Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: Petra Lederer

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU dr. sc. ANA LEDERER (DP), kandidatkinja za zamjenika gradonačelnika Zagreba: Premijer Plenković kao briselski namjesnik kreator je politike sveopće anesteziranosti društva!

“Premijer Plenković kao briselski namjesnik kreator je politike sveopće anesteziranosti društva, nacionalne bezvoljnosti, nametanja kolektivne krivnje, a prije svega potpune neosjetljivosti i sporosti reagiranja na realne životne, socijalne i gospodarske probleme, što je rezultiralo demografskom katastrofom koja je prije svega posljedica našega duboko koruptivnoga i nepravednoga sustava!”

Teatrologinja i publicistkinja dr.sc. Ana Lederer dobro je poznata zagrebačkoj javnosti te uživa veliki ugled u kulturnim krugovima. Svoju bogatu i uspješnu karijeru započela je diplomiravši komparativnu književnost i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je magistrirala i doktorirala. U dva mandata Lederer je bila intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, potom zamjenica ministra kulture RH, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, a s trenutne pozicije zastupnice u zagrebačkoj gradskoj Skupštini odvažila se kao kandidatkinja za zamjenicu dr. sc. Miroslava Škore krenuti u bitku za Zagreb zajedno s kolegom dr. sc. Slavenom Dobrovićem.

Zašto ste se odlučili pridružiti timu Domovinskog pokreta te za koje sve resore bi Vi direktno kao zamjenica gradonačelnika bili zaduženi u slučaju da dr. Miroslav Škoro pobjedi u utrci za grad Zagreb?
Hrvatska već dugo traži treću antisistemsku parlamentarnu opciju kojom bi se razbio duopol HDZ-SDP, danas stranaka političkih bezidejnosti što već dulje vrijeme gube snagu, iako im sustav duboke države još uvijek ide u prilog. Aktualni premijer kao briselski namjesnik kreator je politike sveopće anesteziranosti društva, nacionalne bezvoljnosti, nametanja kolektivne krivnje, a prije svega potpune neosjetljivosti i sporosti reagiranja na realne životne, socijalne i gospodarske probleme, što je napokon rezultiralo demografskom katastrofom koja je – treba to stalno naglašavati – prije svega posljedica našega duboko koruptivnoga i nepravednoga sustava. Pojavivši se na predsjedničkim i potom na parlamentarnim izborima dr. sc. Miroslav Škoro pokazao je svojim rezultatom kako može voditi treću snažnu opciju i usprkos tomu što poneki veliki politički analitičari pokušavaju njegov rezultat tumačiti kao neuspjeh, prepoznat je njegov liderski potencijal. Suradnja nam je započela na parlamentarnim izborima, kada je Zlatko Hasangebović bio nositelj liste u I. izbornoj jedinici, a ja sam kao posljednja u 6. jedinici bila, kako je netko napisao, svojevrsna čuvarica liste. Uporno vjerujem da mora doći do promjena i da je dr. Škoro kao lider Domovinskog pokreta glasnik mnogobrojnih koji žele promijeniti našu trenutnu političku sliku potpuno izgubljenoga nacionalnoga identiteta i ciljeva, pa nisam mogla odbiti njegov poziv za Zagreb. S obzirom na naše stručne kompetencije moguće je unaprijed čitati koje resore možemo pokrivati profesor dr. sc. Slaven Dobrović i ja kao zamjenici, ali o tomu nismo razgovarali, to je sada daleka tema jer smo koncentrirani na kampanju.

Koje ste projekte i zamisli s pozicije pročelnice u zagrebačkom Uredu za kulturu za vrijeme mandata gradonačelnika Milana Bandića htjeli realizirati prije nego što ste naprasno smijenjeni te koje ste obrazloženje tom prilikom dobili?
Potpisivanjem programske suradnje nakon lokalnih izbora 2017. između stranke BM 365, HDZ-a i Neovisnih za Hrvatsku otvorila se mogućnost moga sudjelovanja u izvršnoj vlasti kao pročelnice Gradskog ureda za kulturu te sam se javila na natječaj. Bila je to obostrana pogreška, kriva procjena o mogućoj suradnji – i s moje i s Bandićeve strane. Kada NHR nije htio podržati proračun, bilo je jasno da me se Bandić mora riješiti i to je učinio na sebi svojstven vladarski sultanatski način, potpuno suprotno zakonu: nakon sedam mjeseci moga „pročelnikovanja“ jedno je jutro poslao u ured dva zaposlenika s kuvertom u kojoj je bio otkaz ugovora s pravno besmislenim obrazloženjem kako je u natječaju bilo propusta. Propusta koji su pronašli u natječaju nakon godinu dana?! Da me pozvao na razgovor, lako bismo se dogovorili o mom odlasku, jer što sam sve vidjela i doživjela u njegovu sultanatu napisano je u mnogim kazališnim tragigroteskama: doživljavao je grad kao svoju privatnu igračku u kojoj može raditi što god želi, bespogovorno odlučivati, naređivati, zapošljavati, urlati, vrijeđati. Uglavnom, s velikim zadovoljstvom sam otišla iz njegove koruptivne zajednice, ali i na zadovoljstvo njegovih najbližih pobočnika koji me nisu trpili, jer im je mojom pozicijom bio zatvoren jedan od kanala za uhodani modus operandi u svim resorima – prije svega zapošljavanja i financiranja. Vizije i kriterija ionako nije bilo, a nisu se ni mogli očekivati od osoba koje su vodile kulturu i obrazovanje. Posebno sam se čudila brojnim Bandićevim suradnicama koje su potpuno normalno prihvaćale njegovo nepodnošljivo ponašanje smatrajući kako je, eto, samo riječ o gradonačelnikovom specifičnom „stilu rada“. Nekoliko mjeseci nakon odlaska, kada me jedna tv kuća zvala za izjavu u prilogu o gradonačelnikovu vrijeđanju novinarki, bila sam jedina koja se odazvala i usudila dati izjavu – izvukle su se od izjava i one s lošim i one s dobrim iskustvima. Danas, nakon odlaska velikoga lidera za kojega su vjerovali kako će osvojiti još jedan mandat, zabavno je gledati kako im je u jednom oku suza, a drugim gledaju okolo kako će dalje. No, takva je ljudska priroda. Koruptivni i klijentelistički sustav koji je stvoren u Zagrebu u svakom je pogledu bio neviđen, pa ne treba imati iluzija – trebat će vremena da se njegova duboka ukorijenjenost promijeni.

Međutim, u uredu za kulturu rade mnogi vrijedni suradnici za pojedina područja s kojima sam vrlo skladno surađivala, uvažavajući njihovo znanje i poznavanje sustava, pa tako i u drugim uredima sigurno kako ima sposobnih suradnika. U tih kratkih sedam mjeseci imala sam prigodu snimiti situaciju u kulturi iznutra, između ostaloga započela sam raditi na snimci stanja zapuštene infrastrukture zagrebačkih kulturnih ustanova, a njih je u Zagrebu 38 i dvije su u suvlasništvu s državom. Usprkos iznosu koji se u proračunu izdvaja za kulturu, a približava se iznosu na nacionalnoj razini, već godinama u Zagrebu nema promišljene razvojne kulturne politike grada, što je rezultiralo smanjenim interesom građana, koji smatraju kako je prevelik broj kulturnih programa prosječne kvalitete, a premala ponuda vrhunskih kulturnih programa. U jednom od brojih strategija koje su ostale samo mrtvo slovo na papiru, Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015.-2022., provedena analiza mišljenja publike govori i da je kulturna ponuda Zagreba dostatna, ali sadržaj, kvaliteta i teritorijalna zastupljenost nisu prilagođeni stvarnim potrebama građana. Sve je to posljedica lošega upravljanja, klijentelističkoga kadroviranja, između ostaloga i dugotrajajućeg neodgovarajućega sustava vrednovanja programa i projekata te potpune nepromišljenosti u određivanju prioriteta i ciljeva. Od odlaska iz ureda u siječnju 2018. do danas ništa se nije promijenilo, potres je samo prokazao pravo stanje stvari.

Koje projekte i politike sada imate u planu provesti u Zagrebu?
Koncept kratkoročnih i dugoročnih ciljeva Domovinskog pokreta koji namjerava sustavno raditi na novom kulturnom identitetu Zagreba, što se može postići kvalitetnim i korjenitim preustrojem postojećega sustava iznesen je u programu, pa sada izdvajam samo neke – nova strategija kulture, obnova ustanova oštećenih potresom, pokretanje projekata izgradnje novih kulturnih ustanova (Zagrebačka filharmonija, glazbeno kazalište), novi pristup zaštiti i očuvanju kulturne baštine, promjena sustava financiranja, problem nedostatka publike.

Kako kao bivša zamjenica ministra kulture Zlatka Hasanbegovića u Vladi Tima Oreškovića komentirate rad aktualne ministrice Obuljen Koržinek i politiku koju provodi, posebice u kontekstu afera u HNK-u i HAVC-u?
Aktualnu ministricu kulture i medija poznam iz vremena kada je kao državna tajnica ministra Biškupića bila njegova predstavnica u Kazališnom vijeću HNK i kao članica i kao predsjednica, pa smo surađivale do moga odlaska iz kazališta 2013. godine. Nakon burnoga petomjesečnog mandata Zlatka Hasanbegovića 2016., nekoliko dana prije odlaska iz Ministarstva kulture na web stranici objavili smo rezultate Upravnih nadzora koji su prokazali stanje stvari HAVC-a i HNK u Zagrebu, što je tada posebno razljutilo novu inače najvažniju ministricu Andreja Plenkovića: između ostaloga, upravo ona je projektant sustava HAVC-a, smatrajući se ekspertom za medijsku problematiku, pa tako danas posve logično imamo i novo ime resora – Ministarstvo kulture i medija. Željeli smo tada 2016. da ne ostane skriveno ono sve na što se moralo javno upozoriti – još i afera oko izgradnje nesuđenoga Hrvatskog povijesnog muzeja, pa Europski grad kulture u Rijeci, da ne nabrajam dalje – ali sve je ubrzo pomno spremljeno u ladicu do danas i sve je ponovno prekrio veo stare dobre hrvatske kulturne šutnje. Smiješno je zvučalo kad je ministrica više puta javno govorila kako je morala popravljati štetu svoga prethodnika Hasanbegovića koji je samo pet mjeseci bio na čelu ministarstva tek otvorivši itekako važne teme i probleme, ali u kratkom vremenu bez mogućnosti provedbe bilo kakvih kvalitetnih promjena sustava. Ministrica Obuljen Koržinek politički je kontinuitet svoje HNS-Kukuriku prethodnice Andreje Zlatar Violić, a kako sam rekla, kao najvažnija Plenkovićeva suradnica, provodi njegovu najvažniju političku agendu kontroliranja medija: brat na čelu HAKOM-a, vjenčani kum ravnatelj programa HRT-a, suprug načelnik inspekcije kulturne baštine, pouzdanici na čelu različitih ustanova. Kao teoretičarka kulturne politike s velikim birokratskim iskustvom, ne posjeduje ono ključno iskustvo – iskustvo rada u živoj kulturnoj produkciji bilo koje vrste, pa stoga čvrsto vjeruje kako su zakoni i strategije ono što će riješiti probleme, a to je dakako tipična zabluda činovnika, posebice briselskoga tipa ili bolje rečeno soja. Ministrica do sada kvalitativno nije promijenila baš ništa, posebice sustav institucionalne kulture, pa i nadalje ne očekujem ništa, nego njezin mandat vidim kao izgubljeno vrijeme za hrvatsku kulturu. Ako se nikome ne želiš zamjeriti, ništa ne možeš ni mijenjati.

Što mislite o aktualnoj situaciji u zagrebačkom HNK-u?
Kao teatrologinji po struci i bivšoj intendantici HNK u Zagrebu u dva mandata, kazalište je prirodno moja profesionalna tema, pa uostalom i privatno – jer sam uz roditelje koji su proveli 40 godina baš u HNK-u, tata kao redatelj i direktor Drame, a mama kao operna zboristica, odrastanjem dakle formativno vezana uz tu kuću. Nemoguće je da me i profesionalno i privatno ne zanima što se događa s kazalištem koje tako dobro poznajem. U Hrvatskoj je uobičajeno da se osobe čija je kompetencija upravljanja problematična javno brane kako su politički progonjeni, pa se tako i intendantica Vrgoč predstavlja žrtvom progona Zlatka Hasanbegovića i mene, iako argumenti protiv njezina vođenja središnje kazališne kuće dolaze sa svih profesionalnih strana, ali i svih političkih opcija – i lijevih i desnih. Kao povjesničar kazališta moram naglasiti kako u povijesti HNK nikada ni jedan intendant nije doživio takav konzenzus kulturne i umjetničke javnosti, kao i samih zaposlenika, njih čak 70%, kao što je doživjela aktualna intendantica – da bezuvjetno mora odstupiti. O umjetničkoj i profesionalnoj devastaciji kazališta – umjetnički posebice Opere i Baleta, produkcijski cijeloga pogona – apel s precizno artikuliranim tvrdnjama potpisalo je i 500 uglednih hrvatskih i inozemnih umjetnika, a protiv profesionalne i umjetničke erozije kuće digli su se i sami zaposlenici i umjetnici, njih 300. U tim apelima sve piše. Usprkos svemu, Vrgoč i dalje radi na plaćenom PR-u o svojoj neviđenoj uspješnosti, pa tako jučer izlazi tekst opetovane lažne slike uspješne menadžerice, gdje se u podnaslovu ističe: stalno je s pravom optužuju za mobing, ali ona je preporodila kazalište. Teza je skandalozna jer nitko, ali baš nitko nema pravo na mobing u ime bilo kojega cilja, a tvrdnja o preporodu bila bi smiješna da nije uvredljiva za sve koji vide da je carica gola. Inače, u biografiji Dubravke Vrgoč zlostavljanje suradnika i zaposlenika ima dugu povijest, još od „Vjesnika“, preko ZeKaeM-a pa sada do nacionalne kuće, ali problem je u tomu što kod nas nema zakona o mobbingu na radnom mjestu. Zaposlenici HNK još 2016. bezuspješno su slali apele na sve nadležne adrese, ali sve do danas uporno ih se ignorira i omalovažava usprkos golim činjenicama. U cijelom slučaju ja sam samo promatrač događanja, a ne pokretač progona, jer se nikada nisam i neću baviti progonom bilo koga, pa tako ni Vrgoč. Problem je u tomu što ministrica Obuljen Koržinek podržava Vrgoč u kreaciji slike o uspješnosti, tvrdeći kako je glede svih apela riječ o šačici ljudi koja širi neistine, pa je pravo pitanje – a zašto je štiti? Pravo je pitanje: misli li doista što javno govori o njezinu vođenju nacionalnoga kazališta i programski i profesionalno, štiteći pritom zlostavljačicu čiji se način upravljanja godinama pokušava raskrinkati?

U nedavnom gostovanju u emisiji ”Bujica” ste izjavili da mediji prešućuju popriličan broj afera koje se tamo događaju.
Da, što se tiče medija, već i prešućivanjem oni pokorno asistiraju u prikrivanju prave istine, kako, ironično, glasi naslov spomenutoga teksta koji iznosi sve te neistine o uspjehu HNK.

Koga biste voljeli vidjeti na čelu te prestižne institucije koju ste nekoć vodili?
Svakako, postoje osobe koje su kompetentne voditi središnje nacionalno kazalište.

Posljednjih nekoliko tjedana imali smo Vas prilike gledati kao jednu od sugovornica u hvaljenom i iznimno gledanom dokumentarnom serijalu ”Velikani hrvatskog glumišta”. Koliko je po Vama realizacija takvih audiovizualnih sadržaja bitna za program javne televizije i smatrate li da bi trebalo obraditi biografije još nekih Velikana osim ovih o kojima ste i sami govorili u drugoj sezoni?
Od 1993. do 2002. surađivala sam u Obrazovno-znanstvenom programu HRT-a kao scenaristica i voditeljica četrdeset jednog portreta u serijalu polusatnih emisija Antologija hrvatske književnosti i Antologija hrvatske drame, a 1996.- 1997. bila sam stručna voditeljica dvanaest polusatnih epizoda serije Hrvatsko glumište. Obožavam televiziju kao medij, a posebice dokumentarce svih vrsta, produkcija i trajanja. S velikim zadovoljstvom sudjelovala sam sada u serijalu Velikani hrvatskoga glumišta Frana Juraja Prižmića jer riječ je o iznimnom projektu o iznimnim umjetnicima koji zaslužuju elitni termin. Javna televizija naime upravo treba producirati takve dokumentarističke sadržaje, a biografija je još mnogo i vjerujem da će se upornošću mladoga producenta one realizirati i dalje.

Kako ocjenjujete stanje na Hrvatskoj radioteleviziji i poteze koje vuče aktualno vodstvo?
Kakva je politika Andreja Plenovića i Nine Obuljen Koržinek, takva je i javna televizija – pod kontrolom, sve manje javna, pravo političko jednoumlje. Programski siromašna i stereotipna, bez identiteta, uvijek isti gosti i formati.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Politika

U petak je u Ministarstvu gospodarstva potpisan Sporazum o pripremi i realizaciji strateškog projekta “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal”. Sporazum su...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan...

Politika

Otvarajući današnju, 11. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nevrijeme koje je pogodilo Općinu Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vlada će pomoći...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori