Ministrica Vučković demantira podatke po kojima ne raste poljoprivredna proizvodnja

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković demantirala je u ponedjeljak podatke koje je prije nekoliko dana iznijela konzultantska tvrtka Smarter da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj danas manje nego prije ulaska u EU-u, iako je u tom razdoblju isplaćeno 33 milijarde kuna potpora. Ministrica Vučković, koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede država članica […]

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković demantirala je u ponedjeljak podatke koje je prije nekoliko dana iznijela konzultantska tvrtka Smarter da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj danas manje nego prije ulaska u EU-u, iako je u tom razdoblju isplaćeno 33 milijarde kuna potpora.

Ministrica Vučković, koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede država članica EU-a, rekla je da je konzultantska tvrtka Smarter iznijela jedan prikaz statističkih podataka i da tu nije riječ o analizi.

“Vjerujem da su namjere bile dobre, ali za analizu treba puno više. Međutim, to kako je predstavljeno javnosti nije ni približno točno”, kaže ministrica.

Konzultantska tvrtka Smarter je objavila da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.

Ministrica kaže da je tu riječ o posve različitoj metodologiji obračuna, da su prije ulaska u EU sve subvencije ulazile u vrijednost proizvodnje, a danas ulaze samo proizvodno vezane potpore.

“Do trenutka ulaska u Europsku uniju, tako i 2012. godine, sve su potpore i subvencije bile vezane za proizvod te su ulazile u vrijednost proizvodnje, pa je tako u 2012. godini vrijednost potpora koje su ušle u navedenu vrijednost iznosila 2,3 milijardi kuna. Od trenutka ulaska Hrvatske u EU, 85 posto potpora nije vezano za proizvod odnosno samo 15 posto ulazi u vrijednost proizvodnje. Točnije, u vrijednosti proizvodnje iz 2012. udio potpora je gotovo 11 posto, dok je u 2020. taj udio tek nešto viši od četiri posto”, kaže ministrica.

U ministarstvu poljoprivrede kažu da je output poljoprivredne proizvodnje zbroj međufazne potrošnje (korištenje inputa za stvaranje novog) i bruto dodane vrijednosti. U okviru spomenutih 20,9 milijardi kuna u 2012. međufazna potrošnja je iznosila 12,1 milijardi kuna, a dodana vrijednost 8,8 milijardi kuna. Vrijednost međufazne potrošnje u 2020. iznosi 9,8 milijardi kuna, a dodana vrijednost 9,5 milijardi kuna, što znači da je znatno viša nego 2012.

Prema podacima ministarstva poljoprivrede, faktorski dohoci u 2012. iznosili su 6,27 milijarde kuna, a u 2020. 10,7 milijarde kuna. Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada u 2012. iznosio je 31.312 kuna, a u 2020. skoro dvostruko više: 60.237 kuna.

Ostali, strukturno najbitniji pokazatelji koji se odnose na dodanu vrijednost, rast produktivnosti pokazuju dvoznamenkasti rast u odnosu na 2019. te predstavljaju najviši rast od 2005., otkad se objavljuju ekonomski računi u Hrvatskoj, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla je brže samo 2008. godine.

“Rezultati u 2020. godini su po skoro svim pokazateljima najbolji od kad postoje ekonomski računi, osim po jednom i taj jedan pokazatelj je bio bolji u 2008. godini”, rekla je ministrica Vučković.

Ministrica demantira da je u proteklih osam godina u poljoprivredu uloženo 33 milijarde kuna potpora.

“Pogrešan je i navod da je u hrvatsku poljoprivredu uloženo 33 milijarde kuna, odnosno pogrešno je napisati da je kumulativ subvencija u ovom višegodišnjem razdoblju iznosio 33 milijarde kuna”, kaže ministrica.

Dodaje da su u tu brojku ušle ne samo subvencije poljoprivrednicima, nego i sufinanciranje investicija u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, ribarstvu, akvakulturi, izgradnji ribarskih luka, komunalne i društvene infrastrukture u selima, poput vrtića, kulturnih i društvenih centara, poljoprivrednu infrastrukturu.

“Pri tome je važno istaknuti da vrijednost prehrambeno-prerađivačke proizvodnje, ribarstva i akvakulture ne ulazi u vrijednost poljoprivredne proizvodnje”, kaže ministrica.

U ministarstvu poljoprivrede kažu da su subvencije samo potpore dohotku iz Europskog jamstvenog poljoprivrednog fonda, a financiranja iz Programa ruralnog razvoja odnose se na investicije i potporu novim ulaganjima, pri čemu je u izvješću sve zajedno uklopljeno u spomenute 33 milijarde kuna.

Ministrica demantira i da Hrvatska loše stoji po povlačenju sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda.

Hrvatska je danas po isplatama iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj peta u Europskoj unija, ali u tih pet država se ubraja i Velika Britanija koja još uvijek koristi sredstva iz fonda. Bez Velike Britanije, Hrvatska je četvrta po povlačenju sredstava, kaže ministrica.

Akcijski plan za ekološku proizvodnju

Ministri poljoprivrede država članica EU-a podržali su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu zaključke o akcijskom planu za ekološku proizvodnju, po kojem bi do kraja ovoga desetljeća 25 posto poljoprivrednog zemljišta trebalo biti pod ekološkim nasadima.

Hrvatska trenutačno ima sedam posto površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, a zadnjih godina bilježi se veliki rast na tom planu.

Ministrica upozorava da pritom nije važno samo povećati površinu nego i proizvodnju ekološke hrane.

“Naš posebni strukturni izazov je povezati rast površine s rastom proizvodnje ekološke hrane”, kaže ministrica. Rekla je da Hrvatska već radi na izradi nacionalnog akcijskog plana za ekološku poljoprivredu i da će biti gotov do kraja godine.

“Iako se možemo podičiti brzim rastom površina pod ekološkom proizvodnjom, to je još uvijek samo potencijal, a ne prava snaga”, dodaje ministrica.

“Svi trebamo težiti zajednički definiranom postotku površina pod ekološkom proizvodnjom, ali Hrvatska stalno naglašava da je potrebno prepoznati određene posebnosti zemlje, svaka zemlja ima neke svoje specifičnosti koje treba uvažiti kako se ne bi ugrozila sva tri stupa održivosti, ekonomski, socijalni i zeleni. Ekološka poljoprivreda može biti velika i sjajna prilika za Hrvatsku, za jedno malo i otvoreno gospodarstvo, koje se treba isticati svojim posebnostima, a svoju konkurentsku snagu bazirati na onome što ima, na svojim prednostima, na sjajnoj bioraznolikosti, okolišu, na čuvanju kvalitete, na zaštićenim oznakama, na ekološkoj poljoprivredi”, istaknula je ministrica.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close