Diplomirani inženjer elektrotehnike rodom iz Garešnice dužnost saborskog zastupnika HDZ-obnaša već u trećem mandatu participirajući u radu nekolicine značajnih saborskih odbora: onoga za lokalnu i regionalnu samoupravu; za gospodarstvo, za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. Totgergeli je ujedno i predvodnik županijske organizacije Bjelovarsko-bilogorske županije, a u ekstenzivnom razgovoru za Objektivno.hr pojasnio je kako se opozicija po definiciji nemušto pokušala suprotstaviti predloženim izmjenama Zakona o izbornim jedinicama te se nenuđenjem konkretnih prijedloga ustvari prešutno složila s modelom predlagatelja.
Donosi dio reakcija sugrađana matične županije na novi paket Vladinih mjera radi kojih Hrvatskoj iz procjene u procjenu, nezavisne svjetske agencije podižu kreditni rejting do nikad viših razina, a u nastavku razgovora zastupnik se dodatno osvrnuo i na činjenicu da čelnici jedinica lokalne samouprave neopravdano strahuju radi najavljenog ukidanja prireza, kao i kako se pripremaju za nadolazeći superizborni ciklus.
Jeste li sudjelujući u burnoj saborskoj raspravi na temu Zakona o izbornim jedinicama naišli i na pokoji opravdani argument oporbenih zastupnika nezadovoljnih predloženim izmjenama? Što ste onima suprotstavljenih mišljenja ponudili kao protuargument?
Rasprava na temu novog Zakona o izbornim jedinicama u Hrvatskom saboru pokazala je da oporba nema ozbiljnih zamjerki na sam prijedlog zakona, odnosno svatko od oporbenih zastupnika mijenjao bi neki dio izbornog zakonodavstva prilagođavajući prijedlog svojim osobnim interesima. Tako bi jedni povećavali broj zastupnika koje biraju glasači koji nemaju prebivalište na teritoriju RH, a drugi kao što je SDP, bi ukinuo izbor i postojeća tri zastupnika koja biraju upravo ti glasači, odnosno SDP bi u potpunosti ukinuo pravo državljanima RH koji nemaju prebivalište na području RH, pravo biranja na parlamentarnim izborima. A taj dio izbornog sustava je nemoguće sad mijenjati jer je propisan Ustavom RH, koji se može mijenjati jedino dvotrećinskom većinom zastupnika u Hrvatskom saboru, k tome svjedoci smo činjenice gdje se zastupnici slažu, kao što je pomoć Ukrajini pa opet u Hrvatskom saboru nismo imali dvotrećinsku većinu kad smo odlučivali o konkretnoj vojnoj pomoći Ukrajini.
Dakle, Ustav RH je nemoguće sada promijeniti. Rasprava je pokazala da oporba nema niti jedan zajednički prijedlog, a ne žele podržati prijedlog Vlade jer je to prijedlog Vlade pa onda problematiziraju razliku između broja građana popisanih kod popisa stanovništva i onih koji se vode u registru birača. U raspravi sam postavio svim oporbenim klubovima jednostavno pitanje: jesu li spremni građaninu biraču koji želi glasati na parlamentarnim izborima, koji je državljanin RH i ima valjano prijavljeno prebivalište na području RH, a nije se popisao kod popisa stanovništva, zabraniti pravo glasovanja. I nitko od oporbenih zastupnika, a bilo ih je desetak koji su raspravljali kroz replike i povrede Poslovnika, nije htio odgovoriti na to pitanje, osim kolege Bauka koji je rekao da se jedino izbori mogu provesti po registru birača. Prema tome, jedino mjerodavno što je potvrdio i Ustavni sud, što tvrdi i Vlada i što je jednim dijelom potvrdio i kolega Bauk, a to tvrdim i ja – za izradu izbornih jedinica mjerodavan je jedino registar birača.
Na pitanje zašto deset izbornih jedinica, a ne šest ili jedna, odgovorili su sami oporbeni zastupnici kada su govorili, na primjer, što ima zajedničko Vukovar i Novska koji su zajedno u predloženoj petoj izbornoj jedinici. S jednom ili šest izbornih jedinica taj nesrazmjer bi bio još veći između pojedinih gradova jer bi u tom slučaju i teritorij morao biti još veći. Kroz svoju pojedinačnu raspravu i odgovor na trinaest replika detaljno i argumentirano sam objasnio kako je ovako predloženi Zakona o izbornim jedinicama ustvari optimalan.
Držite li da je izborna jedinica kojoj vi pripadate u tom smislu pravedno raspoređena?
Držim da je.
Smatrate li opravdanim strah određenih čelnika jedinica lokalne samouprave u pogledu ukidanja prireza da će im slijedom toga biti ugrožena financijska stabilnost ili više odrazom njihovog nesnalaženja pošto postoji nemali broj jedinica koji unatoč tome stabilno funkcioniraju?
Rekao bih da je to više neprepoznavanje trenutka. Vratimo se u 2020. godinu kada je krenula pandemija bolesti Covid-19 i kada je Vlada RH donoseći mjere za pomoć gospodarstvu odlučila financirati plaće zaposlenih u privatnom sektoru. Sa svih strana smo mogli čuti napade kako Vlada daje novac privatnicima za isplatu plaća. Međutim, da toga nije bilo, naše gospodarstvo bi se urušilo. U svjetlu tih mjera možemo reći da je to bilo ulaganje u budućnost. Kasnije su svi ti poduzetnici opstali i gospodarstvo je, čim je prvi šok Covid krize nestao, bilježilo 2021., 2022. i sada 2023. godine značajan rast kroz rast BDP-a. Tako je i sa lokalnim čelnicima koji sada ne prepoznaju trenutak da treba pustiti radnicima da imaju veće plaće, a da bi u tome sudjelovali i oni i država, moguće je jedino kroz poreze. I država to sada radi za onaj dio koji ne plaća poreze. Kako će im to pomoći? Pomoći će im tako da plati dio mirovinskog, a ovaj dio, oni koji plaćaju poreze, taj porez, odnosno prirez na poreze, treba smanjiti i na taj način povećati plaću. Svi u zadnje vrijeme uprihođuju, što se tiče lokalnih samouprava, puno više, nego što je to bilo prijašnjih godina. I je, točno je. To će im biti jedan dio manje prihoda, nego što bi imali da to ostave, ali ne znači da će u apsolutnom iznosu biti manji, nego što su bili proteklih godina. S druge strane, i oni se sami trebaju potruditi da na neki drugi način dođu do povećanja svojih proračuna pa tu možemo govoriti o EU projektima i različitim natječajima koje raspisuju pojedina naša ministarstva i onda trebaju pripremiti projekte i iz EU fondova i iz našeg proračuna povući sredstva. S druge strane, država je donijela odluku da im pomogne i s vrtićima. Dakle, na sve moguće načine država pokušava rasteretiti lokalnu samoupravu, a ovdje smo dali slobodu da praktički taj čelnik lokalne samouprave sada sam odluči je li on za to da njegovi građani imaju veću plaću ili je protiv toga želi li ulagati u budućnost svojih građana ili ne želi.
Slažete li se s premijerom Plenkovićem o iznimnoj važnosti izvješća agencije Standard & Poor’s koji će prema najavi revidirati izglede hrvatskog gospodarstva u još bolju razinu A čime će se Hrvatska naći u krugu zemalja s vrhunskom reputacijom na ekonomskim i financijskim domaćim i stranim tržištima?
Ja mislim da nema ozbiljnog političara u Hrvatskoj koji može reći da ta ocjena agencije Standard & Poor’s nije korisna, nije pozitivna i da Hrvatskoj ne donosi velike prednosti u odnosu na neko prijašnje razdoblje. Dakle, biti u grupi onih država za koje tako neovisno tijelo kaže da ima perspektivu biti u najvišem rangu naravno da za gospodarstvo mora biti jedan dodatni zamašnjak. A zašto se druge političke opcije ne slažu s premijerom Plenkovićem i zašto se za izvješće navedene agencije toliko malo čulo u javnosti? Samo zato što su tamo decidirano napisali: Mjere koje je donosila Vlada predvođena HDZ-om pridonijele su da Hrvatska svlada sve krize i brzo se oporavi!
U kojoj se mjeri prema vašem mišljenju nedavno doneseni Vladini paketi mjera pored ostalih, pozitivno odražavaju i na stanovnike vaše Bjelovarsko-bilogorske županije?
U razgovoru s građanima BBŽ čuo sam samo pohvale na račun odluka vezanih uz peti paket mjera i to svih građana, neovisno koju političku opciju preferiraju, a najveću pažnju građani su posvetili dogovoru Vlade s trgovačkim lancima o smanjenju cijena. Peti paket, kao i svi dosadašnji s obzirom na kontekst energetske krize, ima glavni cilj održati nisku cijenu energije, prije svega električne energije jer je plin reguliran do 31. ožujka iduće godine. Cijena električne energije za građane, javne ustanove, županije, gradove, općine, škole, vrtiće, bolnice, domove za starije i nemoćne, vjerske zajednice i druge institucije, ali i za srednje i malo poduzetništvo, ostaje ista odnosno među najnižima u EU. Međutim naši građani pa tako i u BBŽ na to su se već navikli i nisu ni svjesni da to nije tako u drugim EU zemljama na koje se često pozivamo.
Građani koji su korisnici mjere za najugroženije građane – umirovljenici, nezaposleni, obitelji s djecom koja su korisnici dječjeg doplatka – kojima se osigurava jednokratna pomoć za prevladavanje krize podržavaju te mjere kao i dio poljoprivrednika koji prepoznaju važnost ovog paketa mjera u prevladavanju ove, rekao bih čak i svjetske ekonomske krize.
Kako i kada ćete se iz perspektive predsjednika županijske organizacije Bjelovarsko-bilogorske županije krenuti pripremati za izazovnu superizbornu godinu te hoće li ono odstupati od dosadašnjih kampanja u kojima ste sudjelovali?
Čim završe jedni izbori, mi se već pripremamo za iduće. Točno je da sada dvije godine nismo imali izbore, međutim, u BBŽ-u smo na zadnjim lokalnim izborima pobijedili i samim time, upravljajući županijom mi se i pripremamo za svake sljedeće izbore koji dolaze pa tako i, europarlamentarne, parlamentarne, predsjedničke i onda opet lokalne izbore. Mislim da će kampanja za Parlamentarne izbore biti bitno drugačija, jer zadnja koju smo radili, bila je u vrijeme Covid krize pa je sve bilo prilagođeno uvjetima koji su tada bili. Iza nas je jedno jako krizno razdoblje. Imali smo prvo Covid krizu pa rat u Ukrajini koji je onda izazvao jednu energetsku, čak bismo mogli reći i društvenu krizu u Europi, gdje su se ipak svi udružili da pomognu Ukrajini. Međutim, gledano s ekonomskog aspekta, Hrvatska je, kroz sve pakete mjera koje je donijela Vlada RH osigurala da naši građani skoro nisu ni osjetili koliki je razmjer te krize u drugim zemljama i siguran sam da će građani to znati valorizirati i na izborima.
