Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: pixabay.com

Kolumne

IDU BOLJA VREMENA: Kad jednog dana odemo svi mi koji još primjećujemo kako se političari, vlast i državne službe ponašaju trošeći naš novac, ovo će biti prekrasna zemlja

„Kako Twitter, Hrvoje?“, dobacio je ovih dana premijer Andrej Plenković u prolazu novinaru TV kuće N1, Hrvoju Krešiću, čiji ga je post na Twitteru, čini se, iznervirao. Čekajući premijerovu izjavu, Krešić je, naime, napisao kako Vlada i premijer pokušavaju ignorirati rezultate analize nacrta Akcijskog plana za reformu obrazovanja, koju su napravili na portalu Srednja.hr i otkrili da su rektorica zadarskog Sveučilišta Dijana Vican i predsjednica stručnog Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, koju je imenovao Plenković radile je u suprotnosti sa Strategijom obrazovanja koju je donio Sabor.

U nacrtu Akcijskog plana, koji je na kraju u velikom dijelu ispao u suprotnosti sa Strategijom, izbačeno je 11 ciljeva iz Strategije, dodano 12 novih, kojih u Strategiji nema, a dva su cilja modificirana. Osim toga, u prijedlogu Akcijskog plana izbačeno je čak 129 mjera koje se navode u Strategiji, 71 mjera je modificirana, a ubačene su 22, kojih u Strategiji nema. Akcijski plan u potpunosti izostavlja bitne dijelove Strategije, uklonjeno je eksperimentalno uvođenje kurikuluma, odustaje se od modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju, a izbačene su i važne mjere koje uređuju rad odgojno-obrazovnih ustanova s posebnim programima za učenike s teškoćama…

Ukratko, netko nezadovoljan onime što se u reformi obrazovanja do sada napravilo te onime što je usvojio Sabor, jednostavno je odlučio sastaviti akcijski plan prema vlastitom nahođenju, valjda u nadi da sa svakom promjenom vlasti stvari mogu krenuti ispočetka, bez obzira na to što su radila povjerenstva, ministarstva, agencije i tko zna tko sve ne prije toga. Zanimljivo, nova ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak, nije našla za shodno istražiti odakle takav Akcijski plan, odnosno je li ga namjerno podmetnula Predsjednica stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, ili samo nije reagirala na činjenicu da plan nije u skladu sa Strategijom. Pošteno rečeno, u oba slučaja, to bi, bez sumnje, značilo da gospođa baš i nije dorasla funkciji te da joj se jedan tako ozbiljan posao kao što je provedba reforme obrazovanja, ne može prepustiti i u najmanju bi se ruku trebao preispitati njen o(p)stanak na spomenutoj funkciji. Ali, jok – u zemlji Hrvatskoj, političari će u takvoj situaciji prije popljuvati javnost. Tako se i premijer Andrej Plenković izbjegao prokomentirati ovaj notorni propust ljudi kojima je iskazao povjerenje pred novinarskim mikrofonima, ali je zato stigao primijetiti novinare koji to poentiraju.

U posljednje vrijeme, štoviše, sve su učestalije akcije Policije zbog komentara na društvenim mrežama. Istina, prve su akcije krenule zbog ozbiljnih prijetnji, koje svakako zaslužuju reakciju i treba im stati na kraj, no nastavilo se s akcijama povezanim s izricanjem mišljenja o radu nekih državnih sustava, i to tako da Policija, čini se, budno prati svaki komentar i reagira na njih. Tako smo dana mogli pročitati priču čovjeka koji je na svom zidu prenio tuđi komentar, zato što je, „kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, nezadovoljan trenutnom političkom situacijom”, ali nije stavio navodnike, pa nije vidljivo da je riječ o tuđem citatu. Sigurnosne službe ocijenile su, navodno, da su objavljene poruke upućene visokom državnom dužnosniku koji je u kategoriji štićene osobe i da je riječ o prijetnji, pa je završio na obavijesnom razgovoru. Istina, zaključeno je da nema osnovane sumnje za ozbiljnu prijetnju premijeru Plenkoviću, pa shodno tomu ni razloga za daljnje procesuiranje tužiteljstvu,  no – zar je to zaista postala naša stvarnost?!

Nekoliko dana kasnije, mediji su objavili priču 57-godišnje žene, koja je ispod fotografije Ivana Pernara s deložacije jedne obitelji, na kojoj se vide i djelatnici Policije, napisala: “Ooo jebem ti tu odoru da ti jebem, to je ‘nekad’ bila čast nositi, a danas je sprdnja, gadost”. Prema policijskom zapisniku, radi se o „omalovažavanju ili vrijeđanju državnih organa odnosno službenih osoba prilikom vršenja njihove dužnosti“, a predviđena kazna za taj prekršaj je od 200 do 800 kuna, ili do 30 dana zatvora…

Zar smo zaista do toga došli, da će Policija sada proganjati sprdnje i ismijavanje s potezima Vlade ili državnim tijelima na Facebooku ili Twitteru, koja većini nas služe kao ispušni ventil da bismo se lakše nosili sa svakodnevicom koja je odurna? Kao da živimo u onom vicu o Tuđmanu, koji je zapeo u vlaku kojeg je zaustavila sniježna lavina, pa je, kad su mu rekli što je na stvari, odredio dvije ekipe koje trebaju izaći van i ljuljati vlak, kako bi putnici imali osjećaj da se kreće.

Zapravo, već su nam odavno lijepo rekli – ako nam se ovdje ne sviđa, široko nam polje. Ako se nisi spreman s ružičastim naočalama na nosu učlaniti u HDZ i držati se mafijaških pravila, onda i nisi za život u ovoj zemlji.

A kad jednog dana odemo svi mi koji još imamo nešto primijetiti o tome kako se političari, vlast i državne službe ponašaju trošeći naš novac, ovo će, zapravo, biti prekrasna zemlja. U kojoj premijera novinari ne živciraju ni uživo ni virtualno, a ni građani mu ne pišu.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na uručivanju 12 ugovora za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe rada u jednoj smjeni...

Politika

Treba započeti razgovore s Rusijom o ratu u Ukrajini jer ruski predsjednik Vladimir Putin može biti strpljiv, a ruski narod može izdržati sankcije, kazao...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme Raffaelea Fittoa, s kojim je nakon sastanka sudjelovao na...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je u prosincu, koji je poznat po izrazito visokoj potrošnji, došlo do rasta cijene hrane i usluga...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori