Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 16.07.2020 - Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanoviæ dao je mandat za sastavljanje nove Vlade Andreju Plenkoviæu a nakon toga su održali zajednièku tiskovnu konferenciju. Na slici Zoran Milanoviæ i Andrej Plenkoviæ tijekom tiskovne konferencije. foto HINA/ Damir SENÈAR/ ds

Top Tema

Stručnjak upozorava: Plenković bi zbog Finske i Švedske mogao pokrenuti opoziv Milanovića

Finska, koja je desetljećima vodila politiku neutralnosti, najavila je da se želi priključiti NATO-u, i to u najkraćem mogućem roku, na što je uslijedila bijesna reakcija iz Rusije. Očekuje se da će odluku o pristupanju u nedjelju donijeti i dosad neutralna Švedska. Hoće li to biti jedna od najvećih strateških posljedica ruske invazije na Ukrajinu? Što će pristupanje tih dviju zemalja značiti za Sjevernoatlantski savez? Kako će reagirati Vladimir Putin? Hoće li to utjecati na rat u Ukrajini, javlja HRT.

Akrap: I Finska i Švedska već su desetljećima povezane s NATO savezom

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap rekao je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kako su Finska i Švedska zbog povijesnih razloga zadržale neutralnost.

Međutim, već se nakon Drugog svjetskog rata i nakon kraja Hladnog rata dolazi do postepenog obnavljanja vojnih sposobnosti Finske i Švedske, razvoja njihove vojne industrije, ali i modernizacije njihovog društva i države, te shvaćanja da su određeni procesi u svijetu nepovratni u smislu pitanja koji se tiču sigurnosti.

Te države su bile suočene s brojim izazovima tijekom svog postojanja. Danska je već donijela odluku da želi pristupiti NATO savezu, a pitanje je dana kada će to učiti i Švedska.

– Finska pokazuje da se orijentirala prema Zapadu, poručio je Akrap. Ruska agresija na Ukrajinu, te aneksija Krima 2014. godine dala je dodatan vjetar u leđa finskim nastojanjima i razmišljanja oko potrebe traženja zaštite od ruskih aktivnosti. Tako misle i Šveđani.

I Finska i Švedska već su desetljećima povezane s NATO savezom. U Finskoj već nekoliko godina djeluje zajednički EU i NATO centar za borbu protiv hibridnih prijetnji, kao centar izvrsnosti iz kojeg se razvijaju modeli i načini kojima će se države članica Europske unije i NATO saveza zajednički braniti od budućih prijetnji koje dolaze iz tog spektra, a te prijetnje najviše dolaze od ruske strane.

Avdagić: Rujedinila je sve zapadne zemlje

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić naglasio je kako je Rusija prijetnja, ona se i dalje ponaša kao imperijalistička sila, odnosno nastoji glumiti što je nekada bio Sovjetski Savez.

Žele se tako vratiti na globalnu scenu, prije svega zbog svog stanovništva, a potom radi utjecaja izvan same Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu ujedinila je sve zapadne zemlje.

– Dovela je do toga da one zemlje koje nisu članice osjećaju izravne prijetnje od strane Rusije, te promišljaju o tome kako dugoročno stabilizirati i riješiti svoju vlastitu sigurnost. ne samo radi građana, ne samo zbog prijetnji koji dolaze od Rusije, već zbog funkcioniranja cjelokupnog društva, prije svega gospodarstva, poručio je.

Rusija zna da NATO nije prijetnja. Avdagić je istaknuo kako Ukrajina nikada nije bila prijetnja Rusiji.

Vinković: Finska je pod velikim cyber napadima

Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković kazao je kako Finska i Švedska već dugi niz godina surađuju s članicama NATO saveza. Obje države brinu zbog svoje sigurnosti. Finska je pod velikim cyber napadima.

Akrap je dodao kako se cijela Europa treba brinuti zbog ruske invaziju na Ukrajinu.

– Može se očekivati razmještaj određenih raketnih sustava Rusije prema granici s Finskom, no, ne može se očekivati da će Rusija postaviti neke kopnene snage, jer su ruske kopnene snage potrošene u ratu u Ukrajini. Da će Rusija pokušati nešto napraviti hoće, naglasio je Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.

“Može se dogoditi da vladajuća većina pokrene opoziv predsjednika”

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović najavio je kako će tražiti da hrvatski ambasador stavi veto na ulazak Finske i Švedske u NATO savez.

Avdagić je kazao kako je Milanović napravio veliki problem sa svojom najavom o stavljanju veta, ali da on nema nekih alata da može spriječiti da te dvije države ne uđu u NATO savez. Može se dogoditi da vladajuća većina pokrene opoziv predsjednika.

Akrap je naglasio kako se nada da će i Vlada i predsjednik doći do zajedničkog dogovora i prvenstveno gledati hrvatske nacionalne interese.

Vladajuća večina bi u tom slučaju mogla pokrenuti opoziv predsjednika.

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Politika

Tijekom današnjeg radnog sastanka u Ministarstvu zdravstva s državnim tajnikom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Bernardom Gršićem, te predstavnicima  Centra za kibernetičku sigurnost...

Vijesti

Tijekom boravka na Hvaru, ministar zdravstva izv.prof.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., posjetio je dodatni tim Doma zdravlja Splitsko- dalmatinske županije za pružanje zdravstvene zaštite u...

Politika

Ministarstvo turizma i sporta predvođeno Tončijem Glavinom danas ocjenjuje da je Grad Split odlukom o ograničenju radnog vremena nekih ugostiteljskih objekata postupio suprotno zakonu...

Vijesti

Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini rođeno 32 325 djece, odnosno...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori