Uhićenje glavnog ravnatelja HRT-a samo je vrh sante leda u moru problema u načinu poslovanja i kadrovskih rješenja na javnoj televiziji. Tko bi prema Vašem mišljenju bio najbolji kandidat za tu funkciju te koje bi reformske poteze trebao poduzeti kako bi HRT vratio povjerenje javnosti narušeno nizom recentnih skandala?
Mi smo i prije upozoravali na sve nečasne radnje koje su se tamo događale kao npr. optužbe za seksualno zlostavljanje, mobbing, na prevelik broj tužbi protiv novinara i na sve ostalo što se nikada na HRT-u nije ni smjelo dopustiti. Samo zbog toga je Bačić trebao otići, a ne zbog torbarenja.
Jedan od skandala se zbio i prije nekoliko mjeseci na sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na rasporedu je bilo izglasavanje izvješća ravnatelja HRT-a i svi koji su na istoj bili prisutni – Matula, Brumnić, Pavić, Raspudić, Hasanbegović i ja smo glasali protiv. Maja Grba Bujević iz samo njoj znanih razloga nije bila prisutna u dvorani kada je predsjednica Odbora Natalija Martinčević stavila na glasanje spomenuto izvješće te ono iz tog razloga nije dobilo potrebnu podršku Odbora i nikada nije uvršteno na plenarnu sjednicu Sabora.
Ni aktualna ni sve prethodne Vlade nisu izmijenile Zakon o HRT-u na odgovarajući način. HRT je javni servis građana, a ne trgovačko društvo i dokle god politika bude birala ravnatelja neovisno o tome tko trenutno obnaša vlast, to će uvijek biti partijsko glasilo ili kako predsjednik Milanović zna reći – Yutel. Nije na meni da ocjenjujem tko je kompetentan i nemam konkretnog favorita jer ni ne želim da to bude ”moj čovjek” već se ravnatelj treba birati na najtransparentniji mogući način. Dokle god se ta situacija ne promjeni i dokle god će politika određivat članove programskog vijeća i utjecat na to tko će biti kandidati na određene funkcije – stvari se neće promijeniti nabolje. Sličan problem je i kod izbora članova Nadzornog odbora HINA-e kada pred nas kao članove dolazi gotov prijedlog i imamo opciju ”take it or leave it”.
Prilikom jednog od saborskih izlaganja dotaknuli ste se problema s kojim se suočava IT sektor iz kojeg i sami dolazite. Pored istaknute potrebe za smanjenjem visoke cijene rada što bi još nadležni mogli i trebali učiniti kako bi se istima olakšalo poslovanje?
Najveći problem IT sektora u Hrvatskoj je u dvije ključne činjenice, prva je ta da je 84% svih IT tvrtki ima sjedište u Zagrebu te to što se 70% svih poslova sklapa s državom. Sve dok se ta situacija ne promjeni i dok privatna poduzeća ne prodišu – neće biti dobro. U Hrvatskoj se uvriježilo pravilo da ljudi završavaju fakultete da bi radili u državnoj tvrtki, ali sada po prvi put svjedočimo tome da bi netko umjesto prihvaćanja takvog sigurnog posla radije ipak odabrao posao u Rimac Automobilima. Oni su pravi primjer privatnih poduzeća kakvih imamo priliku gledati na Zapadu kojem stremimo – gdje se znanje više vrednuje i gdje u ključnim sektorima priliku imaju raditi oni koji su doista najkompetentniji.
U IT sektor se država treba što manje uplitati, ono što može je rasteretiti privatni sektor od previsokih poreznih nameta. Primjerice u Poljskoj se za jedan projektni tim od dvadesetak vrhunskih programera koji imaju po dvadesetak tisuća kuna plaću na godišnjoj razini treba izdvojiti čak nekoliko stotina tisuća eura manje po pitanju obveza prema državi. U Poljskoj i Rumunjskoj su puno manji porezi i na njih se svakako trebamo ugledati kada je IT sektor u pitanju. Država je maksimalno stala iza njih smanjivši troškove svih vrsta nameta čime su postali znatno konkurentniji na tržištu, postižu puno bolje rezultate, otvaraju podružnice u drugim zemljama i sl. Mi taj nivo nažalost još nismo dosegnuli.
Jeste li ikada dobili odgovor resornog ministra Olega Butkovića nakon što ste mu uputili prijedlog o smanjenju cijena cestarina, odnosno da se iste ne naplaćuju u zimskom periodu? Iz kojih sve razloga smatrate da bi takav Vaš prijedlog bio afirmativan i koristan za društvo?
Nisam nikada direktno to pitanje postavio ministru, već sam taj prijedlog prezentirao javnosti na press konferenciji u veljači ove godine nakon koje nisam povratno dobio nikakav odgovor, ali smatram da i dalje na tome trebam ustrajati i time doprinijeti Dalmaciji iz koje dolazim.
Zamišljeni model bi se samo i primjenjivao na dionice prema jugu koje su u periodu od 1.11. do 1.5. u pravilu prazne te se ostvaruje svega 10-15% od ukupnih prihoda Hrvatskih autocesta na godišnjoj razini. Time što bi cestarina bila besplatna, ubrzala bi se i frekvencija prometa kao i sigurnost na cestama. Matematički je to puno isplativija varijanta, a u tom kontekstu se spominjala i opcija uvođenja vinjeta koja bi bila jednako dobro rješenje, ali nije u skladu s europskim direktivama.
Osim što bi se time pomoglo poduzetnicima, nepotrebnog troška bi se rasteretili i svi oni stanovnici Dalmacije koji bi primjerice htjeli posjetiti Advent u Zagrebu, a jednako tako i oni koji se iz sličnih razloga iz sjevernih krajeva upute prema jugu, a spomenuti trošak cestarine im je predstavljao prepreku u tome.
Polažete li nadu da će nakon dugo vremena resorni ministar Butković konačno naći prihvatljivo i isplativo rješenje za Croatia Airlines?
Ne vjerujem da će Butković pronaći rješenje, a jedino obećavajuće je ono da Croatia Airlines pronađe strateškog partnera i restrukturira se kako bi bila tržišno konkurentna. Ovako samo nastavlja iz godine u godinu stvarati ogromne gubitke i probleme zračnim lukama i zračnom prijevozu. Nema smisla imati nacionalnu kompaniju kada će naši ljudi radije putovati Easy Jet-om i Ryan Air-om s obzirom da imaju puno pristupačnije cijene i usluga im je na puno višoj razini.
Između ostalog ste i član Odbora za obranu, koliko ste zadovoljni procesom modernizacije Hrvatske vojske?
Iako Ministarstvo obrane ima puno problema, a koje su očito nasljeđe bivšeg ministra Damira Krstičevića, smatram da je nabavka borbenih aviona odrađena brilijantno i maksimalno profesionalno te dajem punu podršku odluci koje je Ministarstvo donijelo. Također podržavam i prijedlog o nabavci Black Hawk helikoptera. Dobro je i poželjno zadržati Amerikance kao strateške partnere i nastaviti razvijati tu uspješnu suradnju.
