Connect with us

Upišite traženi pojam

Marko Milanović Litre, foto: Hina
Marko Milanović Litre, foto: Hina
Marko Milanović Litre, foto: Hina

Top Tema

INTERVJU MARKO MILANOVIĆ LITRE: Ozbiljno sumnjam u obećanja resornog ministra Olega Butkovića

Saborski zastupnik mlađe generacije, 35-godišnji Zagrepčanin Marko Milanović Litre, za naš portal otkriva koje je sve inicijative ispred Kluba Hrvatskih suverenista nedavno pokrenuo te koje u skorije vrijeme kani predstaviti hrvatskoj javnosti. Otkriva po pitanju čega su se zalagali za ukrajinski narod i prije same ruske invazije, u čemu tada nisu imali podršku vladajućih te komentira što se potencijalno krije u pozadini po svima spornog Nacrta prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Na koji način držite da bi se trebalo urediti pitanje izbornih jedinica kako bi se postigla jednaka težina svakog glasa?

Hrvatski suverenisti zagovaraju model u kojem je Hrvatska jedna izborna jedinica s nižim pragom od maksimalno 3%. Time bi se osiguralo da svaki glas ima jednaku težinu i da svaki građanin ima jednaku riječ u političkom procesu. Također bi izbjegli politički inženjering vladajuće stranke u svoju korist, kao i izmjene izbornih jedinica svakih nekoliko godina. Postojanje jedne izborne jedinice eliminiralo bi potencijalne predrasude koje bi mogle proizaći iz podjele zemlje na manje, regionalne izborne jedinice.

Cilj izmjena izbornih jedinica trebao bi biti ojačanje naših demokratskih institucija, kako bi osigurale odražavanje vrijednosti i potrebe svih građana čiji bi glas trebao imati jednaku vrijednost i težinu. S tim ciljem treba otvoriti i javnu raspravu o kontroverznoj XII. izbornoj jedinici u kojoj se zastupnici biraju po povlaštenim pravilima. Ako postoje određena pravila ili prakse u XII. izbornoj jedinici nacionalnih manjina, a znamo i svjesni smo da postoje, koja daju povlašteni tretman određenim skupinama ili pojedincima, važno je procijeniti jesu li te prakse poštene i pružaju li jednake mogućnosti svim građanima.

Kako bi se postigla veća jednakost i pravednost, možda će biti potrebno izmijeniti dotična pravila ili prakse, kako bi se osiguralo da svi građani budu tretirani jednako pred zakonom i da imaju jednake mogućnosti sudjelovanja u političkom procesu.

Jednako kako je XII. jedinica povlaštena u Hrvatskoj, tako je i XI. jedinica dijaspore zakinuta. Moramo osigurati da glas svake Hrvatice i Hrvata vrijedi jednako, bez obzira u kojem dijelu zemlje živi. Za ostvarivanje tog cilja elektroničko i dopisno glasovanje bi omogućilo bolji pristup političkom procesu za sve građane, uključujući one koji žive u udaljenim područjima ili imaju poteškoća fizički doći do biračkog mjesta. To može pomoći da se osigura da svi građani imaju jednaku priliku za sudjelovanje u demokratskom procesu i da se njihov glas čuje. Štoviše, elektroničko i dopisno glasovanje također može pružiti veću pogodnost građanima koji možda zbog poslovnih ili obiteljskih obaveza nisu u mogućnosti glasovati osobno. To može pomoći i u povećanju odaziva i angažmana birača te osigurati zastupljenost šireg sloja društva u demokratskom procesu, uključujući i one koji trenutno ne žive na području Republike Hrvatske, no pitanje je je li to u interesu vladajuće stranke.

Moramo osigurati da izborni sustav bude pravedan i transparentan te da svaki građanin ima ravnopravnu riječ u političkom procesu. U konačnici, moramo osigurati da je naš izborni sustav osmišljen tako da služi potrebama ljudi i da odražava vrijednosti naše nacije.

Hoćete li ispred stranke Hrvatski suverenisti ponuditi konkretan prijedlog?

Već duže vrijeme ukazujemo na spomenute prijedloge koji promiču veću demokratičnost i pravednost u izbornom sustavu, kao što su implementacija elektroničkog i dopisnog glasovanja, implementacija sustava jedinstvene izborne jedinice s nižim pragom te rješavanje pitanja vezanih uz izborne jedinice za manjine.

No, hoće li stranka svoju politiku prezentirati formalno ili ne, na kraju će odlučiti vodstvo stranke, uz konzultacije s članovima i stručnjacima. Kao stranka cijenimo demokratsko donošenje odluka, vjerujemo u uključivanje u proces savjetovanja koji uzima u obzir stavove i perspektive svih dionika, nažalost ne mogu reći da postoji jednak pristup od strane vladajućih po ovom pitanju.

U konačnici, Hrvatski suverenisti su predani promoviranju reprezentativnijem političkom sustavu koji pruža jednake mogućnosti za sve hrvatske državljane, bez obzira na to gdje žive ili njihove pojedinačne okolnosti. Nastavit ćemo zagovarati politike koje promiču te vrijednosti i donijet ćemo odluku o tome koji je najbolji način za predstavljanje naših politika.

Kako iz perspektive člana Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu gledate na Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama?

HAZU je iznio nekoliko važnih nedoumica u vezi s Nacrtom prijedloga zakona s kojima se slažem, među kojima je i potreba ukidanja davanja koncesija na rok duži od 50 godina, jer takve koncesije mogu ugroziti razvojne interese i nacionalnu interese Republike Hrvatske. Zaista trajanje koncesija u području turizma ne smije biti dulje od 40 godina jer takve koncesije ne mogu biti ekonomski opravdane i mogu ugroziti turističku konkurentnost i društveni razvoj jedinica lokalne samouprave.

Štoviše, bitno je posvetiti više pažnje lokalnom stanovništvu u pitanjima vezanim uz pomorsko dobro i morske luke. To znači osigurati da se lokalne zajednice konzultiraju i imaju glas u odlukama koje utječu na njihov život i prirodne resurse koji su ključni za njihovu dobrobit i živote.

Također je ključno zaštititi prirodne ljepote i ekološku cjelovitost hrvatskog pomorskog dobra. To uključuje i zabranu građevinskih zahvata na područjima sa svojstvima netaknute prirode u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti. Dodatno, zabrana pristupa građana ne bi trebali biti uključen ni u jednoj vrsti koncesije na pomorskom dobru, a zadiranje u pomorsko dobro trebalo bi zabraniti bez odgovarajuće razine prostorno-planskih dokumenata i projekata te zakonom utvrđenih procedura.

Ukratko, kao član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, smatram da su inputi i preporuke HAZU ključni za osiguranje da Nacrt prijedloga zakona bude pravedan, transparentan i da odražava potrebe i prioritete svih uključenih. Moramo raditi zajedno na promicanju održivog gospodarskog razvoja, zaštititi naše prirodne resurse i osigurati zaštitu interesa lokalnih zajednica.

Vjerujete li obećanjima resornog ministra Olega Butkovića da javnost nema razlog za dosad iskazanu brigu?

Ozbiljno sumnjam u obećanja resornog ministra Olega Butkovića u vezi s predmetnim prijedlogom. Iako se nadam da će se ova obećanja ostvariti, vrijeme će pokazati jesu li istinita i nema li razloga za zabrinutost javnosti.

Koji se sve interesi prema vašem mišljenju kriju u pozadini takvog prijedloga?

Mislim da ne treba podsjećati da vladajuća stranka ima povijest korupcije i kriminalnih afera, što izaziva zabrinutost oko motiva koji stoje iza takvih prijedloga. Kako kaže stara poslovica “Tko se opekao, taj i na hladno puše”. Moramo ostati budni i pažljivo proučiti prijedloge kako bismo bili sigurni da odražavaju najbolje interese naroda i budućnost naše domovine.

Po mom mišljenju, interesi skriveni u pozadini ovog prijedloga mogu biti povezani s ekonomskim ili političkim probitcima za pojedince ili skupine. Važno je da radimo na otkrivanju takvih interesa i osiguramo da oni ne kompromitiraju integritet i poštenje našeg već sada narušenog političkog sustava.

Moramo raditi na promicanju transparentnosti, odgovornosti i poštenja u svim aspektima političkog procesa. Moramo ostati budni i pozivati one koji su na vlasti odgovornima za svoje postupke.

Namjeravate li u skorije vrijeme predložiti zakonske izmjene kojima bi se djecu i mlade zaštitilo od štetnih propagandi?

Ponajprije kao otac i član Odbora za obitelj, mlade i sport predan sam promicanju dobrobiti i sigurnosti djece i mladih. Smatram da je važno zaštititi djecu od štetne ideologije, uz poštivanje prava i dostojanstva svih pojedinaca.

U tu svrhu radim sa stručnjacima na razvoju prijedloga koji bi pružio veću zaštitu djece i mladih od štetne propagande. Iako u ovom trenutku ne želim ulaziti u detalje prijedloga, mogu vas uvjeriti da će biti utemeljen na načelima pravednosti, transparentnosti i poštivanja ljudskog dostojanstva.

Nakon što izradimo konkretan prijedlog, predstavit ćemo ga javnosti na povratne informacije i raspravu. Važno je osigurati da postoji prilika pružiti doprinos i podijeliti svoje perspektive o ovom važnom pitanju, dok radimo prema rješenju koje odražava vrijednosti i potrebe svih građana.

Moramo osigurati da su sva djeca i mladi ljudi zaštićeni od štetne propagande, dok također podržavamo načela slobode govora i izražavanja.

Vjerujete li da će vladajuća većina uvažiti prijedlog vašeg Kluba da se datum rođenja Ante Starčevića obilježava kao spomendan?

Smatram da bi sve parlamentarne stranke trebale podržati ideju da se dan rođenja Ante Starčevića obilježava kao „Dan Oca domovine Ante Starčevića“.

Ante Starčević značajna je ličnost hrvatske povijesti, poznat po svojim doprinosima u promicanju hrvatskog nacionalnog identiteta i borbi protiv tuđinske dominacije. Njegove ideje i ostavština bili su ključni u oblikovanju tijeka hrvatske povijesti i kulture, te nadahnjuju generacije Hrvata do danas.

Obilježavanjem datuma rođenja Ante Starčevića kao spomendana, možemo pokazati našu zajedničku predanost promicanju hrvatskog nacionalnog identiteta i štovanju trajne baštine njegovih ideja. Ova inicijativa ima potencijal za promicanje jedinstva i kohezije među svim građanima, bez obzira na njihovu političku pripadnost ili porijeklo.

Nadalje, obilježavanje datuma rođenja Ante Starčevića kao spomendana simbolična je gesta koja odražava vrijednosti i načela na kojima počiva naš parlamentarni sustav. Izraz je to poštovanja prema našoj povijesti i kulturi, te priznanje važne uloge koju su pojedinci poput Ante Starčevića imali u oblikovanju puta naše nacije.

Kao maloljetnik kojem su ideali starčevićanstva bili motivacija za uključivanje u politiku, prije dva tjedna, u saborsku proceduru sam predao izmjenu zakona kojim bi se obilježavao datuma rođenja Ante Starčevića kao spomendana, nakon brojnih poruka podrške odlučili smo kako ćemo pokrenuti nacionalnu online peticiju za prikupljanje podrške za ovu važnu inicijativu.

Online peticija bit će otvorena za sve građane koji vjeruju u važnost štovanja sjećanja na Antu Starčevića i promicanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Potičemo sve da sudjeluju i podijele peticiju svojim prijateljima, obitelji i kolegama, kako bismo prikupili što veću podršku za ovu važnu inicijativu.

Hoćete li ponovno pokušati na dnevni red Hrvatskog sabora uvrstiti inicijativu o donošenju Deklaracije o osudi Holodomora kao genocida nad ukrajinskim narodom ili mislite da će prijedlog vas kao zastupnika oporbe ponovno bio odbijen unatoč svoj podršci koju vladajući iskazuju ukrajinskom narodu za vrijeme jednogodišnje ruske invazije ?

Kao oporbeni član, zagovornik Deklaracije o osudi Holodomora kao genocida nad ukrajinskim narodom, dosljedno sam radio na promicanju priznanja ove tragedije kao genocida nad ukrajinskim narodom.

Važno je napomenuti da smo prijedlog deklaracije u saborsku proceduru uputili godinu dana prije agresije na Ukrajinu ispred ukrajinske zajednice u Hrvatskoj te da to nije tema na kojoj pokušavamo skupiti političke poene, za razliku od vladajućih.

Socijalističko/komunističko genocidno izgladnjivanje Ukrajinaca je tragedija za cijelo čovječanstvo, ne samo za ukrajinsku naciju, i naša je dužnost osigurati da bude službeno priznato kao takvo.

Kao oporbeni član učinio sam sve što je bilo u mojoj moći da deklaraciju HDZ prihvati, a toga su svjesni i Ukrajinci u Hrvatskoj. No, jedini razlog za nepokretanje ovog prijedloga je mentalitet vladajućih koji si ne mogu dopustiti da podrže prijedlog nekoga iz oporbe, čak ni u situacijama kada nema dvojbe da je prijedlog ispravan. Deklaracija bi već bila usvojena da ju nisu predstavili Hrvatski suverenisti.

Unatoč tome, ostajem predan promicanju priznavanja Holodomora kao genocida nad ukrajinskim narodom i nastavit ću raditi na tom cilju kroz sve dostupne kanale. Ovdje nije riječ o političkoj dobiti, već o priznavanju i odavanju počasti patnji milijuna nevinih ljudi koji su bili žrtve ove užasnog sistematskog genocida bolesnih politika propalog političkog sustava.

Zaključno, smatram da je naša dužnost kao društva priznati i osuditi djela genocida, bez obzira na politička opredjeljenja.

Kakve prijedloge nudite po pitanju novih oblika zapošljavanja?

Prijedlog Zakona o dodatnim poslovima hrvatskim se radnicima omogućava mogućnost dodatne zarade kroz obavljanje najviše dva dodatna posla istovremeno kod različitih poslodavaca.

Ključna prednost dodatnog posla jest da je plaća ostvarena obavljanjem dodatnog posla izuzeta od poreza na dohodak, prireza na porez na dohodak te drugih poreza kao i da se sklapanjem ugovora o dodatnom poslu umirovljeniku ne obustavlja isplata mirovine niti gubi prava koja ima na osnovi drugih propisa.

Stanje na tržištu rada, ali i potreba sprječavanja demografskog pada i stope iseljavanja stvorili su potrebu za uvođenjem pravnog temelja za nove oblike zapošljavanja, odnosno za mogućnost rada dodatnih poslova. Sličan primjer imamo u Njemačkoj, gdje skoro svaki četvrti građanin radi dodatan posao, ili kako ih oni zovu, „mini job“.

S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, teško je očekivati da bi poslodavci sada dizali plaće i popravljali standard naših građana, ali zahvaljujući ovom našem prijedlogu zakona, radnici, ako to žele, mogu popraviti svoje kućne budžete dodatnim poslovima. Riječ je o poslu koji se ugovara između poslodavca i umirovljenika ili osobe koja je već zaposlena temeljem ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca.

Naš prijedlog Zakona štiti poslodavce poštujući zakonsku zabranu natjecanja, a radnike propisivanjem radnog vremena, omogućavanjem obavljanja najviše dva dodatna posla istovremeno i određivanjem plaće i isplate plaće.

Najviša mjesečna plaća koju radnik može ostvariti obavljanjem pojedinog dodatnog posla utvrđuje se u bruto iznosu od 60% bruto iznosa propisane mjesečne minimalne plaće u Hrvatskoj. Zakon o dodatnim poslovima mogao bi smanjiti udio rada na crno i sive ekonomije u Republici Hrvatskoj, budući da radniku pruža veću razinu prava i zaštite, a ne povećava značajno obveze poslodavaca.

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak da pitanje imenovanja predsjednika jednog saborskog odbra neće izazvati krizu u vladajućoj koaliciji, dodavši da...

Sport

Oleksandr Usik postao je apsolutni svjetski prvak u boksu u teškoj kategoriji nakon pobjede nad Tysonom Furyjem. Ukrajinac je pobijedio Engleza nakon 12 rundi...

Vijesti

Hrvatsku je stigla treća skupina ranjenika iz Ukrajine, a u Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu dočekali su ih potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih...

Politika

Svjetski mediji danas prenose odluku Ustavnog suda o zabrani kandidature Zorana Milanovića na predstojećim parlamentarnim izborima, a dio njih predsjednika predstavlja kao “populista” koji...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori