Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici: Damir Habijan, izvor: vlada.hr

Politika

U cilju dodatnog osiguranja energetske neovisnosti Vlada najavljuje izgradnju dva nova plinovoda ukupne vrijednosti 400 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na 283. sjednici Vlade govorio o tijeku obnove u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, istaknuvši važnost obnove telekomunikacijske strukture i izgradnje novih kapaciteta za elektronske komunikacije, u cilju revitalizacije ovih potresom pogođenih područja.

Realizirano niz investicija u izgradnji elektroničkih komunikacijskih mreža

Na području Sisačko-moslavačke županije je u protekle tri godine realizirano niz investicija u izgradnji elektroničkih komunikacijskih mreža velikog kapaciteta, kazao je ministar, a mrežama je obuhvaćeno više od 19 tisuća priključaka za domaćinstvo, poslovne korisnike i javne ustanove.

Dodao je i da je na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa, odnosno nakon 1. siječnja 2021., izgrađeno čak 37 novih baznih postaja na 31 lokaciji.

Tijekom 2024. osigurat će se rezervno napajanje na objektu Moslavačka gora i montaža digitalne odašiljačke opreme, čime će se osigurati bolje pokrivanje dijela Sisačko-moslavačke županije digitalnim radijskim signalom.

Ministar je najavio kako je u planu i projektiranje agregacijske svjetlovodne infrastrukture na području prijelaznih čvorova u spomenute dvije županije, nakon čega će uslijediti izgradnja lokalne infrastrukture, a ukupna vrijednost ove investicije iznosit će više od 19 milijuna eura.

Izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture osigurava se pokrivanje područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije kvalitetnim radio, TV i internetskim, odnosno fiksnim i mobilnim signalom.

„Ove nove sposobnosti imaju veliku važnost u kontekstu sigurnosti i kontrole vanjske granice Europske unije, u ove dvije županije, dok se istodobno osiguravaju nove mogućnosti građanima, gospodarstvu, državnim i javnim službama“, zaključio je ministar Medved.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Povijesna obnova Zagreba nakon potresa

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić osvrnuo se na obnovu privatnih kuća i zgrada u Zagreb nakon zagrebačkog potresa, istaknuvši kako su na području grada Zagreba do sada obnovljene 2873 obiteljske kuće, te 600 objekata javne namjene, stoga je, kazao je ministar, točna sintagma o povijesnoj obnovi Zagreba nakon potresa u ožujku 2020. godine.

U ovom trenutku na području grada provodi se obnova na 376 gradilišta, od toga 328 zgrada i kuća na kojima se provodi konstrukcijska obnova, koja zahtjeva građevinske radove od temelja do krovišta.

Bačić je dodao da se na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, koje su prioritetno obuhvaćene zagrebačkim potresom, u ovom trenutku gradi 50 obiteljskih kuća, a dio tih kuća će i obići sljedeći tjedan.

Podsjetio je i na prošlotjedni sastanak s gradonačelnikom Velike Gorice Krešimirom Ačkarom, na kojem su još jednom prošli kroz proces obnove na velikogoričkom području.

Mislim da tamo doista završavamo sve predradnje i provođenje same obnove, rekao je ministar, posebno naglasivši kako su u tom gradu, kao i na drugim potresom pogođenim područjima, pokazali socijalnu osjetljivost, jer su kroz nabavu, proizvodnju i dostavu visokoenergetskih mobilnih kućica, stambeno zbrinuti i sugrađani koji nemaju pravo na obnovu, a koji su u trenutku obnove bili podstanari.

Na sastanku sa županicom Karlovačke županije Martinom Furdek-Hajdin, ministar Bačić je razgovarao o tijeku obnove na području Karlovačke županije, gdje je završena obnova 145 različitih zgrada i kuća, a također je u tijeku obnova nekoliko višestambenih zgrada i gradnja zamjenskih kuća.

 „Ono što bih još želio istaknuti, u ovom trenutku je završena obnova 11287 objekta na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, i želim ovom prigodom izraziti naše zadovoljstvo odazivom naših sugrađana na projekt samoobnove, zašto je više od 500 naših sugrađana kroz taj samoobnove ušlo u obnovu vlastitih kuća“, kazao je ministar Bačić.

Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU).

“Ključni elementi zakona su, u jednom dijelu jačanje svih standarda, uputa postupanja, jasnih pravila o sustavu zaštite kulturnih dobara, s druge strane rasterećenja službe, ali i građana nepotrebnih procedura i postupaka, omogućavanje što većeg broja e-usluga”, rekla je Obuljen Koržinek.

Kao jednu od najvećih reformi koju zakon donosi, a tiče se velikog broja građana jer je više od 13 posto zgrada u Hrvatskoj u kulturno-povijesnim cjelinama, istaknula je izradu konzervatorskih podloga.

One će građanima, investitorima i projektantima omogućiti, naglasila je ministrica, da jednostavnim klikom na registar kulturnih dobara, na geoportalu, dobiju osnovne informacije što je u slučaju gradnje ili obnove pojedine kuće dozvoljeno.

“To će značajno ubrzati ishođenje svih dozvola i stvoriti puno višu razinu pravne sigurnosti”, ocijenila je. Navela je i da je konzervatorska podloga za Split već dostupna na geoportalu.

Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koju utvrđuje Ministarstvo, a sadrži grafički i tekstualni dio te obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, vrednovanje i mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti svih sastavnica prostorne cjeline – povijesnog urbanog krajolika ili drugih tipova kulturno-povijesnog krajolika na području obuhvata.

Zakonom se uređuju i planovi upravljanja i konzervatorske smjernice u odlukama o komunalnom redu što je važno, naglasila je ministrica, kako bi lokalne samouprave znale razdvojiti pitanje zaštite i očuvanja kulturnih dobara od komunalnih tema.

Velikom inovacijom koja će posebno ići u korist građanima s nekretninom, bilo kućom ili zemljištem, u arheološkim zonama, istaknula je to što će se ubuduće eventualnu provedbu arheološkog istraživanja za potrebu fizičke osobe koja gradi građevinu za vlastite potrebe provoditi o trošku Ministarstva.

Obuljen Koržinek je istaknula i da će se svi akti (potvrde glavnog projekta, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i drugi) moći dobiti kroz e-uslugu i dokument koji će se zvati prethodna konzervatorska lokacijska obavijest. “Gdje će svaki građanin točno i precizno znati kad ima radove na nekom kulturnom dobru i koje će dozvole morati ishoditi”, istaknula je.

Zbog izostanka prihoda radi ASK svinjogojcima 2,5 milijuna eura potpora

Vlada je donijela Program potpore za izostanak prihoda od svinjogojske proizvodnje zbog mjera suzbijanja afričke svinjske kuge vrijedan 2,5 milijuna eura.

Namijenjen je uzgajivačima kojima su usmrćene svinje, a prihvatljivi korisnici su oni koji nisu koristili prethodne istovjetne mjere. Kalkulacija je na temelju prosječnih cijena iz trećeg tromjesečja 2023. te se njima svima, u vremenu u kojem ne mogu držati svinje, a maksimalno do 12 mjeseci, nadoknađuje nemogućnost ostvarivanja prihoda, pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Na slici: Marija Vučković, izvor: vlada.hr

Kazala je kako je po rasplodnom grlu predviđena potpora od 2,18 eura po danu nemogućnosti držanja svinja, odnosno po tovljeniku 0,36 eura po danu nemogućnosti držanja svinja na gospodarstvu.

Sredstva za provedbu Programa iznose 2,5 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu.

Riječ je, rekla je Vučković, o planiranoj mjeri, a ukupna vrijednost mjera za sada se planira u iznosu od 40 milijuna eura te je do današnjeg dana isplaćeno je 17,1 milijun eura.

Kod svinjogojaca kojima su usmrćene svinje naređeno je zabrana držanja svinja maksimalno do 12 mjeseci, ovisno o kategoriji biosigurnosti koja je utvrđena na njihovom gospodarstvu, kazala je Vučković napominjući kako je program poput ovog već provođen u 2023. godini.

S dva nova plinovoda osigurat će se sigurna i stabilna opskrba plinom

Na sjednici je donesen i Zaključak o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac i plinovoda Lučko – Zabok.

S dva nova plinovoda osigurat će se sigurna i stabilna opskrba plinom, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.

Predviđena sredstva za prvi projekt su 322 milijuna, a za drugi od 78 milijuna eura.

Plinovod Bosiljevo -Sisak -Kozarac zajedno s izgrađenim plinovodima Zlobin – Omišalj, postojećim 75 barskim plinovodom od Kozarca do Slobodnice i plinovodom Zlobin – Bosiljevo, koji je u izgradnji, čini glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG Terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom.

Plinovod je nastavak postojeće interkonekcije Mađarska -Hrvatska (plinovod Varosföld – Dravaszerdahely – Donji Miholjac – Slobodnica). Time će se kapacitet plinovoda od Zlobina, preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećati na maksimalnih 400 tisuća metara kubnih na sat odnosno 3,5 milijardi metara kubnih na godinu, ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji.

S druge strane, plinovodom Lučko – Zabok postigao bi se kapacitet prijenosa plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih na godinu što približno odgovara slovenskoj vršnoj potrošnji. Prema potrebi i uz interes drugih država, kapacitet se može dodatno povećati izgradnjom druge faze plinovoda, piše u dokumentima Vlade.
Plinovodi Bosiljevo – Sisak – Kozarac i Lučko – Zabok nalaze se na listi strateških projekata od 2018. godine.  Današnjim Vladinim zaključkom se utvrđuje da Plinacro može započeti aktivnosti na izgradnji plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac i Lučko -Zabok.

Ministar Habijan podsjetio je da je Vlada 2022. godine donijela odluku o povećanju sigurnosti opskrbe plinom i to izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo, te proširenjem kapaciteta LNG terminala sa 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina na godinu. 

Azerbajdžanu 120.000 eura pomoći u području protuminskog djelovanja

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Odluku o pružanju pomoći Republici Azerbajdžan.

Tijekom posjeta predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Republici Azerbajdžanu u studenome 2023. godine, u cilju jačanja gospodarske suradnje, osobito u području razminiranja, dogovoreno je pružanje pomoći koja obuhvaća nabavu osam potražnih pasa i obuku za četiri vodiča potražnih pasa u trajanju od mjesec dana te transport potražnih pasa u Republiku Azerbajdžan.

Ukupno procijenjena vrijednost pomoći iznosi 120.000 eura koja su osigurana u Državnom proračunu na poziciji Ministarstva unutarnjih poslova.

Uredbama uređena visina zakupa na državnom zemljištu u kampovima i oko hotela

Vlada je donijela dvije uredbe i to o uređenju zakupa na dijelovima kampa u vlasništvu Republike Hrvatske te o uređenju zakupa na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni  hoteli i turistička naselja.

Branko Bačić, foto: vlada.hr

Predstavljajući uredbe, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da se njihovim donošenjem rješava jedno od posljednjih tranzicijskih pitanja.


Kazao je da u Hrvatskoj postoji 75 kampova i oko 150 hotela i hotelskih naselja s ukupno 20 milijuna četvornih metara zemljišta oko hotela, naselja i na kojima se nalaze i kampovi, a koje nije 1990-ih procijenjeno u temeljni kapital trgovačkih društava koji su postali vlasnici hotela i kampova. “Takva je situacija bila do 2010., tj. do donošenja zakona koji to regulira, kada je trgovačkim društvima osim zgrada priznato i zemljište ispod njih, dok je zemljište u kampovima ostalo u vlasništvu RH, a zemljište oko hotela i naselja u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Tada, 2010., utvrdili smo koncesijski pristup po kojima su vlasnici zgrada tj. turističke tvrtke plaćale koncesijsku naknadu za korištenje tog zemljišta”, objasnio je Bačić.

No, dodao je, to nije odgovaralo potrebama niti turističkog sektora niti lokalnih jedinica, stoga je odlučeno novim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu urediti taj problem te se umjesto koncesija uveo zakup kao način uređenja odnosa između Republike Hrvatske i lokalne samouprave s jedne i turističkih tvrtki s druge strane.

“Uredbama uređujemo zakup zemljišta bilo u kampu, bilo oko hotela i naselja, pa tako za kamp uredbom se propisuje zakupnina od 1,26 do 2 eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, a za hotele i turistička naselja visina zakupnine se određuje od 1,5 do 3 eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o odluci tijela jedinice lokalne samouprave. Za kontinent je taj zakup znatno manji, i iznosi 0,2 eura do 1 euro po metru četvornom godišnje”, naglasio je Bačić.

Vodilo se računa, rekao je, da se uspostavi “balans interesa” između jedinica lokalne samouprave i Republike Hrvatske te turističkih tvrtki koje na tom prostoru posluju, odnosno da ne bi postavljanjem previsokih zakupnina to postalo teret za njihovo poslovanje. Stoga je Vlada odredila i gornje granice zakupnine za zemljište koje mogu naplatiti i država i lokalne jedinice, a maksimalni iznos je 4 posto ukupnog prometa trgovačkog društva.

Posebno važnim u tome Bačić je izdvojio da se prihod koji od toga ostvari Republika Hrvatska i lokalna samouprava dijeli tako da 40 posto tog prihoda u kampovima pripadne hrvatskom Fondu za turizam, iz kojeg se financira isključivo razvoj turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove.

Općini i gradu gdje kampovi rade od toga ide također 40 posto, a županiji 20 posto, a ista je vrsta raspodjele i od prihoda od zakupa zemljišta hotele i hotelskih naselja.

Obilježavanje 33. obljetnice početka Domovinskog rata

Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 33. godišnjice početka Domovinskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je na početak velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, napadom na policijsku postaju u Pakracu 1. i 2. ožujka 1991. godine.

“Taj događaj označava početak Domovinskog rata, koji obilježavamo prisjećajući se ratnih pripadnika specijalne policije, svih pripadnika redarstvenih snaga, i svih hrvatskih branitelja, koji su sudjelovali u obrani Hrvatske”, kazao je Medved.

izvor: vlada.hr
 

Povezane vijesti

Politika

U sklopu EIB Group Foruma 2024, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u Luksemburgu je pozvan na panel “Kohezijska politika: jačanje...

Sport

Ministarstvo turizma i sporta raspisalo je natječaje za sufinanciranje sportskih programa poticanja lokalnog sporta i sportskih natjecanja te programa Hrvatska pliva u 2024. godini...

Kultura

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je gradilišta dvaju velikih kulturnih projekta u Zagrebu i to zgradu druge scene Hrvatskog narodnog kazališta i Hrvatskog restauratorskog...

Politika

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić sudjelovao je na neformalnom sastanku ministara zaduženih za kohezijsku politiku koji je, u sklopu belgijskog...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori