Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini rođeno 32 325 djece, odnosno broj živorođene djece je pao za 5,1%, tj. rođeno je 1 713 djece manje nego u 2022. godini.
U nastavku u cijelosti prenosimo priopćenje objavljeno na stranicama SDP-a:
”Djece se iz godine u godinu sve manje rađa, mahom se cijele mlade obitelji iseljavaju u razvijenije zemlje Europske Unije, a ako usporedimo sadašnje podatke sa 2014. godinom, čak 7241 dijete je rođeno manje.
Unatoč poraznim demografskim pokazateljima HDZ-ova Vlada RH u dva mandata nema rješenja kako zaustaviti negativne trendove, a sve što smo vidjeli su kozmetičke promjene, pa tako i kod donošenja Zakona o doplatku za djecu. Naime, novim Zakonom o doplatku za djecu, kojim je trebalo biti obuhvaćeno 271 281 korisnik, odnosno 511 928 djece, prema podacima iz lipnja 2024. godine, svega 145 498 korisnika je obuhvaćeno, odnosno 296 879 djece. Dakle, dosadašnji učinak novog Zakona o doplatku za djecu je preko 200 000 manje obuhvaćene djece nego je planirano.
Upozoravali smo da će ponovno određivanje cenzusnih grupa dovesti do nedovoljnog broja korisnika, te da je vrijeme da doplatak za djecu prestane biti socijalna kategorija koja ovisi o dohodovnom statusu roditelja i da to postane u stvarnosti pravo djeteta. Predložili smo da iznos ovisi o dobi djeteta, te da se povećava s obzirom na veću životu dob djeteta i to: od 0 – 7 godina, u iznosu 100 eura, od 8 – 14, 120 eura i u dobi od 15 – do završetka obveznog redovnog školovanja, odnosno 18 godina, u iznosu od 140 eura. Danas doplatak iznosi od 30,90 eura do 61,80 eura, što je nedovoljan iznos i potrebno ga je povećati.
Budući su obitelji sa djecom posebno pogođene iznadprosječnim porastom cijena, primjerice Njemačka je podigla dječji doplatak na 250 eura za svako dijete. Polovica zemalja EU ima univerzalni doplatak za djecu i u prosjeku je oko 100 eura.
Ministar Primorac je govoreći o rebalansu u nekoliko navrata rekao kako su neki rashodi povećani u odnosu na planirane, pri tome navodeći usluge za osobnu asistenciju, inkluzivni dodatak i dječji doplatak. S obzirom da je manje djece obuhvaćeno nego je planirano novim Zakonom, pitamo se gdje je ministar našao povećane rashode? Jednako je sa podacima za uslugu osobne asistencije i inkluzivnog dodatka.
Svega je 58 000 rješenja doneseno o inkluzivnom dodatku od planiranih 150 – 200 tisuća, u 7 mjeseci primjene zakona, te 4300 rješenja o osobnoj asistenciji od planiranih 14 000, a Zakon o osobnoj asistenciji je na snazi godinu dana. Donesena je tek trećina planiranih rješenja, a ministar govori o većim rashodima no planiranim?
Porazno je to da se osobe s invaliditetom i usluge namijenjene njima, kao i djecu uopće stavlja kao primjer povećanih rashoda koji izlaze izvan planiranih okvira. Država je po Ustavu i zakonima dužna brinuti o svojim najranjivijim članovima, to je pravo osoba s invaliditetom i djece, te je štetno izdvajati njihova prava i stvarati određenu sliku u društvu da se radi o milostivoj Vladi.
Ovim putem tražimo od Ministarstva demografije i iseljeništva konkretne mjere za obitelji s djecom, analizu postojećeg Zakona o doplatku za djecu i žurne izmjene, kako bi pravo na doplatak za djecu bilo stvarno pravo svakog djeteta.
izvor: sdp.hr
