Računate li i dalje na suradnju s Hrvojem Zekanovićem nakon recentnog razilaženja u mišljenjima te da li istog još uvijek smatrate članom Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista?
Još je član kluba, a vrijeme će pokazati kako će se dalje odvijati situacija u ovom slučaju. G. Zekanović i ovih dana nastavlja davati izjave i dalje optužujući sve one koji ne pozivaju na cijepljenje da su ravnozemljaši, kao i sve one koji se jasno i glasno ne oglase o cijepljenju da su antivakseri – što jednostavno smatramo neprihvatljivim. U dijelu kluba imamo dva doktora znanosti, a i svih šestero članova su visoko obrazovane osobe te se nitko ne može nazivati ravnozemljašem. Mislim da je to apsurdno, a u skorije vrijeme sazvat ćemo i stranačka tijela na kojima ćemo raspravljati o njegovim posljednjim medijskim istupima.
Jeste li se i ranije razilazili po pitanju ostalih tema, a da isto nije dospjelo u ovoj mjeri u javnost?
Kolega je u Saboru oduvijek imao osebujne nastupe i stil koji smo poštovali, međutim ovdje se radi o izrazito bitnoj temi koja tišti hrvatske građane već gotovo dvije godine. G. Zekanović je zauzeo potpuno suprotan stav od ostatka kolega zamijenivši teze i optužujući oporbu da je kriva za stanje u pandemiji, posebice za visoki broj oboljelih osoba i onih koji su završili na respiratoru. Ako je netko odgovoran, to su onda oni koji obnašaju vlast – mi možemo biti odgovorni samo za dio općina i gradova u kojima su Suverenisti na vlasti, a sasvim sigurno ne možemo biti odgovorni za situaciju oko covid pandemije. Njegova teza definitivno ne stoji niti je u duhu naše stranke jer pritom optužuje i stranke sličnog svjetonazora na desnom političkom spektru, a mi uvijek nastojimo s kolegama iz drugih stranaka imati korektne odnose te je i naša krilatica da ”Zajedništvo nema alternativu”. Oko konkretne teme se nikako ne možemo složit te nam je nanesena i određena politička šteta pošto dobar dio ljudi na terenu ne prihvaća Zekanovićeve teze.
S obzirom da ste i sami oboljeli od Covida, jeste li u međuvremenu promijenili stav o toj bolesti?
Već sam drugi put pozitivan na Covid, ali nisam razvio nikakve simptome. Ne bih ni znao da sam pozitivan da se u Saboru nisam nedavno testirao i ostao sam šokiran time. Što se tiče samog našeg stava vezanog uz aktualnu pandemiju – nitko ne negira da bolest postoji te da je ista bezazlena. Ljudi su dovoljno inteligentna bića da sami, sukladno njihovom zdravstvenom stanju mogu procijeniti trebaju li se cijepiti ili ne. Mislim da je najbitnija poruka o slobodnom izboru svakog pojedinca, jedino smatram nedopustivim da se ljude dijeli na cijepljenje i necijepljene te bi svakako trebalo propisati testiranje za sve jer znamo da i jedni i drugi virus mogu prenositi, a time možemo efikasnije suzbiti eventualno daljnje širenje virusa.
I dalje ostajete pri tome da se nećete cijepiti?
Nisam promijenio stav, a pošto sam drugi put prebolio Covid vjerujem da mi tijelo dosta dobro reagira na spomenutu bolest, ali što se mene tiče – svakom pojedincu prepuštam odluku o tom izboru. Nas je nekolicina u klubu bilo zaraženo, a među njima je bilo i cijepljenih i necijepljenih – tako da nema nekog pravila.
Nakon što ste i sami nedavno pokrenuli referendumsku inicijativu iz prve ruke ste svjedočili i određenim administrativnim preprekama. Osim javnom podrškom, na koji način Mostu sve pomažete kako bi uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa za inicijative pod nazivom ‘’Dosta je stožerokracije” i “Ujedinimo se!”?
Dali smo im savjete kako bi bili što bolje pripremljeni za sam početak prikupljanja potpisa, a prvenstveno po pitanju procedura unutar jedinica lokalne samouprave kao što su prijave nadležnim policijskim upravama i slično. Pomogli smo im i materijalno time što smo im ustupili sedamdesetak štandova koje smo mi prethodno koristili. Dobar dio naših ljudi na terenu im pomažu kao volonteri, a i svoje članstvo i simpatizere smo pozvali da potpišu za Mostovu inicijativu. Smatramo da o ovako bitnim temama građani imaju puno pravo o tome odlučivati, a posebice kada se njihove slobode ograničavaju odlukom tijela koje za to nema legitimitet, već Stožer držim tijelom sa umjetno stvorenim ovlastima.
Kako komentirate zlonamjerna naklapanja da je AZOP krenuo u nadzor radi sumnje u određene neregularnosti te da imate namjeru potpise prikupljene vezano uz referendumsku inicijativu ”Zaštitimo hrvatsku kunu” ustupiti Mostu?
Dok je nadzor u tijeku informacije ne bi smjeli davati niti mi, ali ni predstavnici Agencije. Međutim, najoštrije osuđujemo medijske špekulacije da smo voljni ili da smo potpise ustupili drugoj referendumskoj inicijativi. Kolege iz Mosta prvenstveno to sebi ne bi ni dopustili, a ni nama nešto slično nikada ne bi palo napamet. S druge strane što se tiče zaštite osobnih podataka ono što smo prikupili je sve provedeno sukladno zakonu te se potpisi ne mogu zlorabiti u bilo kojem drugom kontekstu i svrhu. Ti zakonski propisi su dosta nejasni po pitanju toga kako se treba postupati s tim potpisima nakon završenog referenduma ukoliko se nije prikupio dovoljan broj – nije dovoljno janso regulirano kada i na koji način se iste treba uništiti.
Planirate li u budućnosti pokrenuti inicijativu kojom bi se pojednostavila procedura za pokretanje referenduma?
Referendum doživljavam mrtvim slovom na papiru – prvo čitanje novog Zakona o referendumu je prošlo, a drugo bi najvjerojatnije trebalo biti na proljeće. U prijedlogu vladajućih stoji da bi se broj dana za prikupljanje potpisa sa 15 povećao na 30, međutim i dalje ima niz nejasnoća kao primjerice opcija da Sabor može dati protuprijedlog, odnosno svoje pitanje inicijativi koja je sudjelovala u prikupljanju potpisa – što držim nepojmljivim. Dakle, s jedne strane imamo inicijativu koja je prikupila određen broj potpisa, odnosno 10% od ukupnog broja birača, a 76 podobnih saborskih zastupnika mogu dati drukčiji prijedlog te bi u konačnici građani odlučivali o ta dva prijedloga, ali time bi se anulirala volja znatno većeg broja građana. Jedino što bi institut referenduma vratilo ”među žive” je opcija da se smanji broj potpisa koje je potrebno prikupiti. Švicarska koja ima devet milijuna stanovnika primjerice ima to regulirano na način da je u mjesec dana dovoljno prikupiti svega 50.000 potpisa. Nema govora o tome da se bojimo građana koji su nas birali, ali pokušajmo im stvoriti mogućnost da o bitnim pitanjima češće mogu odlučivati na referendumu, a ne kao dosad, da je jedini uspješno provedeni referendum bio onaj o odlučivanju o ustavnoj definiciji braka.
Kao prepreka tome uvijek ostaje i mogućnost da Ustavni sud zabrani postavljanje željenog referendumskog pitanja.
Naravno, a i svi smo upoznati s time na koji način se biraju suci tog suda. Uložit ćemo niz amandmana na spomenuti novi prijedlog zakona, a prvenstvo potrebnim smatram smanjenje praga broja potpisa koje je u tu svrhu potrebno prikupiti te da na snazi ne treba ostati onaj od 10% od ukupnog broja birača koji ionako nije točan.
Jeste li već upoznati s rezultatima popisa stanovništva na području Vaše Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara?
Nemamo još podatke, ali s obzirom da smo već sedam godina prisutni u gradskoj vlasti procjenjujemo da u Vukovaru živi od 22.000 – 23.000 stanovnika, a postotak srpske nacionalne manjine se kreće do maksimalno 25% posto. To pokazuju i brojke koje se tiču broja djece u vrtićima gdje postotak one koja su pripadnici srpske manjine u zasebnim odjeljenjima trenutno iznosi 24%, a u osnovnim školama njih 19% prati nastavu na srpskom jeziku. Svaki iznos veći od spomenutih brojki će biti pokazatelj da popis stanovništa nije bio dobro proveden.
Za što ćete se sve ispred Kluba suverenista u Saboru zalagati nakon povratka sa zimske stanke?
U pripremi je nekoliko zakonskih prijedloga – prvi je na redu dopuna Zakona o civilnoj zaštiti te očekujemo da će se ista naći na dnevnom redu već u veljači. Riječ je o prijedlogu da se odluke Stožera ipak moraju prethodno potvrditi u Saboru te smo u tu svrhu skupili dovoljan broj potpisa zastupnika i uputili ga u saborsku proceduru. Smatramo taj put jedinim ispravnim – jasno je da će spomenute odluke dobiti podršku vladajući sve dok imaju za to potrebnu većinu, ali nužno je otvoriti raspravu o tim pitanjima. Imali smo priliku svjedočiti da se određene odluke donose preko noći, a one prvenstveno bile politički opravdane, a ne i epidemiološki. Svima je jasno da se donose u korist vladajućih, a ne u svrhu zaštite samog pučanstva od zaraznih bolesti.
Podnijet ćemo i zakonske prijedloge vezano uz izborni zakon gdje smo stava da Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica, ali isto tako ćemo se zalagati i za lokalni preustroj Republike Hrvatske. Definitivno je potreban puno manji broj općina od onog kojeg trenutno imamo – dobar dio njih je i ekonomski neodrživ te ovise o dotacijama iz državnog proračuna. Općine koje nisu samoodržive trebaju biti pripojene većim i onim financijski jačim.
