Connect with us

Upišite traženi pojam

Stipo Mlinarić Ćipe
Stipo Mlinarić Ćipe
Stipo Mlinarić Ćipe

Top Tema

KRV I ŠAMPANJAC

Legendarni vukovarski branitelj Stipo Mlinarić Ćipe za naš je portal podijelio teška, ali ponosna sjećanja na povijesno priznanje Hrvatske. S pozicije jednog od najaktivnijih saborskih zastupnika i pripadnika Domovinskog pokreta komentirao je i ostale goruće aktualnosti.

Gdje ste bili na dan priznanja Hrvatske i njene pune afirmacije u okviru međunarodne zajednice?

Tog 15. siječnja 1992. godine zatekao sam se u logoru u Nišu sa tisuće drugih vukovarskih branitelja. Te siječanjske noći konstantno su nas tukli, a da nismo ni znali zbog čega. Kada više nisu imali snage da nas tuku, oko jedan sat iza ponoći natjerali su nas da legnemo u hodnik gdje su trčali preko nas. U toj krvavoj noći čulo se kako nam bukvalno pucaju kosti pod njihovim čizmama. Meni je puknuo mali prst.

Jeste li ikada saznali zašto ste prolazili kroz opisanu torturu?

U tom trenu nismo znali, mislili smo da su naši krvnici poraženi na nekom ratištu i da je to razlog njihovog iživljavanja. Tek smo nakon par mjeseci, kada smo došli u logor u Srijemskoj Mitrovici, čuli od naših logoraša da je upravo tog dana bila priznata Republika Hrvatska. Da smo to znali puno bismo lakše podnijeli te batine.

Kako su logoraši koji su vam tu informaciju prenijeli došli do nje?

Dobili su poruku preko Međunarodnog Crvenog križa pošto su se u logoru u Srijemskoj Mitrovici provodile malo blaže torture nego one u logoru u Nišu.

Jeste li tada među sobom vidjeli i neke danas aktivne političare?

Kada sam razmijenjen kao i 820 drugih Vukovaraca, 14. kolovoza 1992. godine kod Nemetina tek sam onda vidio kada je bila godišnjica priznanja kako je to izgledalo na Trgu bana Jelačića gdje se ispijao šampanjac u potocima te su se ljudi veselili i slavili.

Političari koji vladaju Hrvatskom proteklih 30 godina i sadašnja vladajuća garnitura: Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Goran Grlić Radman nisu tada čak ni bili u Hrvatskoj. U tim ”zrinjevačkim” hodnicima zatekao se i sadašnji predsjednik Milanović, dok su se ljudi njihovih godina, a čak i mlađi od njih, imali su potrebu boriti se za svoju domovinu. Nažalost oni nisu imali osjećaj za domovinu ni tada, a nemaju ga ni danas. Politika u tih 30 godina nije napravila apsolutno ništa da pritisne Republiku Srbiju da plate odštetu logorašima koja ih je protuzakonito držala na svom teritoriju. Ako oni nisu učesnici rata, što su nas onda držali još narednih 6-7 mjeseci od priznanja Hrvatske u zatvorima?! Ti salonski hrvatski političari koje sam gore spomenuo nisu imali nikakvu zaslugu za priznanje Hrvatske, za to su zaslužni jedino hrvatski branitelji koji su se puškama suprotstavili srpskom okupatoru i JNA. Političari im nisu ničime dali na važnosti, već ih nerijetko proglašavaju polupismenima, pijancima i svakakvim drugim imenima. Gurnuti su na margine društva i potjerani u mirovinu, putem braniteljskih udruga ih zapravo i danas, iako oni toga vjerojatno nisu u potpunosti svjesni, ponovno drže ”zarobljenima”.

U nijednoj normalnoj državi to ne bi bio slučaj, kao primjerice Izraelu i ostalim državama koje drže do sebe.

Premijeru Plenkoviću ste na posljednjem saborskom aktualnom satu nešto uručili. O čemu se radilo i kako je na to reagirao?

Predao sam mu pet pisanih zapovijedi za osnivanje logora, što diljem okupiranog hrvatskog teritorija, što onih u Republici Srbiji za branitelje i civile. Ništa po tom pitanju nije poduzeo da pravnim ili diplomatskim putem pokuša istjerati pravdu, a to se moglo vidjeti i prilikom nedavne proslave pravoslavnog Badnjaka, gdje je premijer Plenković uvijek rado viđen gost Srpskog narodnog vijeća. Milorad Pupovac i ovog je puta iskoristio priliku kao bi ponizio hrvatski narod i njene branitelje. Tamo se našao i Ivica Dačić koji je bio dio političkog sistema Slobodana Miloševića, koji je izvršio agresiju na  Hrvatsku. Premijer ga je propustio pitati što će poduzeti po pitanju isplate odštete hrvatskim logorašima, kao i po pitanju kompenzacije za trećinu porušenog i spaljenog hrvatskog teritorija. Propustio je i ministru Dačiću postaviti pitanje o našim nestalima, iako s ministrom Tomom Medvedom nerijetko zna reći da odgovore o sudbini 1.800 nestalih treba pronaći u Srbiji.

Pupovac je ponovno izrazio želju za zabranom pokliča: ”Za dom spremni”, koja je ustvari insignia HOS-ovaca tokom borbe sa srpskim okupatorom te ju nisu poistovjećivali sa Drugim svjetskim ratom. Sada se ti isti ljudi čiji su pripadnici ginuli na ratištima od Vukovara do Dubrovnika, moraju boriti protiv ”maloga Slobe” Ivice Dačića i Pupovčeve ekipe. Nitko ne staje u njihovu zaštitu.

Za što se sve planirate  izboriti putem nedavno osnovanog Centra dr. Ivana Šretera?

Zajedno s angažiranim odvjetničkim timom probati ću hrvatskom pravosuđu podastrijeti preko 1.300 dokumenata i dokazati ono što je svakome bjelodano jasno, a to je da je Republika Srbija uz pomoć JNA organizirala i provela okupaciju jedne trećine Republike Hrvatske – prilikom čega su počinili stravične zločine i prouzročili ogromnu materijalnu štetu.

Nakon dvadeset i nešto godina otkako sam potjeran u vojnu mirovinu kao i mnogi moji prijatelji koji su još puno mogli dati Republici Hrvatskoj, aktivirao sam se u politici i danas kao saborski zastupnik već više od dvije godine pokušavam ispraviti tu nepravdu i skinuti stigmu sa ljudi koji su najčasnija generacija ove države u posljednjih 30 godina.

Želim dokazati da branitelji nisu pijanci, kockari i ljudi koji tuku svoje žene, već da su normalni, čestiti i pošteni ljudi. Putem centra za suočavanje s prošlošću nastaviti će se boriti protiv takvih nepravdi i zalagati se za procesuiranje svih ratnih zločina i zločinaca koje je hrvatsko pravosuđe propustilo učiniti.

Ako nam hrvatski sudovi odbace podnesene tužbe, jer znamo u kakvom nam je stanju sudstvo, pravdu ćemo potražiti na međunarodnim sudovima i pokušati istjerati pravdu dok smo još živi, a nažalost mnogi to više nisu. Najugroženija skupina hrvatskih branitelja u prosjeku umire sa 54 godine.

Probati ćemo radi njihove djece i ostalih članova obitelji to ishoditi, kako bi napokon na zdravim osnovama pokušali normalizirati odnose s Republikom Srbijom i potaknuti ih da priznaju da su izvršili agresiju i plate ratnu odštetu, kao što je to primjerice učinila Njemačka u Drugom svjetskom ratu i druge države koje su se u određenom povijesnom periodu našle u ulozi agresora. Nadam se da će jednog dana po okončanju trenutnog rata i Rusija odgovarati za zločine nad  Ukrajincima i da će im platiti ratnu odštetu. To je minimum ispod kojeg se ne ide.

Vidim da naši političari daju podršku Ukrajini, što je i uredu, ali nisu to primijenili i kod sebe, već su prigrlili srpske agresore.

Neki dan je isplivalo da je hrvatski policajac srpske nacionalnosti dobio poziv za mobilizaciju u Vojsku Srbije radi dvojnog državljanstva. Pitam se što rade naše sigurnosne službe, kao takav pojedinac uopće može biti pripadnik hrvatske policije i što bi se dogodilo da ga je Republika Srbija mobilizirala za napad na Hrvatsku. Na koju bi se stranu taj mladić odazvao?! Bojim se da bi se odlučio za srbijansku i imali bismo kao i ratu pobunjenike u svojim redovima. Ne znam kako naši vodeći političari dopuštaju da se u 2023. godini takve stvari i poniženja događaju.

Što im još zamjerate?

Pojedinci koji su ispijali šampanjce 15. siječnja 1992. godine, jako su se potrudili da se srbijanskim agresorima koji su se od 1991. do 1995. našli su zarobljeništvu u vojnom zatvoru ”Lora” putem Županijskog suda u Splitu isplatile milijunske odštete radi. Iako po meni nikada nisu ni trebali bi obeštećeni. Mi koji smo branili svoju domovinu i nikada nismo prešli granice RH, nego su nas oteli i odveli u srbijanske logore u Stajićevu, Nišu i Srijemskoj – nismo dobili ništa i za nas se nitko nije udostojao pobrinuti.

Kakve su reakcije javnosti nakon osnivanja Centra?

Jako su pozitivne. Ljudi u Hrvatskoj su gladni traženja za istinom i pravdom jer politika 30 godina pokušava istinske žrtve rata gurnuti pod tepih, a napreduju ljudi koji su se svojski borili protiv Hrvatske i danas su njeni ugledni građani. Tako je primjerice okupacijski gradonačelnik Vukovara, dr. Vojislav Stanimirović za kojeg se govorilo da je viđen na Ovčari gdje je počinjen masakr nad civilima vukovarske bolnice – danas ugledni građanin i primatelj hrvatske mirovine. A jedan Tomislav Merčep koji je bio prvi vukovarski zapovjednik je umro kao osuđeni ratni zločinac. To je paradoks ove države i zato Centar ima izuzetnu potporu malih i čestitih ljudi kako bi ispravili te greške.

Povezane vijesti

Politika

Stipo Mlinarić Ćipe, saborski zastupnik Domovinskog pokreta komentirao je jučerašnju izjavu premijera Andreja Plenkovića u kojoj izjavljuje kako će vratiti 10 posto mirovine  koji...

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prvi dan nove 2023. godine proveo je u Beču, na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije....

Top Tema

U podužem intervjuu gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta progovorio je o razlozima zašto je Vukovar proglašen najboljim gradom za mlade, gdje je još...

Politika

Grad Vukovar po prvi puta se našao u velikoj završnici izbora za Najbolji grad koji tradicionalno, sada već u petom navratu, i ove godine...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori