Connect with us

Upišite traženi pojam

Image by <a href="https://pixabay.com/photos/?utm_source=link-attribution&utm_medium=referral&utm_campaign=image&utm_content=1149665">Free-Photos</a> from <a href="https://pixabay.com/?utm_source=link-attribution&utm_medium=referral&utm_campaign=image&utm_content=1149665">Pixabay</a>

Top Tema

KAKO SE MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOG SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE SKRBI ZA DJECU?! VLAŠIĆ ILJKIĆ (SDP): Sustav socijalne skrbi puca po šavovima, tražimo promptnu reakciju Vlade

Saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić ističe kako je briga za obitelj i djecu od posebnog interesa za državu. Kako se Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike skrbi za djecu, dovoljan je pokazatelj broja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju, koji u veljači 2020. godine iznosi 4439, dok je broj u 2015. godini bio 2795. Ovaj broj djece koji je izašao u medijima nadležno ministarstvo nije demantiralo, a službeni podaci zadnje dostupni na stranicama ministarstva se odnose na 2019. godinu. Toliko o praćenju sustava socijalne skrbi i ažuriranju podataka, ističe Vlašić Iljkić.

Od resora rada, mirovinskog sustava, koji su veliki i opsežni, zaista ministru Aladroviću ne preostaje puno se baviti obitelji i socijalnom skrbi. Ovo je pokazatelj nespremnosti Vlade da prepozna ključne probleme u društvu i ponudi dobru organizaciju rada i rješavanja problema.

Smještajni kapaciteti za djecu su prepuni, a državna tajnica Margareta Mađerić naglašava da niti jedno dijete u hitnim situacijama ne ostaje nezbrinuto, te kako je u tijeku postupak deinstitucionalizacije domova. Naravno smještaj u hitnim situacijama je obveza države prema Zakonu o socijalnoj skrbi i Obiteljskom zakonu, no problem se ne rješava osiguranjem hitnog smještaja. Proces transformacije domova i deinstitucionalizacije je započeo još 2013. godine kada se postupno krenulo sa smanjivanjem smještajnih kapaciteta državnih domova i razvoj udomiteljstva i obiteljskih domova. Smještaj u udomiteljstvu i obiteljskim domovima je za djecu puno bolji oblik skrbi od onog u većim domovima, pruža bolju privrženost i u većoj mjeri može nadomjestiti roditeljsku skrb, bez koje su djeca ostala.

U proteklom mandatu ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi pamtimo samo smjenu dvije ministrice koje niti jedna nisu pružile rješenje za brojne probleme tog resora. Da bi umanjili problem socijalna skrb je „natovarena“ u sustav uz rad i mirovinski sustav, koji je kao takav još manje spreman za nabujale probleme. Obiteljski zakon je važeći iz 2015. godine, po kojoj već druga Vlada Andreja Plenkovića postupa, iako je tada zakon bio veliki prijepor raznoraznih inicijativa i sada vladajuće stranke. Novi zakon nisu ponudili.

Aktualno ministarstvo nema rješenja za smještajne kapacitete, osim povratka u popunjavanje nekadašnjih dječjih domova, sada Centara za pružanje usluga u zajednici. Udomiteljstvo se ne razvija u dovoljnoj mjeri, a postupak posvojenja je dugotrajan i to je nešto što nije novost. Novo je gotovo 2000 više djece na smještaju, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a bez ulaganja u njihovu budućnost.

Sustav socijalne skrbi puca po šavovima, problemi su brojni, a ministar Aladrović sa županom optuženim za obiteljsko nasilje prezentira projekte ruralnog razvoja. Sud donosi odluku o prijedlogu centra za socijalnu skrb o lišenju roditeljske skrbi bioloških roditelja, kako bi se ispunile pretpostavke za posvojenje, a sve u djetetovu najboljem interesu. Nažalost u praksi, od žurnog smještaja do donošenja odluke o trajnom obliku skrbi u najboljem djetetovu interesu prolaze godine, pa i punoljetnost djeteta. Tu dolazimo do dugotrajnosti sudskih postupaka, nekompetentnih sudaca koji daju prednost biološkom roditeljstvu nauštrb najboljem interesu djeteta. Međuresorna suradnja ministarstava u Vladi Andreja Plenkovića nije dobra i odražava se na svakodnevne živote građana.

Poštovani članovi Vlade, gotovo 2000 više djece na smještaju u pet godina je alarm i pokazatelj vašeg nerada i loše međuresorne suradnje! Probudite se i rasteretite centre za socijalnu skrb sve većeg broja upravnih postupaka za prava koja se tiču isključivo zdravstvenog stanja osoba i čije mjesto nije u sustavu socijalne skrbi (osobne invalidnine, doplatci za pomoć i njegu) i omogućite pomažućim strukama da se bave pomoći obiteljima.

Izazova je svaki dan sve više, mentalno stanje građana je sve gore, djeci je sve više potrebna potpora i psihološka podrška, a sustav ne nudi rješenja. Lokalnim sredinama puno više znači dobro savjetovalište, ulaganje u pomažuću struku, rane intervencije za djecu sa poteškoćama nego su to obnovljene fasade, trgovi i društveni domovi.

Tražimo promptnu reakciju premijera Plenkovića i ministara nadležnog za poslove socijalne skrbi Aladrovića i ministra nadležnog za pravosuđe Malenice, za rješavanje predmeta obiteljsko pravne zaštite po žurnom postupku i kontrolu svih odluka suda o povjeravanju djece, a posebice one o odbijanju prijedloga centara za socijalnu skrb o lišavanju roditeljske skrbi.

Izvor: SDP

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Politika

Nacional je doznao nove, nevjerojatne detalje o istrazi zbog neovlaštenog korištenja oružja i povrede prava djeteta, kaznenih djela zbog kojih bi mogao biti optužen...

Vijesti

Povodom Svjetskog dana djece osvjetljena je zgrada hrvatske Vlade u plavu boju, uz snažnu poruku o važnosti zaštite i promicanja dječjih prava. Svake godine,...

Vijesti

Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini rođeno 32 325 djece, odnosno...

Vijesti

Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić izvijestila je da Klub SDP-a predlaže izmjene Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o socijalnoj skrbi kojim sprječava da...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori