Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA

Top Tema

KAKO LJUDI ŽIVE U PANDEMIJI I ŠTO OČEKUJU? ISPITIVANJE POKAZALO DA SU EUROPLJANI PESIMISTIČNI U VEZI BUDUĆNOSTI

Više od polovice europskih građana smatra da će gospodarska situacija u njihovim zemljama biti lošija za godinu dana i ne očekuju da će bolje živjeti, ali ih ipak većina vjeruje da će EU pronaći odgovore na krizu, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja u organizaciji Europskog parlamenta.

Ispitivanje Parlametar 2020. provedeno je u studenome i prosincu na 27.213 građana iz 27 država članica, uključujući 1019 u Hrvatskoj.

Ispitanike se pitalo kako žive u pandemiji i što očekuju u idućih godinu dana, kao i o tome što misle o EU i koristima od članstva te o ulozi i prioritetima Europskog parlamenta.

Ispitivanje je pokazalo da više ispitanika u prosjeku smatra da se stvari bolje kreću na europskoj razini nego u njihovoj vlastitoj zemlji, da ih je dvije trećine optimistično u vezi budućnosti Europske unije i da ih gotovo tri četvrtine vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti gospodarstvima njihovih zemalja da se brže oporave od negativnih posljedica pandemije.

U odnosu na jesen 2019., broj građana koji imaju pozitivno mišljenje o Europskoj uniji porastao je za deset postotnih bodova na 50 posto.

Građani, međutim, teško podnose krizu i gaje slabe nade da će se situacija u idućih godinu dana poboljšati.

Pedeset i tri posto europskih građana misli da će stanje u njihovom nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 23 posto da će ostati isto, a samo 21 posto da će biti bolje.

U Hrvatskoj 54 posto ispitanika misli da će stanje u nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 30 posto misli da će biti isto, a samo 15 posto da će biti bolje.

Trideset posto Hrvata misli da će za godinu dana njihovi uvjeti života biti lošiji nego danas, 45 posto ih misli da će biti isti, a 23 posto da će biti bolji.

Gotovo polovica ispitanika stoga želi da glavni prioritet Europskog parlamenta bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti.

Većina ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti.

Većina ih također smatra da se Europska unija treba reformirati.

Pesimizam na istoku

Kad je riječ o izgledima za bolji život, postoji značajna razlika između istočne i zapadne Europe.

Građani su najpesimističniji u Slovačkoj (43 posto), Grčkoj (40 posto), Rumunjskoj (36 posto), Bugarskoj (35 posto) i Sloveniji (35 posto).

Na sjeverozapadu, samo sedam posto Danaca i Nizozemaca misli da će im u idućih godinu dana biti lošije.

U tri države članice – Latviji (68 posto), Francuskoj (67 posto) i Češkoj (67 posto) – više od dvije trećine ispitanika smatra da će njihova nacionalna gospodarstva nazadovati.

Najveći udio građana koji očekuju bolju gospodarsku situaciju zabilježen je na Malti (42 posto), u Irskoj (39 posto) i Estoniji (34 posto).

Mišljenje o Europskoj uniji

Pedeset posto ispitanika ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, deset postotnih bodova više nego na godinu dana prije. Negativno mišljenje ima 14 posto ispitanika.

U tom pogledu postoje velike razlike među državama članicama. Pozitivno mišljenje o Uniji ima čak 77 posto Iraca, a druga krajnost je Austrija gdje samo 36 posto građana ima pozitivno mišljenje o Uniji. Pozitivno mišljenje o EU ima 47 posto Hrvata, 6 postotnih bodova više nego godinu dana prije.

Pozitivno mišljenje o EU-u raširenije je među onima koji vjeruju da će se stanje u njihovu nacionalnom gospodarstvu poboljšati i da će i oni osobno živjeti boljeti.

U prosjeku, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je situacija nešto bolja na europskoj nego na nacionalnoj razini.

Unatoč tome, 45 posto ispitanika smatra da stvari u EU-u idu u lošem smjeru, većinom mlađih.

U 11 država članica, uključujući Hrvatsku, većina ispitanika smatra da EU ide u lošem smjeru. Najviše u Finskoj i Španjolskoj, 60 odnosno 59 posto. U Hrvatskoj to misli 51 posto ispitanika.

O svojoj zemlji najkritičniji Slovenci i Hrvati

U devet članica većina ispitanika misli da u njihovim zemljama stvari idu u dobrom smjeru, najviše u Irskoj i Luksemburgu.

U preostalih 18 većina ih misli da stvari u njihovim zemljama idu na gore, najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, 79 odnosno 78 posto.

Međutim, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je Europska unija pravo mjesto za pronalazak rješenja.

Šezdeset i šest posto ispitanika kazalo je da je optimistično u pogledu budućnosti Europske unije, a samo 31 posto to nije.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 posto) vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti brži oporavak njihovim zemljama od negativnih posljedica pandemije. To vjeruje i 74 posto Hrvata.

Mišljenje o Europskom parlamentu

Snažnija vjera u EU održava se na percepciju Europskog parlamenta o kojem pozitivno mišljenje ima 37 posto ispitanika, najviše od 2007. Negativno ga doživljava 17 posto ispitanika, dok ih je 45 posto neutralno.

Šezdeset i tri posto ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti, što je pet postotnih bodova više nego u jesen 2019.

Samo u Češkoj, Grčkoj i Francuskoj veći je broj onih koji imaju negativno mišljenje o Europskom parlamentu.

Pozitivnu predodžbu o Europskom parlamentu ima 40 posto Hrvata, 46 posto ima neutralnu, a 13 posto negativnu. Važniju ulogu Europskog parlamenta podržava 63 posto Hrvata, a manje važnu 30 posto.

Kad je riječ o prioritetima na koje bi se Europski parlament trebao fokusirati, europski građani istaknuli su novi glavni prioritet – 48 posto ispitanika želi da to bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti. Slijede borba protiv terorizma i kriminala i mjere za osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve (33 posto) te zaštita okoliša (32 posto).

Prednosti članstva u EU

Ispitanike se pitalo i je li članstvo u EU-u dobro ili loše za njihovu zemlju i je li ona općenito imala koristi od članstva. Rezultati na oba pitanja su pozitivni.

Šezdeset i tri posto ispitanika kazalo je da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju, što je najviše od 2007.

Pozitivni odgovori na to pitanje u većini su u svim državama članicama, osim u Italiji i Austriji gdje su ispitanici na prvom mjestu kazali „ni dobro ni loše”.

Da je članstvo u EU dobro smatra 51 posto Hrvata, dok ih devet posto smatra da je ono loše. Ostali misle da nije ni dobro ni loše.

Velika većina Europljana, njih 72 posto (povećanje od četiri postotna boda), smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva. To misli i 78 posto hrvatskih građana.

Kao razloge za to 40 posto ispitanika navelo je na prvom mjestu gospodarski rast, a na drugom suradnju među državama članicama (39 posto).

Hrvati su kao glavni razlog koristi od članstva istaknuli to što EU donosi nove mogućnosti za rad (55 posto), a važnim smatraju i poboljšanje životnog standarda.

Pedeset i šest posto Hrvata smatra da je njihov glas u Europskoj uniji važan.

Pedeset i sedam posto europskih građana kazalo je da je zadovoljno kako u njihovoj zemlji funkcionira demokracija, dok 41 posto time nije zadovoljno.

Kad je riječ o Hrvatskoj, 52 posto Hrvata nije zadovoljno kako funkcionira demokracija u zemlji, a 47 posto jest.

Reforma Europske unije

Samo 27 posto ispitanika podržava način na koji EU funkcionira.

Četrdeset i četiri posto kazalo je da podržava EU, ali žele da se reformira.

Dvadeset i dva posto ispitanika kazalo je da su skeptični, ali i da bi mogli promijeniti svoje mišljenje ako se provedu radikalne reforme, dok se samo pet posto općenito protivi ideji EU-a.

Izvor: Hina

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u sinoćnjem Dnevniku HTV-a, gdje je govorio o aktualnim političkim temama. Kad je riječ o izboru ustavnih sudaca,...

Politika

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Hrvatska vojska organizirali su 6. prosinca 2024., jedinstven događaj u Puli pod nazivom Postani hrvatski vojnik. Okupio je stotine...

Vijesti

Posada Hrvatskog ratnog zrakoplovstva danas 7. prosinca 2024. godine sudjelovala je u hitnoj medicinskoj akciji prijevoza novorođenčeta u inkubatoru iz Opće bolnice Dubrovnik do...

Politika

Trodnevna konferencija u Šibeniku okupila gotovo 1000 predstavnika županija, gradova, općina regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika U sklopu ovogodišnje konferencije Dani regionalnoga razvoja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori