Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Otvoreno

Top Tema

Prof.dr.sc. GORAN BANDOV jedan od najvećih geopolitičkih stručnjaka ekskluzivno za Objektivno komentira tijek pregovora Ukrajine i Rusije

Prof.dr.sc. Goran Bandov, sveučilišni profesor za međunarodne odnose i diplomaciju, radi kao rukovoditelj središnjeg sveučilišnog ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, vanjsko-politički komentator, autor knjiga i znanstvenih i stručnih radova.

Profesore Bandov, čini se da pregovori između Rusije i Ukrajine o okončanju rata napokon postaju ozbiljniji?

Prvi pregovarački krug je zapravo bio isključivo službeno ponavljanje već od prije javno poznatih stavova. Ruska federacija zahtijevala je potpunu kapitulaciju, neutralnost i demilitarizaciju. Ukrajina je tražila priznanje svog suvereniteta na cijelom međunarodno priznatom teritoriju i povlačenje svih ruskih oružanih snaga s njezina teritorija. Već drugi krug je postao nešto konkretniji, ali samo na papiru – dogovoreni su humanitarni koridori, ali zbog niza nejasnoća, oni su bili tema i trećeg kruga pregovora, kad su postignuti konkretniji dogovori u tom humanitarnom aspektu.

Za sada još nisu krenuli pravi pregovori, koji bi trebali dovesti do konačnog okončanja rata. Primjerice, tijekom pregovora između ministara vanjskih poslova Rusije i Ukrajine – Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe, koje je ugostio turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu, bilo je potpuno jasno kako Lavrov nema mandat za pregovaranje, nego da iznese stajališta Ruske federacije koja su više zrcalo ruske propagande, nego realnosti na terenu. Između ostalog Lavrov je rekao kako Rusija neće napasti niti jednu državu, kao što nisu napali Ukrajinu, iako svi jasno vidimo da su njezine oružane snage u Ukrajini i da vode krvavi rat.

Financial Times spominje i nacrt sporazuma od 15 točaka o kojima raspravlja Ukrajina i Rusija kako bi se okončao rat. Jesmo li blizu okončanja oružanog sukoba?

Sigurno idemo prema konačnom mirovnom sporazumu, no još nismo sigurni da su obje strane došle do vojnih pozicija koje bi im omogućile da u pregovorima postignu sve ili barem većinu svojih zacrtanih ciljeva. Kad se pogleda lista objavljena u Financial Timesu čini se ipak kako se radi o popisu želja, a manje o dokumentu o kojem će se na kraju razgovarati, osim ako Rusija postigne neke značajnije uspjehe na vojnom planu i s tim stvori dodatni pritisak na ukrajinsku stranu.

Čini se kako će pitanje Krima biti ključ za cijele pregovore i da će upravo na njemu najviše zapinjati konačni dogovor. Niz ostalih pitanja su tako postavljena da ih se može modificirati i prilagoditi, a da ih i jedna i druga strana mogu prikazati kao dobre za svoju stranu. Primjerice, pitanje neutralnosti može biti provedeno na niz načina i ima prostora da svaka od strana svojoj javnosti neutralnost prikaže s onog aspekta koji je njoj najbitniji. Ruska strana može reći – uspjeli smo nametnuti Ukrajini neutralnost i da ne smije ući u NATO savez. Istovremeno Ukrajina može reći imamo neutralnost koju ćemo moći sami štititi, jer ćemo imati snažnu vojsku, ili imamo neutralnost koju će štiti naša vojska i zapadni saveznici. Uglavnom, postoji dosta prostora da se obje strane proglase pobjednicima kad se dotiče pitanje neutralnosti. Slično je i s nizom drugih točaka koje spominje Financial Times.

Tko može biti posrednik u tim pregovorima?

Turska se trenutno nametnula kao ključni posrednik u ovom pregovorima, jer ima vrlo umrežene odnose s obje države te im je susjed na Crnom moru. Turska je već prvog dana službeno izjavila kako priznaje ukrajinski suverenitet na cijelom njezinom međunarodno priznatom teritoriju (što uključuje i Krim), ali je odmah napomenula kako će slijediti odluke zapadnih sila kojima i sama pripada, ali da neće uvoditi ekonomske sankcije Rusiji upravo kako bi mogla biti posrednik u pregovorima. Pri tom treba biti jasan kako je i sama Turska jedno vrijeme bila u nepovoljnom međunarodnom položaju i da joj je ovo povratak na velika vrata na međunarodnu scenu. Teme koje su još prije nekoliko dana pritiskale odnose između Turske i njezinih zapadnih saveznika odjednom su postale sekundarne, ako ne i tercijarne.

No, nije Turska jedina država, koja je ponudila posredništvo između Rusije i Ukraijine. Još prije eskalacije sukoba vrlo su aktivni bili francuski predsjednik Emanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, koji su pokušali uvjeriti predsjednika Ruske federacije Vladimira Putina da ne ulazi u rat nudeći mu niz argumenata i ustupaka ako do toga ne dođe. Putin je tijekom svih tih razgovara naglašavao kako Rusija neće krenuti u rat, no vidimo kako se situacija razvijala, i potpuno je jasno da je već tijekom tih razgovora Rusija odlučila oružano napasti Ukrajinu. No, unatoč tome što se Putin pokazao kao nevjerodostojni partner u razgovorima, zbog mogućnosti da se okonča rat u Ukrajini sigurno bi se kao posrednici opet mogli pojaviti i predstavnici normandijskog formata (Francuska, Njemačka, Rusija i Ukrajina).

Kao posrednik u pregovorima se pojavio i Izrael, a niz država svijeta zagovara i aktivniju ulogu Kine kao posrednika, no prema njihovim potezima čini se kako su neskloni toj svojoj ulozi, iako Kina ima vrlo dobre odnose i s Rusijom i Ukrajinom, no ona želi ostati što je moguće više koncentrirana na svoja unutrašnja pitanja i Tajvan, i pokušavaju biti što je moguće više po strani u ovom ratu. No, koliko god da trenutno uspješno balansiraju, to neće moći vječno, jer ako Kina želi zauzeti snažniju međunarodnu poziciju velesile, morat će zauzimati jasnije stavove po nizu međunarodnih gorućih pitanja. Naravno, ima još niz država koje mogu preuzeti ulogu posrednika, ali i osoba poput pape Franje koji stalno zaziva mir, a aktivno se uključio u tihu diplomaciju. Njega je u Kijev pozvao gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, kako bi pružio potporu ukrajinskom narodu, kao što su prije neki dan učinili čelnici Poljske, Češke i Slovenije.

Koja je bila uloga posjete trojice europskih premijera Kijevu? Ima li nešto više od puke simbolike u tom posjetu?

Premijeri Poljske, Češke i Slovenije, Mateusz Morawecki, Petr Fiala i Janez Janša došli su u Kijev u vrijeme bombardiranja grada kako bi tom simboličkom gestom još jednom istaknuli europsku solidarnost s Ukrajinom te snažnu podršku Ukrajini na putu europskih integracija. Europska Unija pružila je bez zadrške humanitarnu i tehničku pomoć Ukrajini, a kako je Putinov rat u Ukrajini dodatno eskalirao podržala je Ukrajinu i oružjem za obranu.

Kao član europske delegacije bio je i Jaroslaw Kaczyński, zamjenik poljskog premijera od 2020, brat blizanac Lecha Kaczyńskog predsjednika Poljske (2005-2010), koji je predvodio čelnike Poljske, Ukrajine i tri baltičke države tijekom njihove posjete Tbilisiju 2008. godine kad je Rusija napala Gruziju. Tada je Lech Kaczyński izrekao političko i povijesno vrlo značajno upozorenje: “Danas je Rusija napala Gruziju, sutra će napast Ukrajinu, preksutra baltičke zemlje, a onda će napasti nas (Poljsku).” Kao što vidimo svijet je zanemario agresivnost Rusije i u Gruziji, i kasnije 2014. godine na Krimu te tako omogućio da se crno predviđanje Kaczyńskog ostvari što se Ukrajine tiče.

Povezane vijesti

Politika

UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je zapadne zemlje da zabrane ulazak svim građanima Rusije. U intervjuu za Washington Post rekao je da bi najmoćnija...

Politika

Sukob u Ukrajini zapravo je već prerastao u svjetski rat, poručio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a citira ga prokremaljaski Russia Today. Vučić, navodi RT,...

Vijesti

RUSIJA je objavila da će američka odluka o isporuci naprednih raketnih sustava i streljiva Ukrajini povećati rizik od izravne konfrontacije Moskve i NATO-a, prenosi BBC....

Vijesti

AKTIVISTI Greenpeacea u nedjelju poslijepodne prosvjedovali su kod tankera koji, kako tvrde, prevozi rusku naftu u luku Omišalj na Krku, izvijestila je ta organizacija....

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori