Prisjetite se intervjua iz listopada 2020. godine kada smo o europskim temama razgovarali smo s Domagojem Hajdukovićem, saborskim zastupnikom SDP-a koji je u trenutnom sazivu Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za europske poslove te član brojnih saborskih odbora: Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za vanjsku politiku, Odbora za međuparlamentarnu suradnju te Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Na facebook profilu izvjestili ste javnost o susretu s dr. Robertom Klinkeom veleposlanikom Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, što biste posebno izdvojili iz vašeg razgovora?
Njemačka je od Hrvatske preuzela predsjedavanje Vijećem Europske Unije 1. srpnja ove godine. Sukladno tome, glavna tema našeg razgovora bila je upravo Njemačko predsjedanje, izazovi s kojima se susreću (uglavnom vezani uz pandemiju), sastancima koji nas očekuju i temama koje će dominirati u Uniji u narednoj godini. Uz Višegodišnji financijski okvir to je svakako Konferencija o budućnosti Europe tijekom koje će se odlučivati o budućnosti Unije, mehanizmima odlučivanja, načinu izbora članova Europskog parlamenta ali i o mnogim drugim temama vezanim za funkcioniranje Unije, neke od kojih je navela i predsjednica Europske komisije u svom obraćanju Parlamentu.
Kako komentirate govor predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen o stanju Europske unije pred zastupnicima Europskog parlamenta. Smatrate li da Komisija pod njenim vodstvom ide u dobrom smjeru?
Moram priznati da sam na početku njezinog mandata bio skeptičan prema Komisiji koju vodi. Unija se suočavala i još se suočava s velikim izazovima, najveći od kojih je trenutna pandemija. Osjećam da smo ipak na dobrom smjeru nakon govora i mnoštvo tema koje je govor pokrio kao i mnoge prioritete koje je predsjednica Komisije zacrtala. Također, Konferencija o budućnosti Unije će biti široka rasprava koja bi trebala iznjedriti nova rješenja i ustroj za Uniju. Vjerujem da će upravo ta Konferencija biti najveći doprinos Von der Leyenove komisije koja bi trebala dati odgovore na mnoge probleme s kojima se suočava Unija nakon Brexita i u jeku pandemije.
Koji je Vaš osobni stav, ali i stav SDP-a vezano uz prihvat većeg broja emigranta u RH, a s obzirom na činjenicu da troškove njihovog prihvata snosi Europska unija?
Svi koji sukladno međunarodnom pravu trebaju dobiti međunarodnu zaštitu (azil) bi je trebali neometano dobiti, neovisno u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji. Izazov je utvrditi koji ljudi zaista trebaju takvu zaštitu budući da granicu pokušavaju preći najčešće bez službenih isprava. Koliko znam, većina onih koji i zatraže azil, nakon nekoliko dana provedenih u prihvatilištu (budući da se ne radi o institucijama zatvorenog tipa) jednostavno nestanu, odnosno nastave put prema drugim zemljama. Hrvatska kao zemlja odredište jednostavno nije atraktivna migrantima.
Kako komentirate u javnosti vidno narušen odnos između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića te premijerovo odbijanje susreta s predsjednikom vezano uz postizanje dogovora oko imenovanja veleposlanika? Da li smatrate da će radi tih nesuglasnica biti i u budućnosti ugroženo kreiranje vanjske politike?
Dijalog „dviju brjegova“ je ključan za formiranje vanjske politike što se najviše očituje u imenovanju veleposlanika. Najčešće su političke opcije na brjegovima bile različite i nekada kohabitirale manje a nekad više harmonično. Sada je odnos možda lošiji ali ne zbog pitanja vanjske politike, barem ja to tako nisam doživio. Ustavna formulacija da predsjednik „sukreira“ vanjsku politika je od samog početka podložna različitim interpretacijama a jedini konkretni primjer tog „sukreiranja“ jest imenovanje veleposlanika. Ne bih rekao da će se dugoročno nastaviti ovakav odnos, bar ne što se tiče vanjskih poslova, te da će veleposlanička mjesta biti popunjena a stavovi usuglašeni. Uostalom, prošlost pokazuje da čak i kada su odnosi između predsjednika i premijera bili dobri neka se veleposlanička mjesta nisu popunjavala godinama.
Posljednjih troje čelnih ljudi Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije dolaze iz Vaše Slavonije. Kako ocjenjujete dosadašnje poteze ministrice Tramišak i kakva su Vam očekivanja od njenog mandata?
Još je rano davati ocjene nečijeg rada, tim više što je puno toga naslijedila od svojih prethodnika. Ono što od nje očekujem da se veći naglasak da projektima koji imaju dodanu vrijednost za zajednicu. Vidite, lijepo je imati novi društveni dom u nekom slavonskom selu ili obnovljenu zgradu lokalnog DVD-a ali zbog toga se ni jedan se mladi čovjek neće odlučiti ostati u svom selu, neće biti kreirana nova radna mjesta, na kraju dana te zgrade neće imati tko koristiti. Očekujem razvojne projekte koji imaju dodanu vrijednost i jasnu viziju kako želimo razvijati Slavoniju i Hrvatsku, od ove ali i svakog drugog ministra ili ministrice. Za Slavoniju i Baranju nije pet do dvanaest već je dvanaest i trideset.
