. Isto je i za one koji koriste reciklažna dvorišta. Neće se smanjiti broj odvoza smeća. Netko tko puno odvaja će plaćati samo 49 kuna, oni koji najmanje odvajaju morat će plaćati 237 kuna.

U višestambenim zgradama kante treba držati u spremnicima, dvorištima, haustorima. Ključno je da su pod kontrolom suvlasnika zgrada. U centru planiraju se i investicije podzemnih spremnika, no to se ne može u cijelom gradu. Postoje i ugovorne kazne od 500 kuna za fizičke, a 1000 kuna za poslovne korisnike za neodvajanje otpada. Svaki ulaz će morati imati svoj spremnik pod kontrolom, prenosi Index.

Izvor: Index

Jadranski naftovod, dioničko društvo sklopio je s kompanijom NIS a.d. ugovor o transportu sirove nafte u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine. Prema navedenom Ugovoru u 2022. godini NIS je rezervirao transportne kapacitete JANAF-a po načelu „puno za prazno“ u količini od 3.200.000 +- 10% tona nafte.

„S velikim zadovoljstvom potpisali smo ugovor s NIS-om, našim dugogodišnjim poslovnim partnerom. Izgradnja dugoročnih kvalitetnih poslovnih odnosa temelj je stabilnosti i uspješnosti poslovanja. Pred nama je još jedna poslovna godina koja će jamačno biti profitabilna, a nastavak suradnje s NIS-om još je jedan od pokazatelja uspješnog smjera poslovanja, što potvrđuje i činjenica da je novim ugovorom povećan obujam suradnje s našim partnerom“, istaknula je Uprava JANAF-a, predvođena predsjednikom Uprave mr.sc. Stjepanom Adanićem i članom Uprave Vladislavom Veselicom.

Frka-Petešić trenutno se nalazi u skandalu koji se tiče obnove zgrade u kojoj živi u državnom stanu na koji najvjerojatnije nema pravo. S jedne je strane bizarno da se predstojnik Ureda premijera nalazi u takvoj sumnjivoj situaciji, s druge pak posve očekivano jer je riječ o kadru HDZ-a, stranke čiji članovi i simpatizeri takve i slične skandale već 30 godina proizvode kao na pokretnoj traci.

>> Frka-Petešić dobio državni stan jer se prijavio na Dugom otoku. Tamo ga ne viđaju

Tko je, dakle, taj Frka-Petešić, u osnovi irelevantni činovnik koji ujedno ima i značajnu političku moć jer određuje tko će i kako imati pristup premijeru?

Uhljebio se u hrvatsku diplomaciju već 1993.

Rođen je 1969. godine u Parizu. Prema službenim podacima na stranici vlade, Frka-Petešić je u Parizu 1992. završio dodiplomski studij iz znanosti struktura i materije te 1996. stekao zvanje diplomiranog geografa na Sveučilištu Paris-VIII. Tri godine kasnije stekao je zvanje magistra znanosti iz geopolitike sa specijalističkim naglaskom na kartografiji na Francuskom institutu za geopolitiku pri Sveučilištu Paris-VIII, a navodi se i da je završio polugodišnji studij komunikologije u organizaciji Zaklade Carnegie.

Mladi Frka-Petešić već je 1993. bio zaposlenik hrvatskog veleposlanstva u Parizu, gdje je onda postao ataše, pa treći tajnik, te konačno osoba zadužena za odnose s javnošću i javnu diplomaciju. U to vrijeme je u Pariz došao i mladi diplomat Plenković te su se Frka-Petešić i on sprijateljili.

Sudbonosna suradnja s Plenkovićem u Parizu

Kao i Plenković, Frka-Petešić se uspinjao u hrvatskoj diplomaciji, ali očito nije bio toliko probitačan i ambiciozan kao aktualni premijer, pa zato vjerojatno i funkcioniraju dobro zajedno, jer Plenković pretežito voli birati suradnike koji su manje sposobni i pametni od njega.

Nakon Pariza Frka-Petešić odlazi u Bruxelles i radi od 2006. do 2011. kao glasnogovornik u Misiji Republike Hrvatske pri EU za vrijeme pristupnih pregovora, a onda postaje Ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Bio je zadužen za predreferendumsku kampanju o pristupanju EU. Slijedi pozicija voditelja Službe za javnu diplomaciju, da bi 2013. konačno postao veleposlanik u Maroku.

Zabilježeno je da je kao diplomat sudjelovao na konferenciji Večernjeg lista o brendiranju Hrvatske, na kojoj je zastupao stav kako je Hrvatska kao mala i nova država nedovoljno prepoznata te da mora uložiti još mnogo truda da bi bila poznatija i atraktivnija.

Dodao je kako Hrvatska treba prevladati niz negativnih asocijacija koje se uz nju vežu, a kao prednost Hrvatske naveo je to što je srednjoeuropska i katolička zemlja (?!), u doticaju s pravoslavljem i islamom, a ujedno i članica EU i NATO-a. U svakom slučaju, dok takvi umovi stvaraju sliku Hrvatske u svijetu, jasno je zašto je takva kakva jest.

Plenkovićev čovjek od najvećeg povjerenja

>> Plenkovićev ured dobio novog predstojnika

S pozicije veleposlanika Frka-Petešić se 2017. vraća u Zagreb i postaje Plenkovićev predstojnik Ureda, na plaći od 16 tisuća kuna, te se prvi put predstavlja široj hrvatskoj javnosti, kojoj je dotad bio posve nepoznat.

I tada polako kreće zabava jer se pokazuje da Frka-Petešić – koji se kroz cijelu diplomatsku karijeru bavio odnosima s javnošću – nije baš suveren kada je riječ o odnosima s javnošću. Isprva nije istupao u javnosti, ali mu je s vremenom Plenković davao sve više prostora u tom području, kao čovjeku od najvećeg povjerenja.

Lupetanje pred novinarima

Vatreno krštenje Frka-Petešića pred novinarima bilo je u ljeto 2019. godine, kada ga je Plenković poslao da medijima objasni kako je došlo do naprasne ostavke kompromitiranog ministra državne imovine Gorana Marića u trenutku dok se brujalo o rekonstrukciji vlade.

>> Predstojnik Plenkovićevog ureda uvjerava javnost da je premijer znao za ostavku

Frka-Petešić tada nije odgovorio na pitanje je li premijer tražio od Marića ostavku, ponovivši da je ostavka rezultat razgovora od prije nekoliko dana. Nije odgovorio ni na pitanje zašto zajedno nisu izvijestili javnost o ostavci, napomenuvši kako u tome ne vidi ništa sporno.

“Nisam primijetio da se cijela javnost pita o tome, možda pojedini novinari, ali mislim da javnost zanima što radi vlada, a ne tko i kada daje ostavku”, objašnjavao je Frka-Petešić zabezeknutim novinarima. Javnost da zanimaju ostavke ministara, ma otkud to?

Frka-Petešić smatra da se Hrvatska ne treba uspoređivati s ostalim članicama EU, već s BiH

Premijerov predstojnik je tada prvi put javno pokazao sklonost neuvjerljivim tezama, koja se u punoj raskoši pokazala sljedeće godine, kada je ničim izazvan na Facebooku objavio dugi post u kojem je pokušao objasniti zašto Hrvatska gospodarski loše stoji.

> Zanimljiva analiza šefa Plenkovićevog ureda: Nismo zadnji u EU, nego smo ispred BiH

“Što se tiče činjenice da je Hrvatska pri dnu među novim članicama EU, važno je također shvatiti da to nije zato što Hrvatske ‘tone’, nego prije svega zato što zemlje Srednje Europe koje su ušle u EU prije Hrvatske, zbog toga brže rastu, pa nas stoga sustižu ili prestižu”, tumačio je Frka-Petešić, istaknuvši da se Hrvatska tek pokrenula u posljednje četiri godine, odnosno u mandatu Andreja Plenkovića.

Njegova je ključna teza bila da se Hrvatska treba uspoređivati s BiH, a kada se uspoređuje s BiH, onda Hrvatska mnogo bolje izgleda.

“Nikako ne stoji teza da je Hrvatska zadnja ‘među nama usporedivim zemljama’. Jer u Srednjoj Europi naprosto nema Hrvatskoj ‘usporedivih zemalja’. Jedina je zemlja s kojom bi se Hrvatska mogla usporediti, zbog pretrpjele agresije i rata, BiH. No u toj usporedbi Hrvatska je po svemu neusporedivo razvijenija i uspješnija: od članstva u NATO-u i EU te prema stupnju gospodarskog i društvenog razvoja”, poručio je javnosti Frka-Petešić.

Toliko je pričao gluposti da su se ostali gosti u Otvorenom jedva suzdržali od smijeha

Kao Plenkovićeva Katica za sve Frka-Petešić se u rujnu 2020. pojavio i u Otvorenom na temu IT industrije u Hrvatskoj. Toliko je pričao gluposti da je izazvao smijeh IT stručnjaka i poduzetnika u studiju.

>> Neki tip iz vlade laprdao u Otvorenom, IT poduzetnici jedva suzdržavali smijeh

U emisiji su gostovali Alan Sumina iz Nanobita, Tomislav Car iz Infinuma, Matija Žulj iz Agrivija, Damir Sabol iz Photomatha i Zvonimir Frka-Petešić.

U jednom trenutku voditelj je pitao Frka-Petešića o njegovoj vezi s matematikom pa je odgovorio kako je on htio studirati matematiku. Frka-Petešić je potom govorio o vezi matematike, poduzetništva i računanja dok su se poduzetnici suzdržavali da ne prasnu u smijeh.

View post on imgur.com

“Ja sam zapravo… to je jedna moja neprežaljena ljubav. Tko zna što će biti u mirovini. Da, prije rata sam sanjao o istraživanju matematike. Jednostavno mislim da je to korisno u životu. Općenito mi se čini da u obrazovanju moramo podizati algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje zadataka koje samo rješavate kvačicom. Važno je razumjeti da je matematika horizontalna disciplina koju učite jer vam daje metodu svih metoda i preciznost u rješavanju svih zadaća u bilo kojoj djelatnosti s nultom greškom”, pričao je zaneseno Frka-Petešić.

Posebno su se suzdržavali od smijeha dok je Frka-Petešić govorio kako se “neće osjetiti ako loše izračunate formulu za juhu za 0.1 promil, ali ako izračunate loše jedan promil razvoj hard-diska, on se neće ni pokrenuti”.

Plenković mu povjerio da vodi nabavu borbenih aviona

Koliko Plenković ima povjerenja u Frka-Petešića, koji je po tome izuzetak među premijerovim suradnicima i ministrima, svjedoči i činjenica da je 2020. godine bio imenovan za supredsjedatelja Međuresornog povjerenstva za nabavu aviona. Titulu supredsjedatelja dijelio je s načelnikom Glavnog stožera RH, admiralom Robertom Hranjem. Drugim riječima, Plenković je baš Frka-Petešiću povjerio posao nabave borbenih aviona nakon što je prethodni ministar obrane Damir Krstičević u toj nakani doživio potpuni fijasko.

Frka-Petešić bio je zadužen i za koordiniranje vladinog Znanstvenog savjeta u pandemiji, u čemu se također nije proslavio. Prvo je odbio u Savjet pozvati renomiranog znanstvenika Ivana Đikića, koji se prethodno sukobio s Plenkovićem zbog ministra znanosti Pave Barišića.

“Ja sam u prvoj varijanti čak i računao na gospodina Đikića, u prvom nacrtu Znanstvenog savjeta se i premijer složio s tim, ali trebalo je reducirati broj i sačuvali smo samo one najbolje i u tom segmentu se činilo da su Nenad Ban i Miroslav Radman vrhunski stručnjaci, što ne umanjuje bitnost gospodina Đikića”, rekao je Frka-Petešić gostujući u Nedjeljom u 2. Onda je Đikić pod pritiskom javnosti ipak pozvan u Znanstveni savjet.

Drama u Znanstvenom savjetu

Onda je na red došao veliki skandal u režiji Frka-Petešića i Plenkovića, kada su iz Znanstvenog savjeta izbačeni Petra Klepac, Igor Rudan, Branko Kolarić, Nenad Ban i Andreja Ambriović Ristov. Tom odlukom jedini epidemiolog u Znanstvenom savjetu ostao je HDZ-ovac Krunoslav Capak.

>> Presica Frka-Petešića o smjenama znanstvenika, kaže da nije kriv Plenković, nego on

Uslijedile su burne reakcije javnosti, pa je pred novinare stao Frka-Petešić, koji je već dokazao svoju sklonost lupetanju i nesuvislosti, koju je još jednom potvrdio i na toj press-konferenciji u prosincu 2020.

No posao Frka-Petešića nije da bude pametan ili dosljedan, već da bude politički batler premijera, što ovaj bivši diplomat nedvojbeno obavlja s velikim žarom. Mediji su pisali da Frka-Petešić posao predstojnika Ureda smatra svojevrsnom misijom u ime domovine, što ga zapravo čini još više smiješnim.

Grize ga savjest jer nije Hrvatsku branio s puškom u ruci

O njegovom psihološkom profilu možda najbolje svjedoči srceparajuća storija o tome kako ga je dugo grizla savjest jer nije došao braniti Hrvatsku “s puškom u ruci” u Domovinskom ratu, koju je povjerio Aleksandru Stankoviću u Nedjeljom u 2.

> Frka-Petešić: Dugo me pekla savjest jer nisam branio Hrvatsku s puškom u ruci

“Što sam otpratio veliki broj svojih vršnjaka iz Pariza koji su otišli kao dobrovoljci u rat. 23 muškarca i tri cure i moj rođak Damir Grbin u Salima na Dugom otoku je također poginuo u operaciji Maslenici. I to su stvari koje vas jednostavno obilježe. Ja sam imao potrebu, na način na koji sam mogao dati svoj obol i mislim da, koliko god dugo radili na tome, nikad se nećemo dovoljno odužiti onima koji su dali sve za Hrvatsku, koji su proveli te najteže dane. I sav rad koji mi možemo pružiti i dati je neusporediv s onim što su oni dali. I to mi je svakodnevna motivacija”, blaženo je lupetao Frka-Petešić, uspoređujući tako svoje vođenje premijerskog ureda s ratovanjem.

Podsjetimo i na njegov smiješni video iz lockdowna u kojem pjeva Moju domovinu.

Klikni ovdje za video!

Plenković ga neće smijeniti

U svakom slučaju, Frka-Petešića očito nije pekla savjest kada se mimo pravila uselio u državni stan od 96 kvadratna metra u užem centru Zagreba, kao ni kada je taj stan brzinski renoviran nakon potresa, dok obnova ostatka glavnog grada (o Baniji da ne govorimo) i dalje tapka u mjestu.

Plenković je već rekao da ga se neće odreći, a još je manje vjerojatno da će Frka-Petešić sam podnijeti ostavku.

U njegovoj glavi on je, izgleda, na nekakvoj domoljubnoj misiji kojom umiruje svoju savjest jer Hrvatsku nije branio “s puškom u ruci”, već je landrao po Parizu tijekom Domovinskog rata. Iste te savjesti zato nema ni u tragovima kada je riječ o korištenju državne imovine, čime se Frka-Petešić ispostavlja kao savršeni hrvatski domoljub: kad se pucalo, nije ga bilo, ali se zato već 1993. uspio nakačiti na državni budžet, s kojeg se ni do danas nije skinuo.

Izvor: Gordan Duhaček/Index

Premijer Andrej Plenković izjavio je da se uopće neće miješati u sukob na relaciji Ministarstvo obrane i Ured predsjednika Republike, dodavši da su mu pisma predsjednika irelevantna, ali da Ministarstvo i Ured moraju komunicirati.

“Sva ta pisma su mi totalno irelevantna”

“Metodološki je apsolutno neprihvatljivo slanje pisama pa onda objavljivanje putem medija tako da su mi sva ta pisma, koliko god ih ima, totalno irelevantna”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice vlade. Dodao je da ta pisma i njihov sadržaj nije ni vidio dok nisu objavljena na webu.

Ministar obrane Mario Banožić poručio je danas predsjedniku Zoranu Milanoviću da skine oznaku tajnosti sa svojih putovanja, nakon čega će on to isto učiniti za nalaz inspekcije u kabinetu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja.

“Mislim da predsjednik strateški zlostavlja ogroman dio institucija, građana, medija…”

Premijer je dodatno kazao da nije pročitao sadržaj izvješća inspekcije u Kabinetu admirala Hranja te da će ga pogledati kada bude imao vremena.

“Ne vidim da je to nešto bitno, ministar se na to očitovao”, rekao je Plenković. Glede koncepta i teze “ne vidim mogućnosti za daljnju suradnju”, i to zbog strateškog zlostavljanja, Plenković je kazao da i on može tako reći.

“Mislim da predsjednik Republike strateški zlostavlja ogroman dio institucija, građana, komentatora, medija, političkih aktera i ne vidimo nikakve mogućnosti za daljnju suradnju, ali smo spremni za dijalog, znači to je otprilike ta varijanta”, kazao je premijer.

“Ako je Banožić zadovoljan izvješćem, meni je okej”

Na pitanje hoće li od Banožića tražiti da javno objavi to izvješće, Plenković je kazao da neće jer nije Banožić taj koji stavlja klasifikaciju na te dokumente. Na protupitanje zašto, jer je upravo Banožić tražio tu inspekciju, premijer je rekao da je nije tražio za javnost, nego za sebe.

“Banožić je rekao da je zadovoljan izvješćem, ako je on zadovoljan, meni je okej”, dodao je premijer. Na pitanje mogu li funkcionirati Oružane snage ako nema komunikacije između MORH-a i Pantovčaka, Plenković je kazao da moraju komunicirati te da im on to preporučuje. Potvrdio je da će uskoro dostaviti ugovore o kupnji višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafalea Uredu predsjednika.

“Ima svo pravo na to, on je predsjednik države, imamo li mi prostora za suradnju, nebitno, ali ima pravo na ugovore i dobit će ih, koji su naravno isto tajni”, zaključio je Plenković.

Postavlja se pitanje da li je Banožić postao prevelik teret Andreja Plenkovića i MORH-a jer dobre i kvalitetne suradnje s Pantovčakom neće biti tako dugo dok je Banožić ministar. Na potezu je Milanović.

Troje nekadašnjih zastupnika Domovinskog pokreta, na čelu s osnivačem te stranke Miroslavom Škorom, upravo su osnovali novi saborski Klub zastupnika. U novom klubu kojeg su nazvali “Za pravednu Hrvatsku” sjedit će Miroslav Škoro, nekadašnji šef Kluba zastupnika Domovinskohg pokreta Milan Vrkljan i friška nezavisna zastupnica Ružica Vukovac, koja je danas potvrdila definitivan razlaz s DP-om. Šef novog kluba bit će Milan Vrkljan.

– Poštovani i dragi Facebook prijatelji, građani Republike Hrvatske, danas je u Hrvatskom Saboru formiran Klub zastupnika “Za Pravednu Hrvatsku”. U Klubu su zastupnici Ružica Vukovac, Miro Škoro i Milan Vrkljan koji je i predsjednik Kluba. Hrvatska je u posljednjih dvadeset godina postala zemlja iz koje se iseljava, posljednji popis stanovništva pokazao je da smo demografski devastirani. Mnoga naša naselja potpuno su napuštena i nemaju stanovnika. Hrvatski narod kao nikada prije u svojoj povijesti nestaje.

Preko 240 tisuća naših sugrađana sudski su ovršeni! Hrvatska više nije socijalna država unatoč tome što to piše i u Ustavu. Korupcija, kriminal i nepotizam postali su nepodnošljivi za naše sugrađane. Potpuni gubitak političke prepoznatljivosti i pripadnosti sustavu vrijednosti u međunarodnoj politici doveli su nas od političkog partnerstva sa SAD-om i NATO-om do potpune međunarodne izoliranosti koja je rezultirala da SAD 14 mjeseci nije imenovao svog novog veleposlanika u Hrvatskoj.

