Connect with us

Upišite traženi pojam

Na fotografiji Andreja Marić. foto HINA /Zvonimir Kuhtić

Vijesti

Zastupnica Marić u slobodnom se govoru osvrnula na reformu zdravstva, centralizaciju bolničkog sustava te preventivne sistematske preglede

Što je sve liječnica i saborska zastupnica SDP-a rekla u saborskom izlaganju po pitanju mnogih segmenata problematičnog zdravstvenog sustava prenosimo u cijelosti:

”Godinama iščekujemo potrebnu reformu zdravstvenog sustava. Ovakav zdravstveni sustav nije održiv niti organizacijski, niti financijski, niti kadrovski. Na to zdravstvenu administraciju i Vladu Republike Hrvatske upozoravamo godinama: i oporba, strukovne udruge i udruge pacijenata. Predložili smo niz rješenja kako bi se gorući problemi u zdravstvu što prije počeli rješavati. No, vladajući učestalo ne uvažavaju što im govori struka.

Financijska neodrživost najvažniji je problem u našem zdravstvu. Niske cijene zdravstvenih usluga koje monopolistički određuje HZZO, premali limiti koji se dodjeljuju zdravstvenim ustanovama po tko zna kojim kriterijima, brzorastući dugovi za lijekove i potrošni materijal (prema zadnjim podacima dugovi veledrogerijama iznose 600 milijuna Eura), nedostatak djelatnika u zdravstvu, kadrovski devastirana primarna zdravstvena zaštita, problem prekovremenih sati, neomogućavanje strukama u zdravstvu koje moraju obaviti pripravnički staž da ga obave- jer država ne osigurava dovoljan broj kvota, odnosno dovoljno novaca, administrativna preopterećenost, visoka smrtnost od onkoloških i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, itd.

Nitko od nas, pogotovo medicinari, neće reći da ne želi reformu zdravstva koja bi donijela boljitak građanima i zaposlenicima, da ne želi nove specijalizacije ili  preventivne preglede građana.

Međutim, sve ono što je zamišljeno i navedeno u izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, lijepo stoji na papiru, no ne rješava bitna pitanja i probleme koji postoje u našem zdravstvu. Stvari se pomiču puževim korakom, zdravstvena administracija je troma i spora.

Ministar kaže da će se financijski problemi riješiti kroz naredne 2-3 godine. Predugo!

Nadalje, od 1.1.2024. država preuzima opće i županijske bolnice. Bez naknade i bez da je itko pitao za mišljenje dosadašnje osnivače i vlasnike. Ministar Beroš tvrdi da se prijenosom osnivačkih prava omogućava adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom, reforma i reorganizacija bolničkog zdravstvenog sustava. Nažalost, ministre, niste nas do sada uvjerili da je država dobar gospodar nad onim bolnicama (KBC-ovima i KB-ovima) koji su već pod upravljačkom palicom države. Ove ustanove generiraju oko 70% ukupnog duga u zdravstva. Nismo vidjeli nikakva jamstva, planove i viziju kako će centralizacija bolničkog sustava pridonijeti financijskoj stabilnosti, rješavanju lista čekanja, povećanju dostupnosti zdravstvenih usluga građanima, rasterećenju zdravstvenih djelatnika. Nemamo odgovore na više puta postavljena pitanja: kako će se organizirati zdravstvena djelatnost u tim ustanovama i u kojem opsegu, koje djelatnosti će se obavljati, koji odjeli će ostati u bolnici, koja vrsta pacijenata s obzirom na dijagnoze će se zbrinjavati, hoće li država preuzeti sve dugove zdravstvenih ustanova? Hoće li sve to zaustaviti odljev zdravstvenih djelatnika?

Upravo zato nekoliko županija podnosi zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske. Prošli tjedan ovu odluku izglasali su u Županijskoj skupštini Krapinsko-zagorske županije, jučer smo je izglasali na Županijskoj skupštini Međimurske županije (gdje sam vijećnica), o tome su govorili i naši zastupnici i vijećnici SDP-a u Varaždinskoj županiji i Istarskoj županiji. Zahtjev Ustavnom sudu podnosi i Grad Zagreb.

Osim navedenog, zdravstvena administracija premalo čini na prevenciji i zdravstvenoj edukaciji naših građana. Po zdravstvenoj pismenosti smo među najlošijima u EU, po pretilosti najgori (uz Maltu). Nezdrava prehrana, pušenje, konzumacija alkohola, zagađenost zraka-čimbenici su rizika za razvoj različitih bolesti, a i po njima smo lošiji od EU prosjeka.

Novi lijekovi, nove tehnologije i razvoj medicinske znanosti omogućuju veću kvalitetu života mnogih bolesnika i produljenje životnog vijeka stanovništva, pridonoseći većim pravima pacijenata. No, potrebna je i odgovornost naših građana za svoje zdravlje. Stoga je nužno  veće odazivanje na sistematske preglede, na nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti. Za screening na rak debelog crijeva odaziv je svega 20-22% (predlagali smo Ministarstvu na saborskom Odboru za zdravstvo kako poboljšati odaziv, no za sada ne vidimo potrebne korake ka tome), za karcinom dojke 60-65%. Prema zadnjem izvješću OECD-a Hrvatska je druga najgora po smrtnosti u EU od onkoloških bolesti.

Glede sistematskih pregleda građana dva su ključna problema: ministre Beroš, kako ćete stimulirati liječnike i sestre da rade preventivne sistematske preglede građana, van svog radnog vremena, kad ih mizerno financirate (po timu doktor/ sestra se dobije 50 Eura bruto!)? Kako mislite u nekom skorijem roku riješiti nedostatke liječnika u PZZ, budući da mnogi pokrivaju po 2-3 ambulante, rade brojni umirovljenici, itd. ?

Za 5 godina 805 liječnika stječe uvjete za mirovinu. Tko će liječiti naše građane? Tko će raditi preventivne preglede? Obiteljski liječnici godinama apeliraju i traže rasterećenje obiteljske medicine od pretjeranih kontrola i birokracije, te uspostavljanje jednakih kriterija i smjernica za sve dionike u zdravstvenom sustavu.

Drugo, premali je i neujednačen odaziv naših građana na preventivne zdravstvene preglede.

U Splitu se nedavno od poslanih 100 poziva starijima od 40 godina i onima koji dulje od dvije godine nisu bili kod svojeg obiteljskog liječnika odazvalo svega 6 građana. Potrebna je bolja koordinacija s obiteljskim liječnicima i Domovima zdravlja te dodatna sestra u timu koja bi pozivala građane na preglede pa bi i odaziv bio veći. I to smo već predlagali ministru Berošu.

Ljudi, brinite o svom zdravlju i odazivajte se na preventivne preglede!”

Povezane vijesti

Vijesti

„Primarnu zdravstvenu zaštitu reformom postavljamo kao temelj zdravstvenog sustava koja će obuhvaćati najveći broj pružatelja zdravstvene zaštite, najveći broj djelatnosti i pružati najveći broj...

Vijesti

Povodom nadolazećeg Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva, Povjerenstvo za eksplantaciju i transplantaciju Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i...

Politika

RTL je večeras objavio prve rezultate CRO Demoskopa nakon izbora i sastavljanja nove vlade koja se sastoji od HDZ-a, DP-a i manjinaca. Istraživanje je...

Politika

SDP-ov Zlatko Komadina gostovao je u N1 studiju i govorio o budućnosti stranke te stranačkim izborima. Na pitanje što će biti s SDP-om nakon...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori