Kako je Vlada reagirala u krizi? Rješavaju li se ključni problemi države i društva? Ide li Hrvatska u dobrom smjeru?, bila su neka od pitanja u HRT–ovoj emisiji Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić.
Unatoč svim izazovima, gradimo solidarnu i pravednu zemlju, poručio je u Saboru premijer Plenković u godišnjem izvješću o radu Vlade. Oporba uzvraća: izvješće ne odgovara stvarnom životu, Hrvatska se iseljava i izumire, ne samo zbog plaća nego i zbog nepravde i korupcije. O tome su u emisiji govorili predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, predsjednica Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić, predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, politička tajnica SDP-a Mirela Ahmetović, saborska zastupnica Domovinskog pokreta Ružica Vukovac i predsjednik Kluba zastupnika Socijaldemokrati Domagoj Hajduković.
Na pitanje što smatra najvažnijim postignućem Vlade, a što bi moglo biti bolje, Bačić je rekao kako je iz današnjeg izvješća predsjednika Vlade kako je Vlada opravdala povjerenje koje je dobila na lanjskim izborima.
“Ono što je važno kako smo u krizi bez presedana, prije svega zdravstvenoj, koja se prelijeva i na probleme u funkcioniranju gospodarstva realnog i javnog sektora. Držim da je Vlada svojim mjerama i postupanjem i u dijelu zdravstvene krize i u dijelu mjera upućenih gospodarstvu u smislu čuvanja radnih mjesta, likvidnosti poduzetnika i poslovnih aktivnosti opravdala očekivanja koja građani Hrvatske imaju od Vlade. Držim da je činjenica kako ćemo se u godinu dana vratiti na pretkrizno razdoblje kad je u pitanju standard hrvatskih građana, prije svega BDP, da dolazi do značajnog povećanja minimalne plaće i prosječne plaće, da imamo više zaposlenih nego prije 2019. i da smo kvalitetno odgovorili na krizu koju ne pamtimo nakon Domovinskog rata, a svijet kad je u pitanju zdravstvena kriza i gospodarstvo zadnjih 100 godina”, rekao jer Bačić.
Mirela Ahmetović je rekla ironično kako joj se na trenutak učinilo da živi “fenomenalan život u fenomenalnoj državi”.
“Neozbiljno je od premijera vrlo selektivno prikazivanje podataka. Vlada cijelo vrijeme ističe nešto što ne ovisi o Vladi nego ovisi o građanima RH koji uplaćuju u proračun RH. Sve mjere koje je Vlada poduzela, a kojima se hvali da je čuvala radna mjesta, nije ona čuvala radna mjesta nego je rasporedila sredstva građana RH tamo gdje je to bilo potrebno, gdje je morala. Žao mi je da gospodin Bačić nije rekao o nepokretanju obnove, već drugu zimu ljudi čekaju na hladnoći. Žao mi je što ništa nije rekao, premijer je rekao ponižavajuće da nastavljaju s osnaživanjem zdravstvenog sustava. Osnaživanjem sustava koji je danas ponovno dužan 5 milijardi kuna veledrogerijama? Ponovno nakon godinu dana što u upucali 9 milijardi kuna iz državnog proračuna mi smo u riziku da veledrogerije obustave isporuku lijekova. To je osnaživanje sustava? Što je s našim prijedlozima upravo za osnaživanje zdravstvenog sustava u smislu dogovora s veledrogerijama za sukcesivno vraćanje dugovanja i osiguravanja sredstava u proračunu za dostatno financiranje zdravstvenog sustava uz smanjivanje troškova kojima novac curi putem javnih nabava u sive zone koje oni misle najavom reforme ponovno centralizirati sustav. Sad žele uzeti županijski bolnički sustav po svoje, a nisu u stanju upravljati državnim”, rekla je Ahmetović.
Hrebak je rekao kako je zadnjih nekoliko godina izazovno turbulentno vrijeme. Podsjetio da su Hrvatsku zadnjih desetak godina obilježile dvije krize. Podsjetio je na prvu koja je krenula 2010. godine i rekao kako smo se iz nje čupali sedam godina.
“Imali koalicijski sastanak gdje je ministar Marić rekao podatak da sam je ja malo zamislio. U dvije godine smo ovu vrlo izazovnu krizu uspjeli riješiti da smo došli po prihodima proračuna po oporavku na razinu 2019. Ono što me najviše iznenadilo da nije bilo ove krize po projekcijama Ministarstva financija do 2023. godine bismo došli na 60% duga kojeg trenutačno imamo. To je jedna poruka nad kojom bi se svi mi političari morali zamisliti – da možemo ako ćemo biti ustrajni. Naravno, uvijek se neki izazov pojavi. Rekli su da nećemo izdržati sa 76 glasova. Međutim, Vlada sastavljena od liberala, manjina i HDZ-a kao najvećeg partnera – ipak smo izdržali”, rekao je Hrebak za HRT.
Rekao je kako su neke stvari napravljene, ali ima nekih stvari u koje treba uložiti dodatni napor da ih se ubrza i riješi.
“Iz oporbe čujem mnogo kritika, a trebamo vidjeti i malo prijedloga. Volio bih da zajedno uključimo u konsenzus oko reforme zdravstva. Kao liberal slažem se da se zdravstvo centralizira. Jako puno novca nestane na lokalnoj razini. Županije su po meni bespotrebne. Svaki župan želi zadržati te bolnice jer ima velik utjecaj na njih. Zna se kako se dobivaju poslovi čistačica, spremačica i, naravno, svi žele da županije zadrže te sustave. Zašto ne centralizirati sustav da se zna kuda odlazi svaka kuna”, rekao je Hrebak.
Reagirala je Ahmetović.
“Žao mi je da je gospodin Hrebak u okrilju HDZ-a izgubio liberalnu crtu HSLS-a. Gubite se kao stranka, sad govorite o centralizaciji, čudom se čudim HSLS-u i njihovom liberalizmu”, rekla je.
Potom je nabrojala prijedloge oporbe u Saboru, primjerice u zdravstvu, smanjenje cijena energenata i drugo.
Benčić je rekla kako je Vlada Andreja Plenkovića je Vlada kontinuiteta.
“Ona je tu od 2016. godine. Sastavi ministarstava se mijenjaju, ali ovo je njegova Vlada koja traje već dugi niz godina. U cijelom tom nizu godina i ukupnom proračunu između 600 i 700 mlrd. kn, nije napravljena niti reforma zdravstva, niti reforma obrazovanja, dakle, od reforme obrazovanja nemamo doslovno ništa, a u planu reformi za 2017. je najavljena kurikularna reforma, nemamo još uvijek ništa. Nemamo još uvijek reformu sustava socijalne skrbi. Nemamo reformu sustava javne uprave, pa još uvijek imate tu 21 županiju koja je vama problem, ali o tome ne progovarate, i naravno, nemamo reformu pravosuđa. Dakle, imamo gotovo 6 godina, gotovo 700 mlrd. kn i ništa ni od jednog reformskog procesa”, rekla je Benčić o Vladi.
“Ja sam danas poručila premijeru Plenkoviću da će se njegovo političko naslijeđe mjeriti po rezultatima triju kriza kojima je on upravljao: Agrokoru, koja je završila kako je završila s polukriminalnom grupom Borg, covid krizi kada smo nakon godinu i pol na dnu procijepljenosti i trećoj stvari po kojoj će se mjeriti gospodina Plenkovića je upravljanje krizom obnove. To je najveći grijeh ove Vlade”, istaknula je Benčić.
Na izlaganje reagirao je Bačić.
“Mislim da je potpuno promašila kad je govorila o brojnim temama, prije svega o Agrokoru. Puno puta sam rekao kako je operacija Agrokor najbolja intervencija bilo koje Vlade u gospodarstvu od hrvatske samostalnosti”, rekao je Bačić te objasnio što se sve time sačuvalo i spasilo.
Hajduković je o minimalnoj plaći koja se diže na 3750 kuna rekao kako to nije hrvatska realnost.
“Od toga se ne može dostojanstveno živjeti. Od toga se može eventualno preživljavati i to je pitanje kako. Biti sretan s rezultatima u zemlji gdje skoro 25% stanovništva živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i nije baš neki podatak s kojim se valja hvaliti. Tu se slažem s kolegicom Benčić. Izvješće doživljavam kao izvješće kontinuiteta od 2016. Trebali bi se vidjeti ti pomaci prema naprijed, ali nažalost vide se samo pomaci prema natrag. Siromaštvo je u posljednjih godinu dana poraslo za 33%. Treba uvesti reda u rad, dostojanstveni rad, dostojanstvenu plaću, propise koje imamo ne provode. Ako ću plastično opisivati kakvo je stanje danas u sustavu rada onda je razlika u “Č” i “Ć”. Prije su radnici primali plaću, a sad plaču. E to je razlika, rekao je Hajduković. Previše se izlazi u ususret poslodavcima , a premalo u susret radnicima. I na kraju unatoč minimalnoj plaći mnogi ne dobiju tu minimalnu plaću”, rekao je Hajduković.
“Ja bih rekla da je naša Vlada nekad prije nosila ružičaste naočale i kroz njih gledala svijet oko sebe, a danas živi u paralelnom svijetu na čelu s premijerom Plenkovićem i stranačkim vojnicima koji ga tako zdušno prate. Kako drugačije obrazložiti izlaganja ministra Malenice i sl. koji govori rastu plaće, ljudi se vraćaju, raste standard. To su sve neistine. Ova Vlada se odnarodila i ne razgovara s malim ljudima, koji nisu stranački vojnici, koji nisu uhljebi, koji jako teško žive. Krenimo od cijene goriva, krenimo od toga da poljoprivrednici danas kilogram gnojiva plaćaju skuplje nego kilogram šećera, krenimo od toga da su poljoprivredne mirovine izuzetno male iako su ti ljudi radili cijeli život, danas ne mogu podmirivati svoje obveze. Uvijek je pitanje hoće li platiti sve režije ili kupiti hranu. Moja majka kuha ručak za pojedine ljude u selu da ne umru od gladi jer je to došlo do brutalnih razina u kojima nitko ne vodi brigu”, rekla je Vukovac.