Posljedica teške korupcije u društvu, potpuna devastacija institucija sustava te političkom lutanja u međunarodnoj politici doveli su do toga da je Hrvatska izgubila međunarodni kredibilitet te kao takva ne može zaštititi, ni interese Hrvata i svih građana RH, niti Hrvatskog naroda u BiH. Model kojim je Hrvatska vođena posljednjih dvadeset godina potrošene je. Nadam se da će naši simpatizeri i hrvatski narod prepoznati dosadašnji rad nas troje zastupnika i nastaviti nas pratiti i podržavati. Za Pravednu Hrvatsku! Hvala Vam – napisao je na svom Facebook profilu saborski zastupnik Milan Vrklj

U Saboru su i prezentirali program: “ZA PRAVEDNU HRVATSKU”
Prezentirana je politička platforma na kojoj će Klub raditi. Zastupnici Kluba “Za Pravednu Hrvatsku” upozorili su da je ovaj model vladanja, koji posljednjih dvadeset godina provode HDZ i SDP, potrošen i postao je glavna smetnja daljnjem razvoju Republike Hrvatske.
Svojim radom u Saboru Klub zastupnika “Za Pravednu Hrvatsku” zalagati će se za centristički – Hrvatski politički put.
Politička platforma “Za Pravednu Hrvatsku” politički će se zalagati za slijedeće političke ciljeve:
1. Izgradnja politički neovisnih institucija društva.
2. Snažna borba protiv korupcije, političkog kriminala i nepotizma.
3. Donošenje novih zakona u cilju pravednog zakonodavstva za sve građane (Ovršni zakon, Zakon o referendumu….)
4. Ukidanje svih zakona koji sprečavaju razvoj slobodnog poduzetništva.
5. Reforma zdravstvenog sustava (kadrovska, financijska i organizacijska)
6. Izgradnja socijalne države koja je i ustavna kategorija.
7. Donošenje novog izbornog sustava.
8. Ustavno uređenje odnosa između institucija, Vlada RH i Predsjednik RH.
9. Snažno podupiranje ulaska Republike Hrvatske u Eurozoni i područje Schengena.
10. Snažno podržavanje strateškog partnerstva Hrvatske sa EU, NATO i USA.
11. Snažno promicanje politike koja će stvoriti preduvjete za povratak iseljenih Hrvata.
12. Snažno međunarodno političko zalaganje za promjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

Plenković se osvrnuo na covid-potvrde, čije je ukidanje na sjednici koalicije jučer predložio Dario Hrebak, rekavši da se zasad ništa neće promijeniti, a novinari su ga pitali i o skandalu s državnim stanom koji koristi njegov predstojnik ureda Zvonimir Frka-Petešić, što ga je jako iznerviralo.

Prvo je govorio o stipendijama u strukovnom obrazovanju.

“Mislim da je Aktualni sat bio dosta dobar i informativan”, kaže.

Spomenuo je vijeće za uvođenje eura koje je danas održano. Ponovio je da će se konverzija kuna u eure na bankovnim računima obavljati automatski te da će se gotovina mijenjati prvo u bankama, Fini i HNB-u, a kasnije samo u HNB-u. Od 15. siječnja plaćamo u eurima, a još godinu dana imamo istaknute cijene u eurima i kunama.

O Milanoviću

Prvo novinarsko pitanje je o Milanovićevom pismu u kojem je tražio smjenu ministra obrane Banožića.

“Prvo metodološki, to upućivanje pisama. Nisam ni vidio da je objavljeno dok nije bilo na webu. Metodološki je neprihvatljivo da se šalje pismo pa da se objavi na webu. Nije to ništa bitno. Ne želi surađivati, OK. Sve skupa ništa”, kaže Plenković.

Hoće li Milanović dobiti ugovore za Rafalee? “Hoće”. Uskoro? “Apsolutno, ima pravo na to, on je predsjednik, ima pravo na to. Dobit će te dokumente, koji su naravno tajni”, odgovara.

Covid-potvrde zasad ostaju

Je li na stolu ukidanje covid-potvrda?

“Mi smo se sastali kao koalicija, sastajemo se svakog tjedna, u detalje prolazimo sve teme. To je bio komentar predsjednika HSLS-a. Te rasprave vode zemlje s puno više cijepljenih. Za sad nema nikakvih promjena”, odgovara.

Na pitanje o tome hoće li na redu biti ukidanje nekih mjera jer se čini da je omikron blaži, Plenković odgovara da je on sam rekao da se čini da je blaži, ali ne odgovara konkretno hoće li biti relaksacije mjera. “Hoće li i dalje biti tako, treba vidjeti”, kaže.

Plenković na pitanje jesu li mogući vaučeri za plin kaže kako je to moguće za neke građane.

“Što se tiče paketa mjera, ima tri segmenta. Prvi se odnosi na socijalno ugrožene koji dobivaju vaučer, mi ćemo tu pogledati kakva će biti situacija i procjena rasta cijena, pa ćemo po potrebi prilagoditi iznos. Drugi dio su naknade, nastoji se amortizirati udar na građane. Treći je dio porezni. U ovom trenutku ne vidimo da bi se moglo dogoditi nešto nepredviđeno. Do travnja ćemo izaći s paketom”, kaže.

Kaže da u procesu uvođenja eura nema nikakvih iznenađenja. “Radimo sustavno i doći ćemo do toga”, kaže.

Upitan je boji li se eksplozije cijena. “Ključna je zaštita potrošača u slučajevima lova u mutnom”, kaže.

Na pitanje o Hrebakovoj izjavi: “Horvat je dobio potporu, kao i cijela vlada, od koalicije. Radi, rade svi resori i točka”, rekao je.

“Postoji li problem? Ja mislim da ne. Pa neki dan smo bili u Bjelovaru, suradnja je odlična. Koalicija je koalicija, stranke trebaju imati vidljivost. Mi smo tu tolerantni”, kaže.

Plenkovića jako iznervirala pitanja o Frka-Petešiću

Novinari ga pitaju zašto je njegov predstojnik ureda prijavljen na Dugom otoku.

“To mi je super, to mi je zabavno. Kako napraviti Frka-Petešića problemom? Ja bih njima poručio da rade kao on, s tom stručnom pedantnošću i predanošću, pa nek onda komentiraju”, kaže Plenković i ne odgovara na pitanje.

Novinari mu repliciraju da to nije bilo pitanje i ponovno ga pitaju zašto Frka-Petešić nije prijavljen u Zagrebu. “Ne znam, ne pitam tko je gdje prijavljen. Jesam li ga pitao? Nisam ga pitao”, kaže.

Novinar kaže da je i on došao u Zagreb i da se morao prijaviti u Zagrebu.

“To nema veze s tim što je on dobio stan. To je smiješno. To je u eteru samo da se napravi problemčić. Ovo je toliko smiješna priča. Ne da neće ostavku podnijeti nego će raditi i dalje”, kaže.

Kako mu izgleda to što se Frka-Petešić, kad postaje dužnosnik, odjavljuje u Zagrebu i prijavljuje na Dugom otoku? “Izgleda mi da je sve u redu, da nema drugu nekretninu…”

Na pitanje zašto je Frka-Petešiću obitelj prijavljena u Dubravi, kaže: “Ne znam niti me briga.”

“Jel ovo problem? Zašto je ovo problem uopće?” govori Plenković, kojeg jako nervira ova tema. “Opterećujete javnost, ono, prestanite. Ovo radite namjerno. To je ono što nazivam harangom i sad ćemo podvući crtu”, govori Plenković. “Imate neko pametnije pitanje?”, nastavlja.

Na opasku novinara da ne postoje glupa pitanja, nego samo glupi odgovori, Plenković kaže da to nije točno.

Iako se vidno iznervirao, novinarima je u dva navrata rekao da nije nervozan pa je nakon toga, prilično nervozno, odšetao s presice.

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close