Blagi pad čitanosti, knjiga se više ne doživljava kao izvor znanja

Najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da je u proteklih godinu dana najmanje jednu knjigu pročitalo tek 45 posto hrvatskih građana, što je 4 posto manje nego godinu dana ranije, najviše se čitalo krimiće, a golema većina građana smatra da knjiga nije izvor znanja. Rezultati su to ispitivanja koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika provela agencija […]

Najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da je u proteklih godinu dana najmanje jednu knjigu pročitalo tek 45 posto hrvatskih građana, što je 4 posto manje nego godinu dana ranije, najviše se čitalo krimiće, a golema većina građana smatra da knjiga nije izvor znanja.

Rezultati su to ispitivanja koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu, objavljeni u povodu 10. Noći knjige.

U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je pad čitanosti za četiri posto, s 49 na 45 posto.

Usporedbom rezultata dobivenih prethodnih godina, najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da se čitanost nije značajnije promijenila od 2019. godine i uvijek je oko 45 posto. Širi trend, međutim, pokazuje veće oscilacije: godine 2018. na pitanje “Jeste li pročitali barem jednu knjigu u proteklih godinu dana?” pozitivno je odgovorilo 56 posto ispitanika. Godinu kasnije, 2019., taj je postotak pao na 42 posto, da bi 2020. zabilježio relativan oporavak, na 49 posto.

Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (52 posto), visokoobrazovanom osobom (73 posto), te osobom čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (59 posto). Nešto je veći postotak čitatelja među anketiranima putem interneta, gdje čita njih 82 posto.

Iako se postotci o broju čitatelja značajno razlikuju s obzirom na to promatramo li samo online populaciju ili uzimamo u obzir i one koji nisu aktivni na internetu, pokazuje se da su navike čitatelja slične: najveći postotak ispitanih – 23 posto ukupne online populacije i 20 posto ukupne populacije RH – tijekom godine dana pročitao je jednu do tri knjige.

Od osoba koje su za vrijeme pandemije čitale više, svaka treća osoba (39 posto) čitala je više samo za vrijeme najstrožeg zatvaranja. Također, promijenilo se i ponašanje u pogledu posjećivanja knjižnica u odnosu na razdoblje prije pandemije: ne uzimajući u obzir razdoblje lockdowna, od osoba koje čitaju, njih 35 posto u protekloj je godini posjećivalo knjižnice u manjoj mjeri nego prije, dok ih je devet posto posjećivalo više.

Osobe koje su navele da su tijekom pandemije čitale češće i više najviše su čitale kriminalističke romane (30 posto). Slijede SF/ fantasy i ljubavni romani (20 posto), a osim za beletristiku, hrvatski su čitatelji u protekloj godini bili više zainteresirani za praktične knjige ili knjige za slobodno vrijeme (16 posto) i knjige o osobnom razvoju ili duhovne knjige (15 posto).

Knjiga više nije izvor znanja

Što se tiče izvora informiranja o knjigama, 14 posto ispitanih izjavilo je da u doba pandemije više prate osobe koje knjige preporučuju na društvenim mrežama, a njih 12 posto da više prate mrežne preporuke knjižničara.

Zanimljivo je kako online populacija doživljava ulogu knjige. Ona se više ne doživljava kao izvor znanja – to smatra tek devet posto ispitanih, ali da pomaže boljem razumijevanju svijeta oko sebe, slaže se čak 59 posto ispitanih.

Na pitanje što čitaju na internetu, 68 posto ispitanih odgovorilo je da najviše čita dnevne novine, te portale ili blogove s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima (42 posto), dok e-knjige čita 30 posto online populacije, pri čemu su čitatelji e-knjige prije svega učenici i studenti (51 posto).

Tek 24 posto onih koji čitaju e-knjige, e-knjige i kupuje, pri čemu 36 posto onih koji čitaju e-knjige, ipak čitaju tiskane knjige u većoj mjeri.

Iako je čitanje poželjno u krugu ljudi u kojem se kreću (26 posto), ispitanici tvrde da poznaju mali broj ljudi koji redovito čita knjige (42 posto).

Bez obzira na promijenjene uvjete i svijet oko nas, postotak kupaca knjige nije se promijenio: u posljednja tri mjeseca otprilike je svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu (23 posto). Taj se postotak povećava kad je riječ o korisnicima interneta (62 posto). Među onima koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu – njih 30 posto.

Većina (68 posto) onih koji su kupili knjige u protekla tri mjeseca smatra da su im izdatci za knjige ostali isti kao i u vrijeme prije pandemije, dok je 47 posto ispitanika tijekom pandemije na knjige trošilo više, a njih 53 posto manje.

Suočeni s mogućnošću izbijanja potencijalnog trećeg vala pandemije, kako ispitanici doživljavaju mjere za zaštitu, pokazuje podatak da 90 posto njih smatra da i knjižare i knjižnice trebaju ostati otvorene, uz poštivanje epidemioloških mjera.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close