Connect with us

Upišite traženi pojam

screenshot Facebook/Matko Kuzmanić

Top Tema

INTERVJU MATKO KUZMANIĆ (SDP): Iako Ministarstvo obrane ima puno problema, koji su očito nasljeđe bivšeg ministra Damira Krstičevića, smatram da je nabavka borbenih aviona odrađena briljantno i maksimalno profesionalno te dajem punu podršku njihovoj odluci

Uhićenje glavnog ravnatelja HRT-a samo je vrh sante leda u moru problema u načinu poslovanja i kadrovskih rješenja na javnoj televiziji. Tko bi prema Vašem mišljenju bio najbolji kandidat za tu funkciju te koje bi reformske poteze trebao poduzeti kako bi HRT vratio povjerenje javnosti narušeno nizom recentnih skandala?

Mi smo i prije upozoravali na sve nečasne radnje koje su se tamo događale kao npr. optužbe za seksualno zlostavljanje, mobbing, na prevelik broj tužbi protiv novinara i na sve ostalo što se nikada na HRT-u nije ni smjelo dopustiti. Samo zbog toga je Bačić trebao otići, a ne zbog torbarenja.

Jedan od skandala se zbio i prije nekoliko mjeseci na sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na rasporedu je bilo izglasavanje izvješća ravnatelja HRT-a i svi koji su na istoj bili prisutni – Matula, Brumnić, Pavić, Raspudić, Hasanbegović i ja smo glasali protiv. Maja Grba Bujević iz samo njoj znanih razloga nije bila prisutna u dvorani kada je predsjednica Odbora Natalija Martinčević stavila na glasanje spomenuto izvješće te ono iz tog razloga nije dobilo potrebnu podršku Odbora i nikada nije uvršteno na plenarnu sjednicu Sabora.

Ni aktualna ni sve prethodne Vlade nisu izmijenile Zakon o HRT-u na odgovarajući način. HRT je javni servis građana, a ne trgovačko društvo i dokle god politika bude birala ravnatelja neovisno o tome tko trenutno obnaša vlast, to će uvijek biti partijsko glasilo ili kako predsjednik Milanović zna reći – Yutel. Nije na meni da ocjenjujem tko je kompetentan i nemam konkretnog favorita jer ni ne želim da to bude ”moj čovjek” već se ravnatelj treba birati na najtransparentniji mogući način. Dokle god se ta situacija ne promjeni i dokle god će politika određivat članove programskog vijeća i utjecat na to tko će biti kandidati na određene funkcije – stvari se neće promijeniti nabolje. Sličan problem je i kod izbora članova Nadzornog odbora HINA-e kada pred nas kao članove dolazi gotov prijedlog i imamo opciju ”take it or leave it”.

Prilikom jednog od saborskih izlaganja dotaknuli ste se problema s kojim se suočava IT sektor iz kojeg i sami dolazite. Pored istaknute potrebe za smanjenjem visoke cijene rada što bi još nadležni mogli i trebali učiniti kako bi se istima olakšalo poslovanje?

Najveći problem IT sektora u Hrvatskoj je u dvije ključne činjenice, prva je ta da je 84% svih IT tvrtki ima sjedište u Zagrebu te to što se 70% svih poslova sklapa s državom. Sve dok se ta situacija ne promjeni i dok privatna poduzeća ne prodišu – neće biti dobro. U Hrvatskoj se uvriježilo pravilo da ljudi završavaju fakultete da bi radili u državnoj tvrtki, ali sada po prvi put svjedočimo tome da bi netko umjesto prihvaćanja takvog sigurnog posla radije ipak odabrao posao u Rimac Automobilima. Oni su pravi primjer privatnih poduzeća kakvih imamo priliku gledati na Zapadu kojem stremimo – gdje se znanje više vrednuje i gdje u ključnim sektorima priliku imaju raditi oni koji su doista najkompetentniji.

U IT sektor se država treba što manje uplitati, ono što može je rasteretiti privatni sektor od previsokih poreznih nameta. Primjerice u Poljskoj se za jedan projektni tim od dvadesetak vrhunskih programera koji imaju po dvadesetak tisuća kuna plaću na godišnjoj razini treba izdvojiti čak nekoliko stotina tisuća eura manje po pitanju obveza prema državi. U Poljskoj i Rumunjskoj su puno manji porezi i na njih se svakako trebamo ugledati kada je IT sektor u pitanju. Država je maksimalno stala iza njih smanjivši troškove svih vrsta nameta čime su postali znatno konkurentniji na tržištu, postižu puno bolje rezultate, otvaraju podružnice u drugim zemljama i sl. Mi taj nivo nažalost još nismo dosegnuli.

Jeste li ikada dobili odgovor resornog ministra Olega Butkovića nakon što ste mu uputili prijedlog o smanjenju cijena cestarina, odnosno da se iste ne naplaćuju u zimskom periodu? Iz kojih sve razloga smatrate da bi takav Vaš prijedlog bio afirmativan i koristan za društvo?

Nisam nikada direktno to pitanje postavio ministru, već sam taj prijedlog prezentirao javnosti na press konferenciji u veljači ove godine nakon koje nisam povratno dobio nikakav odgovor, ali smatram da i dalje na tome trebam ustrajati i time doprinijeti Dalmaciji iz koje dolazim.

Zamišljeni model bi se samo i primjenjivao na dionice prema jugu koje su u periodu od 1.11. do 1.5. u pravilu prazne te se ostvaruje svega 10-15% od ukupnih prihoda Hrvatskih autocesta na godišnjoj razini. Time što bi cestarina bila besplatna, ubrzala bi se i frekvencija prometa kao i sigurnost na cestama. Matematički je to puno isplativija varijanta, a u tom kontekstu se spominjala i opcija uvođenja vinjeta koja bi bila jednako dobro rješenje, ali nije u skladu s europskim direktivama.

Osim što bi se time pomoglo poduzetnicima, nepotrebnog troška bi se rasteretili i svi oni stanovnici Dalmacije koji bi primjerice htjeli posjetiti Advent u Zagrebu, a jednako tako i oni koji se iz sličnih razloga iz sjevernih krajeva upute prema jugu, a spomenuti trošak cestarine im je predstavljao prepreku u tome.

Polažete li nadu da će nakon dugo vremena resorni ministar Butković konačno naći prihvatljivo i isplativo rješenje za Croatia Airlines?

Ne vjerujem da će Butković pronaći rješenje, a jedino obećavajuće je ono da Croatia Airlines pronađe strateškog partnera i restrukturira se kako bi bila tržišno konkurentna. Ovako samo nastavlja iz godine u godinu stvarati ogromne gubitke i probleme zračnim lukama i zračnom prijevozu. Nema smisla imati nacionalnu kompaniju kada će naši ljudi radije putovati Easy Jet-om i Ryan Air-om s obzirom da imaju puno pristupačnije cijene i usluga im je na puno višoj razini.

Između ostalog ste i član Odbora za obranu, koliko ste zadovoljni procesom modernizacije Hrvatske vojske?

Iako Ministarstvo obrane ima puno problema, a koje su očito nasljeđe bivšeg ministra Damira Krstičevića, smatram da je nabavka borbenih aviona odrađena brilijantno i maksimalno profesionalno te dajem punu podršku odluci koje je Ministarstvo donijelo. Također podržavam i prijedlog o nabavci Black Hawk helikoptera. Dobro je i poželjno zadržati Amerikance kao strateške partnere i nastaviti razvijati tu uspješnu suradnju.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Top Tema

Najteže je meni, i u ljudskom, i političkom, i upravljačkom smislu”, kazao je premijer Andrej Plenković ovog tjedna komentirajući nedavno uhićenje ekipe iako nije...

Sport

Uvjerljiva pobjeda Dinama (4:0 protiv Šibenika), slavlje Rijeke (1:0 protiv Istre) i prvi poraz Hajduka u sezoni (0:1 kod Varaždina) zgusnuli su vodeće tri...

Top Tema

Bačić i Butković su najaljkaviji u odgovorima Pet mjeseci od konstituiranja XI. saziva Sabora premijer Andrej Plenković ne duguje odgovor na niti jedno zastupničko...

Politika

Hrvatska će Ukrajini isporučiti dio svojih tenkova i borbenih vozila istočne proizvodnje, a za iznos financijskih sredstava koje će RH dobiti od SR Njemačke...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori