Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor; LIKACLUB

Ostale vijesti

EKSKLUZIVNI INTERVJU MARIJAN PAVLIČEK, predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik otkrio hoće li nastaviti suradnju s Zekanovićem

Računate li i dalje na suradnju s Hrvojem Zekanovićem nakon recentnog razilaženja u mišljenjima te da li istog još uvijek smatrate članom Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista?

Još je član kluba, a vrijeme će pokazati kako će se dalje odvijati situacija u ovom slučaju. G. Zekanović i ovih dana nastavlja davati izjave i dalje optužujući sve one koji ne pozivaju na cijepljenje da su ravnozemljaši, kao i sve one koji se jasno i glasno ne oglase o cijepljenju da su antivakseri – što jednostavno smatramo neprihvatljivim. U dijelu kluba imamo dva doktora znanosti, a i svih šestero članova su visoko obrazovane osobe te se nitko ne može nazivati ravnozemljašem. Mislim da je to apsurdno, a u skorije vrijeme sazvat ćemo i stranačka tijela na kojima ćemo raspravljati o njegovim posljednjim medijskim istupima.

Jeste li se i ranije razilazili po pitanju ostalih tema, a da isto nije dospjelo u ovoj mjeri u javnost?


Kolega je u Saboru oduvijek imao osebujne nastupe i stil koji smo poštovali, međutim ovdje se radi o izrazito bitnoj temi koja tišti hrvatske građane već gotovo dvije godine. G. Zekanović je zauzeo potpuno suprotan stav od ostatka kolega zamijenivši teze i optužujući oporbu da je kriva za stanje u pandemiji, posebice za visoki broj oboljelih osoba i onih koji su završili na respiratoru. Ako je netko odgovoran, to su onda oni koji obnašaju vlast – mi možemo biti odgovorni samo za dio općina i gradova u kojima su Suverenisti na vlasti, a sasvim sigurno ne možemo biti odgovorni za situaciju oko covid pandemije. Njegova teza definitivno ne stoji niti je u duhu naše stranke jer pritom optužuje i stranke sličnog svjetonazora na desnom političkom spektru, a mi uvijek nastojimo s kolegama iz drugih stranaka imati korektne odnose te je i naša krilatica da ”Zajedništvo nema alternativu”. Oko konkretne teme se nikako ne možemo složit te nam je nanesena i određena politička šteta pošto dobar dio ljudi na terenu ne prihvaća Zekanovićeve teze.

S obzirom da ste i sami oboljeli od Covida, jeste li u međuvremenu promijenili stav o toj bolesti?

Već sam drugi put pozitivan na Covid, ali nisam razvio nikakve simptome. Ne bih ni znao da sam pozitivan da se u Saboru nisam nedavno testirao i ostao sam šokiran time. Što se tiče samog našeg stava vezanog uz aktualnu pandemiju – nitko ne negira da bolest postoji te da je ista bezazlena. Ljudi su dovoljno inteligentna bića da sami, sukladno njihovom zdravstvenom stanju mogu procijeniti trebaju li se cijepiti ili ne. Mislim da je najbitnija poruka o slobodnom izboru svakog pojedinca, jedino smatram nedopustivim da se ljude dijeli na cijepljenje i necijepljene te bi svakako trebalo propisati testiranje za sve jer znamo da i jedni i drugi virus mogu prenositi, a time možemo efikasnije suzbiti eventualno daljnje širenje virusa.

I dalje ostajete pri tome da se nećete cijepiti?

Nisam promijenio stav, a pošto sam drugi put prebolio Covid vjerujem da mi tijelo dosta dobro reagira na spomenutu bolest, ali što se mene tiče – svakom pojedincu prepuštam odluku o tom izboru. Nas je nekolicina u klubu bilo zaraženo, a među njima je bilo i cijepljenih i necijepljenih – tako da nema nekog pravila.

Nakon što ste i sami nedavno pokrenuli referendumsku inicijativu iz prve ruke ste svjedočili i određenim administrativnim preprekama. Osim javnom podrškom, na koji način Mostu sve pomažete kako bi uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa za inicijative pod nazivom ‘’Dosta je stožerokracije” i “Ujedinimo se!”?

Dali smo im savjete kako bi bili što bolje pripremljeni za sam početak prikupljanja potpisa, a prvenstveno po pitanju procedura unutar jedinica lokalne samouprave kao što su prijave nadležnim policijskim upravama i slično. Pomogli smo im i materijalno time što smo im ustupili sedamdesetak štandova koje smo mi prethodno koristili. Dobar dio naših ljudi na terenu im pomažu kao volonteri, a i svoje članstvo i simpatizere smo pozvali da potpišu za Mostovu inicijativu. Smatramo da o ovako bitnim temama građani imaju puno pravo o tome odlučivati, a posebice kada se njihove slobode ograničavaju odlukom tijela koje za to nema legitimitet, već Stožer držim tijelom sa umjetno stvorenim ovlastima.

Kako komentirate zlonamjerna naklapanja da je AZOP krenuo u nadzor radi sumnje u određene neregularnosti te da imate namjeru potpise prikupljene vezano uz referendumsku inicijativu ”Zaštitimo hrvatsku kunu” ustupiti Mostu?

Dok je nadzor u tijeku informacije ne bi smjeli davati niti mi, ali ni predstavnici Agencije. Međutim, najoštrije osuđujemo medijske špekulacije da smo voljni ili da smo potpise ustupili drugoj referendumskoj inicijativi. Kolege iz Mosta prvenstveno to sebi ne bi ni dopustili, a ni nama nešto slično nikada ne bi palo napamet. S druge strane što se tiče zaštite osobnih podataka ono što smo prikupili je sve provedeno sukladno zakonu te se potpisi ne mogu zlorabiti u bilo kojem drugom kontekstu i svrhu. Ti zakonski propisi su dosta nejasni po pitanju toga kako se treba postupati s tim potpisima nakon završenog referenduma ukoliko se nije prikupio dovoljan broj – nije dovoljno janso regulirano kada i na koji način se iste treba uništiti.

Planirate li u budućnosti pokrenuti inicijativu kojom bi se pojednostavila procedura za pokretanje referenduma?

Referendum doživljavam mrtvim slovom na papiru – prvo čitanje novog Zakona o referendumu je prošlo, a drugo bi najvjerojatnije trebalo biti na proljeće. U prijedlogu vladajućih stoji da bi se broj dana za prikupljanje potpisa sa 15 povećao na 30, međutim i dalje ima niz nejasnoća kao primjerice opcija da Sabor može dati protuprijedlog, odnosno svoje pitanje inicijativi koja je sudjelovala u prikupljanju potpisa – što držim nepojmljivim. Dakle, s jedne strane imamo inicijativu koja je prikupila određen broj potpisa, odnosno 10% od ukupnog broja birača, a 76 podobnih saborskih zastupnika mogu dati drukčiji prijedlog te bi u konačnici građani odlučivali o ta dva prijedloga, ali time bi se anulirala volja znatno većeg broja građana. Jedino što bi institut referenduma vratilo ”među žive” je opcija da se smanji broj potpisa koje je potrebno prikupiti. Švicarska koja ima devet milijuna stanovnika primjerice ima to regulirano na način da je u mjesec dana dovoljno prikupiti svega 50.000 potpisa. Nema govora o tome da se bojimo građana koji su nas birali, ali pokušajmo im stvoriti mogućnost da o bitnim pitanjima češće mogu odlučivati na referendumu, a ne kao dosad, da je jedini uspješno provedeni referendum bio onaj o odlučivanju o ustavnoj definiciji braka.

Kao prepreka tome uvijek ostaje i mogućnost da Ustavni sud zabrani postavljanje željenog referendumskog pitanja.

Naravno, a i svi smo upoznati s time na koji način se biraju suci tog suda. Uložit ćemo niz amandmana na spomenuti novi prijedlog zakona, a prvenstvo potrebnim smatram smanjenje praga broja potpisa koje je u tu svrhu potrebno prikupiti te da na snazi ne treba ostati onaj od 10% od ukupnog broja birača koji ionako nije točan.

Jeste li već upoznati s rezultatima popisa stanovništva na području Vaše Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara?


Nemamo još podatke, ali s obzirom da smo već sedam godina prisutni u gradskoj vlasti procjenjujemo da u Vukovaru živi od 22.000 – 23.000 stanovnika, a postotak srpske nacionalne manjine se kreće do maksimalno 25% posto. To pokazuju i brojke koje se tiču broja djece u vrtićima gdje postotak one koja su pripadnici srpske manjine u zasebnim odjeljenjima trenutno iznosi 24%, a u osnovnim školama njih 19% prati nastavu na srpskom jeziku. Svaki iznos veći od spomenutih brojki će biti pokazatelj da popis stanovništa nije bio dobro proveden.

Za što ćete se sve ispred Kluba suverenista u Saboru zalagati nakon povratka sa zimske stanke?

U pripremi je nekoliko zakonskih prijedloga – prvi je na redu dopuna Zakona o civilnoj zaštiti te očekujemo da će se ista naći na dnevnom redu već u veljači. Riječ je o prijedlogu da se odluke Stožera ipak moraju prethodno potvrditi u Saboru te smo u tu svrhu skupili dovoljan broj potpisa zastupnika i uputili ga u saborsku proceduru. Smatramo taj put jedinim ispravnim – jasno je da će spomenute odluke dobiti podršku vladajući sve dok imaju za to potrebnu većinu, ali nužno je otvoriti raspravu o tim pitanjima. Imali smo priliku svjedočiti da se određene odluke donose preko noći, a one prvenstveno bile politički opravdane, a ne i epidemiološki. Svima je jasno da se donose u korist vladajućih, a ne u svrhu zaštite samog pučanstva od zaraznih bolesti.

Podnijet ćemo i zakonske prijedloge vezano uz izborni zakon gdje smo stava da Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica, ali isto tako ćemo se zalagati i za lokalni preustroj Republike Hrvatske. Definitivno je potreban puno manji broj općina od onog kojeg trenutno imamo – dobar dio njih je i ekonomski neodrživ te ovise o dotacijama iz državnog proračuna. Općine koje nisu samoodržive trebaju biti pripojene većim i onim financijski jačim.


Povezane vijesti

Vijesti

Zekanović je izveo performans u Saboru pokazujući vrećicu s bijelim prahom, kazavši da ju je pronašao na Pantovčaku

Ostale vijesti

Ova Vlada treba temeljitu rekonstrukciju. Kao što jedna lasta ne čini proljeće tako i smjena samo jednog ministra neće ništa promijeniti.

Ostale vijesti

Nezavisni zastupnik Hrvoje Zekanović danas je istaknuo da je on oporba i nije dio vladajuće većine niti razmišlja o potpori vladajućima, ali je dodao...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori