Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Vijesti

Plenković: Uvođenje eura donosi korist hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu

Premijer Andrej Plenković poručio je danas da će se uvođenjem eura povećati životni standard građana, nestat će valutni rizik, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala i kreditni rejting. To će, dodao je, imati utjecaja i na olakšavanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista. Istaknuo je da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas je održana 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis.

U uvodnom obraćanju premijer Plenković naglasio je da je strateški prioritet Vlade ući u dvije dublje integracije na razini Europske unije.

“Jedna je Schengenski prostor, za koji smo već sada pripravni, a vjerujem da ćemo doći na dnevni red političkoga odlučivanja krajem ove ili početkom iduće godine, a druga je ulazak u europodručje”, kazao je.

Podsjetio je da je Hrvatska usvojila Strategiju za uvođenje eura 2018. godine i od tada vrlo sustavno i temeljito radi na njenoj provedbi, u čemu kvalitetno surađuje s Europskom komisijom.

Naglasio je da je ulazak Hrvatske u europodručje jedna od obveza koja je prihvaćena pristupanjem u Europsku uniju.

“Kada je Hrvatski sabor potvrđivao ulazak Hrvatske u Europsku uniju, tada je i prihvatio naše članstvo u europodručju, a to je ujedno, samim time, bila i tema o kojoj se odlučivalo na referendumu o ulasku u Europsku uniju”, kazao je premijer Plenković.

Dosadašnje iskustvo država koje su pristupale europodručju, osobito država srednje i istočne Europe koje imaju ekonomije slične Hrvatskoj, pokazuje da je euro donio prednosti i građanima i gospodarstvu.

“Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati dodatan efekt i za naš kreditni rejting”, poručio je.

To će, dodao je, imati utjecaja i na olakšavanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista.

Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijena.

“To znači da je životni standard u tim državama znatno porastao nakon uvođenja eura”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Uvjereni smo da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023

Istaknuo je da je Vlada procesu uvođenja eura pristupila vrlo strukturirano i pažljivo.

Sve obaveze koje smo preuzeli ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, dodao je, ispunit ćemo na vrijeme, a rok je kraj ožujka 2022. godine.

Vlada redovito raspravlja o provedbi mjera u četiri područja – sprječavanju pranja novca, poslovnom okruženju, upravljanju u javnom sektoru te pravosuđu.

“Uvjereni smo da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine”, poručio je.

Uz pandemiju Covida 19, Hrvatska je bila pogođena i sa dva razorna potresa, koji su uzrokovali ogromne štete, a time i na izdvajanja za oporavak i obnovu.

“Prošle godine imali smo pad BDP-a od 8 posto, međutim podaci koje vidimo ove godine, osobito nakon rasta BDP-a u drugom kvartalu i nakon izvrsne turističke sezone u trećem kvartalu, govore da bi rezultati rasta BDP-a ove godine mogli biti i bolji od onoga što smo predviđali u projekcijama od najmanje 5 posto”, naveo je i dodao da je to dobar signal za pripremu za uvođenje eura.

Naglasio je da je vrlo važno voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta, pri čemu je najbitniji element proračunski deficit. Vlada planira deficit na razini oko 3,8 posto BDP-a, dodao je.

Ulaskom u europodručje Hrvatska će konsolidirati svoj položaj u Europskoj uniji i ojačati gospodarski razvoj

Posjet potpredsjednika Europske komisije Dombrovskisa, kazao je premijer Plenković, bio je prigoda i za razgovor o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

U sljedećim tjednima, dodao je, Hrvatska bi trebala dobiti i avansna sredstva iz toga Plana, više od 800 milijuna eura, za pokretanje projekata koji su kandidirani.

Podsjetio je da je Hrvatska među onim državama članicama koje su svojim angažmanom uspjele ishoditi najviše sredstava.

“Kada kombiniramo Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, onda sve zajedno za ovo desetljeće Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura europskih sredstava. To je okolnost kakvu nikada do sada nismo imali i to je generacijska prilika i generacijska odgovornost da je što bolje iskoristimo”, poručio je predsjednik Vlade.

Ulaskom u europodručje, istaknuo je premijer, Hrvatska će konsolidirati svoj položaj u Europskoj uniji i  ojačati svoj gospodarski razvoj.

Dodao je da će Hrvatska obaviti svoj dio posla u tom procesu, a i dalje očekuje potporu Europske komisije.

Podsjetio je da 60 posto hrvatskoga izvoza ide u zemlje članice europodručja, da turisti koji dolaze iz tih zemalja čine više od 60 posto hrvatskih gostiju, dvije trećine štednje u Hrvatskoj su u eurima, što sve pokazuje da je Hrvatska već danas visoko eurizirana zemlja.

“U potpunosti ćemo biti spremni za 1. siječanj 2023.”, poručio je na kraju uvodnoga obraćanja predsjednik Vlade.

Dombrovskis: Hrvatsko gospodarstvo dobro se oporavlja

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis pohvalio je, uime Komisije, snažno izraženu političku volju hrvatske Vlade za pristupanje europodručju.

“Komisija podržava vaš rad i želju da se Hrvatska pridruži europodručju”, dodao je.

Istaknuo je da se hrvatsko gospodarstvo dobro oporavlja, navodeći podatak o rastu od 16 posto u drugom kvartalu.

Naglasio je da je Hrvatska najveća primateljica sredstava iz Programa oporavka i otpornost, od 11,6 posto BDP-a u nepovratnim europskim sredstvima.

“Sad je vrijeme za provedbu Plana, a mi ćemo biti u bliskom kontaktu s hrvatskim nadležnim tijelima koja će na tome raditi”, kazao je.

Istaknuo je da je puno koristi za države koje pristupaju eurozoni – s obzirom da je euro stabilna valuta, druga po snazi na svijetu.

“Gospodarstvo Hrvatske u velikoj je mjeri okrenuto prema euru”, dodao je i istaknuo da vrijedi ići tim putem jer će hrvatsko gospodarstvo time postati osnaženo i prosperitetno.

Marić: Uvođenje eura podići će hrvatski rejting za čak dvije stepenice

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u svom je izlaganju podsjetio na dosadašnje aktivnosti provedene u okviru Strategije za uvođenje eura.

Govoreći o prednostima uvođenja eura, među mnogima posebno je skrenuo pažnju na vezu između uvođenja eura i kreditnog rejtinga.

Sve tri kreditne agencije navode da će uvođenje eura podići hrvatski kreditni rejting, dok neke ističu rast od čak dvije stepenice – u sigurnu kreditnu zonu.

Vujčić: Krize pokazuju da je puno lakše onima koji su u eurozoni

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić podsjetio je da je Hrvatska prošle godine, osim što je ušla u ERM II, ušla i u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije.

Istaknuo je da se hrvatsko gospodarstvo, prema svim podacima u ovom trenutku, oporavlja bolje od projekcija, što će olakšati i ispunjavanje kriterija za uvođenje eura.

“Hrvatska u odnosu na druge, pogotovo nove zemlje članice, uvođenjem eura može profitirati najviše od ulaska u eurozonu jer ima de facto najveću razinu eurizacije”, poručio je i dodao je da se u trenucima krize, kao što je bila ona iz 2008. ili ova trenutna uzrokovana pandemijom, pokazuje da je “lakše onima koji su unutra”.

Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine.

Nakon sjednice, zajedničku konferenciju za medije održali su predsjednik Vlade Plenković i potpredsjednik EK Dombrovskis.

Premijer Plenković kazao je da je dominantna tema današnjeg sastanka s potpredsjednikom Komisije, kao i sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, bila pripreme Hrvatske za ulazak u eruopodručje.

“U tom procesu imamo vrlo snažnu, čvrstu i jasnu podršku potpredsjednika Dombrovskisa, Europske komisije, Europske središnje banke i eurogrupe”, istaknuo je.

“Uvođenje eura donosi korist hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu”, poručio je.

Potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis istaknuo je da je hrvatska Vlada postavila ambiciozne ciljeve, a da Komisija podržava tu ambiciju.

Istaknuvši da je europodručje iznimno snažna gospodarska zajednica poručio je da to pruža sigurnost i ulagačima.

Izvor: Vlada RH

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Politika

Treba započeti razgovore s Rusijom o ratu u Ukrajini jer ruski predsjednik Vladimir Putin može biti strpljiv, a ruski narod može izdržati sankcije, kazao...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme Raffaelea Fittoa, s kojim je nakon sastanka sudjelovao na...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je u prosincu, koji je poznat po izrazito visokoj potrošnji, došlo do rasta cijene hrane i usluga...

Politika

Premijer Andrej Plenković kazao je da predsjednik Zoran Milanović vodi lažnu i prijetvornu politiku. „Cijelo vrijeme sve što je činio međunarodno je bilo protiv...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori