U opširnom razgovoru s mladom i uspješnom HDZ-ovom gradonačelnicom Petrinje i aktivnom saborskom zastupnicom, dotaknuli smo se teškog financijskog stanja kojeg je zatekla nakon mandata bivšeg gradonačelnika Darinka Dumbovića (Reformisti), kao i koji su sve brojni pozitivni pomaci posredstvom Vlade RH predvođene Andrejem Plenkovićem i resornih ministarstava učinjeni po pitanju obnove kraja teško pogođenog razornim potresom. Gradonačelnica je u nastavku razgovora odgovorila i na nerealne kritike iz redova oporbe.
Molim vas za kratki osvrt na zatečeno stanje nakon mandata vašeg prethodnika Darinka Dumbovića te kako ste u ovom periodu uspjeli ispraviti sve utvrđene anomalije i nepravilnosti?
Ostavio je dugove, mnoštvo dubioznih projekata, kaos. Zamislite samo oko 50 milijuna kuna bilo je kratkoročnih, u najvećem dijelu nedospjelih obveza, sveukupno 109 milijuna obveza i 10 milijuna minusa. Trebalo je vremena uopće to ustvrditi, možete onda zamisliti kako me ljutilo kada bih saznala kako su se kupovali najskuplji iPhoneovi nakon potresa. Imam gorčinu zbog toga, vezalo nam je ruke, često sam znala reći koliko bi nam značilo da je ostavio samo upola manje dugove. Znate, primjerice i u Glini je došlo do smjene nakon lokalnih izbora, ali tamo su imali pozitivne gradske financije. Ipak rekla sam unaprijed, kako god bude nećemo očajavati, a kako bi svima pokazala da se može, išli smo izgraditi u ekspresnom roku novi vrtićki objekt, od ideje do realizacije, za samo osam mjeseci. Samo tako se može osnažiti duh zajednice i potaknuti, pokazati da činimo nemoguće ako treba. Popravljamo stvari suradnjom, sa svim razinama vlasti, s donatorima, tvrtkama, građanima. Prvi dan sam kazala svim gradskim zaposlenicima, od danas, ovdje vlada nulta stopa tolerancije na mito, korupciju, muljaže. Zato me, dopustit ćete mi digresiju, ljuti kada nas iz HDZ-a optužuju za korupciju, a na toliko razina se borimo protiv nje. Reći ću vam i kako moj pristup nije samo osobni stav, to je nešto što često ponavlja i naš stranački predsjednik i predsjednik Vlade, Andrej Plenković.
U novogodišnjoj čestitci najavili ste otvaranje novih značajnih objekata u gradu Petrinji. Na koje ste pritom konkretno mislili?
Toliko je toga. Ono što me trenutačno najviše raduje, otvorit ćemo ove godine Centar za mlade. Zamislite, u kojim uvjetima dobivamo jednu instituciju koju nikad nismo imali, prekrasan prostor koji će mladeži omogućiti kvalitetan društveni život. S time ću osobno zatvoriti jedan politički krug, jedno poglavlje, jer smo mi u Petrinji, HDZ, raskinuli odnose s mojim prethodnikom, nekad HNS-ovcem, a potom Reformistom Darinkom Dumbovićem, kada je krenuo rasprodavati gradsku imovinu, između ostalog i gradsko Dječje odmaralište na otoku Krku. Mladi su tada izgubili, sada im vraćamo. Ovu godinu započela je nastava u novoj I. osnovnoj školi, koju smo izgradili uz pomoć Mađarske, zbilja je ljepotica, možda i najbolja osnovna škola u Hrvatskoj. Svi smo se doslovno bacili kako bi ju na vrijeme završili. Ne mogu vam ni reći koliko smo kao Grad Petrinja radili iako nemamo u nadležnosti školstvo. No, koliko mi je bilo bitno otvoriti novi vrtićki objekt već u ožujku 2022., jednako mi je bilo bitno da ove godine, drugo polugodište nastave krene u novoj školi. U prošloj godini naglasak sam stavila na infrastrukturu, obnovu prometnica. Jako mi je puno značilo kada su sugrađani govorili kako prometnice izgledaju bolje nego ikad, brojne ulice su po prvi put dobile nogostupe, postale su grad.
Toliko je projekata koje bih sad nabrajala, moram svakako reći da ove godine Gradsku upravu vraćamo u obnovljeno povijesno zdanje. To je jako simbolički važno. Potom posve novi objekt srednje škole, u nekadašnjem poslovnom objektu tvrtke Gavrilović. Spomenut ću i naš centar kulture, Hrvatski dom, zgrada koja će uskoro biti prekrasni novoobnovljeni i novoopremljeni objekt. Spomenula bih i „Gradsku munjaru“, stari objekt uz nasip rijeke Petrinjčice i šetnicu, u potpunosti obnovljen sa širokom lepezom korištenja, od multimedijalnog centra s kafićem i terasom, do održavanja raznih kulturnih manifestacija.
Prošlu godinu obilježilo je otvaranje osam posve novih stambenih zgrada u Petrinji, novi Veteranski centar kao i obnovljeni Glazbeni paviljon, atraktivni simbol grada koji je danas, sigurna sam, najljepši takav u Hrvatskoj. Ove godine, pokazat će se nevjerojatna snaga Petrinje. Mi smo preuzeli na sebe obnovu 26 pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara i 42 građevine unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, centra, a naveliko već izvodimo radove ili je u tijeku postupak javne nabave. Te građevine će ove godine postupno biti obnavljane. Žao mi je pri tomu samo što smo jedini grad koji je odlučio tim putem, no, mi smo svim srcem u obnovi, to nije natjecanje.
Kojim je sve odlukama i mjerama Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem izravno utjecala na ubrzanje tijeka obnove nakon razornog potresa?
Mi, potresom pogođeno područje, zbilja ne možemo bez pomoći. Ne znam koliko puta sam morala tražiti, zvati ministre, premijera tražiti pomoć. Od samog početka mandata, odmah je trebalo iznaći sredstva za dovršetak Centra novog života, gdje smo spasili malo poduzetništvo grada. Iznos od 30 milijuna kuna dobili smo od nekoliko ministarstava, unutarnjim preraspodjelama. Tako je projekt Udruge glas poduzetnika zaživio uz veliku financijsku injekciju. Ali mi smo ta sredstva toliko besprijekorno i pažljivo trošili, da su nakon toga mogla biti vraćena preko Fonda solidarnosti, iako kada smo to realizirali nismo znali kako će biti prikladan za europsko financiranje, ali govorimo o privremenom smještaju petrinjskih poduzetnika.
Imali smo dug PDV-a koji bi, da nismo primili pomoć od Vlade zaprijetio našim prijavama na Fond solidarnosti. Doista sam gotovo svakodnevno u kontaktima s ministrima, a od kako je u Vladi i njen potpredsjednik Branko Bačić, on je tako često u Petrinji da bi se mogao po ulicama snalaziti kao stanovnik. Tu je potpredsjednik Vlade, Tomo Medved, koji je od prvog dana s nama, u prvim danima je rekla bih donio stabilizaciju na terenu. Predsjednik Vlade, Andrej Plenković s nama je u stalnom kontaktu, pita kako pomoći i moram reći kada sam pratila organizaciju odnosa s potresnim katastrofama u Europi, posebno nama susjednoj Italiji, mi smo svi potpuno fokusirani. Znam kako će građani reći da nisu zadovoljni dinamikom, ali ponekad mi se čini da puno onih, izvan takoreći epicentra potresa ne razumiju razmjere ove katastrofe. Nama je centar grada uništen. Gotovo 2200 nekonstrukcijski oštećenih objekata je do danas sanirano samo u Petrinji. To je imalo svoju dinamiku, ono što nas je brinulo je konstrukcijska obnova, nove kuće i zgrade, a danas je izgrađeno preko 40 zamjenskih obiteljskih kuća. Izmjenama i dopunama zakonskih i drugih propisa, sve je danas ubrzano. Važno je kako Vlada nije izgubila fokus s nas, svaka sjednica započinje izvješćem o aktualnom stanju vezanom za potres, to je taj fokus koji spominjem.
Nažalost potres nije jedini izazov s kojim se nosimo. Mi smo prošle godine obranili Petrinju od vrlo opasnih poplava. Država je bila na raspolaganju, ministri, institucije, a i sama sam te dane odradila od jutra do mraka.
Što želim reći, Vlada je tu za sve nas, a puno toga ovisi i o radu na terenu. Grad Petrinja mogao je biti tek jedan od gradova koji sam obnavlja svoj centar. Pazite, ako smo mi preuzeli na sebe 70 kompleksnih obnova, pri čemu ne ubrajam u to druge gradske objekte, to vam je kao da je Sisak, s obzirom na veličinu, ugrubo recimo preuzeo 140, a Zagreb primjerice 2.310. Što bi to značilo, značilo bi posve drugi pogled na obnovu. Mnogi su me kritizirali kada sam pozivala na samoobnovu, koja znači da sami obnavljate svoju nekretninu uz potpuno financijsko pokriće od strane države. Zamislite, mjere su takve da vam se čak posebno plaća i to da vodite obnovu svoje kuće ili zgrade. Država vam plaća ne samo obnovu nego i angažman koji ste uložili. To bi za brojne zemlje bilo nezamislivo. Pohvaljujem sve one koji se brinu o svome, ne smijemo se zapuštati, nije dobro da se čeka da država organizira obnovu svakog kvadrata. To su nezamislive brojke, a sve mora proći javnu nabavu. Na kraju, sve je, to je iznimno važno, besprijekorno čisto. Nema repova oko obnove. Sjetite se obnove u Gunji, puno je bilo prigovora, nije niti blizu kompleksna onoj od potresa. Ovdje nema dubioza, svi pazimo na javni novac.
Ono gdje nam svakako treba jači angažman je od strane građevinskog sektora, kada bi on mogao odraditi više, nekoliko puta više građevina bilo bi u postupku.
Kakav je stav vaših sugrađana u odnosu na kritike oporbe i dijela medija koji nisu sasvim zadovoljni tempom obnove?
Lako je pričati, ali preuzeti odgovornost i zasukati rukave nije isto što i pričati. Jako često čujem vrlo nerealne poruke, puno je onih koji tvrde kako sve može bolje. Bojim se da bi većina tih koji sve znaju pokleknuli odmah, pobjegli od obnove, odgovornosti. Najviše me smeta kada oporbeni političari koji ničim nisu pomogli, navrate u Petrinju kako bi se slikali i rekli što sve nije dobro. Toliko puta sam, pa i u Hrvatskom saboru, pružala ruku suradnje, molila da se obnovu ne politizira. Što dobijem, s predsjednikom SDP-a, Peđom Grbinom, u Petrinju dođe gradonačelnica Siska govoriti što nije dobro. Malo prije sam spomenula, kada bi se ona, u formi gradonačelnice bavila obnovom jednako kao Petrinja, Sisak bi obnavljao preko 140 objekata, a realnost je da isti, na prste jedne ruke mogu pobrojati svoje dosege u obnovi. Često nam navraća i MOST-ov saborski kolega Nikola Grmoja, s kolegicom je najavljivao da će nas sve prijaviti europskim institucijama. Zašto nisu, jedva čekam to, jer bi se pokazalo kako isprazno pričaju. Ne vrijeđa mene to toliko osobno, koliko sve one službenike koji marljivo, danonoćno rade na obnovi grada, ali smeta me i što se zavarava građane. Onda im ponekad povjeruju, pa te masovne zablude rješavate u razgovoru sa sugrađanima na ulici, pri obilascima. Ono što oni razaraju masovno, mi koji gradimo, popravljamo pojedinačno. Teško je graditi, lako je rušiti, ali zadovoljstvo je na kraju na nama koji gradimo. Naporan posao, ali izuzetno dobar san.
U kojoj mjeri vam je u kontekstu obnove, ali i ostalim segmentima pomoglo korištenje sredstava iz europskih fondova?
Izuzetno važno. Inače bi to morala biti naša, lokalna sredstva te sredstva iz proračuna. Štete su zbilja ogromne. Samo za petrinjske ceste i prometnice dobili smo oko 90 milijuna kuna. Ukupno je milijardu i 950 milijuna kuna europskih sredstava utrošeno na Banovini, oko 360 milijuna eura. To je sve utrošeno na zgrade institucija, poput škola, bolnica, domova zdravlja, u ceste, klizišta, privremeni smještaj stanovnika. Napominjem kako se ta sredstva nisu mogla koristiti za privatnu imovinu, osim na privremeno zbrinjavanje stradalnika.
Petrinja se nalazi u samom vrhu po izdvajanju potpora obrtnicima, kako uspijevate osigurati sredstva za iste?
Moramo. Poduzetništvo je motor života svakog grada. Nije nam lako, ali svakodnevno pazim da ravnomjerno održavamo ovaj napaćeni grad i razvijamo ga. Znate da smo s Vladom i ministarstvom regionalnog razvoja osigurali čak 115 milijuna kuna bespovratnih sredstava našim, petrinjskim poduzetnicima. Želim tu temu držati izvan dnevne politike. Smatram kako je dobro upravljanje obveza svakog čelnika.
Kako uspijevate pomiriti obveze zahtjevnih funkcija: gradonačelnice Petrinje i saborske zastupnice gdje participirate u radu važnih odbora poput onog za pravosuđe i Odbora za regionalni razvoj i fondova Europske unije?
To je moguće samo kad imate skladnu obitelj i suradnike. Na stranu funkcije, majka sam i supruga. Imam neizmjernu obiteljsku potporu, pomoć majke, moj suprug zna što radim, oboje smo zaljubljeni u svoj grad, volimo ovu zemlju. To stvara i elan. S druge strane, moji suradnici. Nisu zlata vrijedni, nego neprocjenjivi. Mogla bih knjigu napisati o sjajnim ljudima u ovoj zemlji. Ova Hrvatska nije samo ljepotom bogata, nego je i blagoslovljena s toliko puno sjajnih ljudi.
