Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je u HTV-ovom Dnevniku kako je pred Hrvatskom jako puno posla, ali datum ulaska u eurozonu realan. Hrvatska bi trebala ući u eurozonu i uvesti euro 1. siječnja 2023. godine.
Hrvatski javni dug je gotovo na 90 posto BDP-a. Marić je kazao kako je Vlada Republike Hrvatske radila na smanjivanju javnog duga, ali je COVID ipak utjecao na taj dug. Stopa rasta je za ovu godinu preko pet posto, a očekuje se i ponovno smanjivanje udjela javnog duga na razinu od 86 posto BDP-a.
Glas poduzetnika je protiv toga da potpore poduzetnicima ovise o cijepljenju. Marić je rekao kako cjepiva imamo u velikim količinama, ali je procijepljenost niža od očekivanja, stoga građane treba motivirati da se cijepe.
Marić je naglasio kako je cilj Vlade da se vratimo na razinu koju smo imali 2019. godine, te da je u prvoj polovici godine prihodna strana na razini očekivanja, a pojedini segmenti blago čak i iznad toga.
Neki porezni prihodi su iznad 2019. godine. Prati se i fiskalizacije iz dana u dan te se vide razlike među sektorima. Trgovina na malo je s indeksima i preko sto u odnosu na 2019., ali ugostiteljstvo i turizam su znatno ispod.
Išlo se i u rebalans proračuna prije nekoliko tjedana kako bi mogli servisirati sve obveze prema sektoru zdravstva uključujući i one dugove prije COVID-a. Sada s rebalansom imamo sigurnu situaciju te se ne očekuje novi rebalans proračuna prije kraja godine.
Marić je naglasio kako postoje očekivanja da bi se iduće godine BDP u potpunosti mogao vratiti na razinu 2019., ali pojedine grane uključujući i turizam ne prije 2023. odnosno 2024. godine. Očekivanja su i da bi ova godina mogla biti bolja nego prošla u turizmu, ali je to još uvijek ispod razine od 2019.
Izvor: Vlada/HTV
