Vitalij Kličko, bivši boksač teške kategorije, a danas gradonačelnik Kijeva, prošli je mjesec ušao na neistražen politički teritorij: u intervjuu je natuknuo da bi se Ukrajina možda mogla odreći teritorija kako bi završila rat s Rusijom.
Nakon lavine negativnih komentara Kličko je odustao od te tvrdnje, objavivši na Facebooku da su „teritorijalni ustupci u suprotnosti s nacionalnim interesima” te da se Kijev „do zadnjeg trena treba boriti protiv njihove implementacije”.
Američki predsjednik Donald Trump i njegovi pregovarači s druge strane vjeruju da je jedini put prema dovršetku rata u Ukrajini to da Kijev prizna da neće dobiti dio teritorija koje su ruske trupe osvojile od početka svoje invazije.
Kličkova izjava, pa njezino povlačenje, uz nekoliko anketa provedenih nakon tri godine rata pokazuju da većina Ukrajinaca ne želi ustupiti Rusiji teritorij u zamjenu za prekid vatre.
Ta istraživanja objašnjavaju zašto ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, za kojeg se očekuje da će se ponovno kandidirati za tu funkciju, odbija Trumpov pritisak da ustupi teritorij u pregovorima o prekidu vatre.
Anketa agencije Gradus Research u ekskluzivnom posjedu Reutersa pokazuje da gotovo tri četvrtine Ukrajinaca ne smatra odricanje od teritorija načinom za dovršetak rata.
„Većina ispitanika vjeruje da je glavni ratni cilj Rusije uspostaviti punu kontrolu nad njihovom zemljom”, stoji u bilješkama Gradusa.
„Ukrajinski teritorijalni ustupci ne smatraju se kompromisom i garancijom mira – baš suprotno, tvrdi se da će samo osnažiti agresora”.
Rusija odbacuje da želi kontrolu nad Ukrajinom, no njezine snage su na početku invazije stigle do ulaza u Kijev, prije no što su ih ukrajinske snage odbacile do trenutačnih položaja na jugu i istoku.
Ukrajinske ankete provedene ovaj tjedan pokazuju da 40 posto ispitanika vjeruje da bi čak i u slučaju ustupaka mir bio privremen i neodrživ. Dodatnih 31 posto vjeruje da ustupci ne bi uopće doveli do mira.
Rusija u ovom trenutku kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući poluotok Krim kojeg je anektirala 2014., kao i velike dijelove četiri druge regije istočne i jugoistočne Ukrajine.
Prema američkim pregovaračima, mnogi europski saveznici Kijeva, te čak i dio Ukrajinaca u privatnim razgovorima priznaje da će Ukrajina morati prihvatiti odricanje od dijela teritorija.
Ukrajinci su iscrpljeni i suočeni s većim i jačim neprijateljem. Njihovi pokušaji da Rusiju potisnu na bojnom polju propali su, a njihovi zapadni partneri nisu im dali dovoljno vojne pomoći da bi postigli odlučujuću pobjedu.
Zelenskij također priznaje da Ukrajina nema snage vojno vratiti teritorije u borbi protiv mnogo snažnijeg neprijatelja, no naglašava da bi prepuštanje teritorija bilo suprotno ustavu.
Ipak, protivljenje ustupanju teritorija slabi.
Podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazali su da je u ožujku 39 posto podržavalo teritorijalne ustupke, u usporedbi sa samo 10 posto u svibnju 2022.
Međutim, utvrđeno je i da je u ožujku 50 posto Ukrajinaca odbacilo ideju da se Rusiji ikada predaju teritoriji, što je jedan posto manje u odnosu na prosinac.
Podaci drugog instituta – Centra Razumkov iz ankete provedene u veljači i ožujku pokazali su da je gotovo 82 posto ispitanika bilo protiv bilo kakvog formalnog prihvaćanja da su teritoriji okupirani.
“Definicija teritorijalnih ustupaka koju bi više od polovice stanovništva teška srca prihvatilo je de facto priznanje okupacije bez de jure priznanja”, rekao je Anton Hrušetskij iz KIIS-a, dodajući da bi zemlja zauzvrat morala dobiti sigurnosna jamstva.
Osim Kličkova kratkotrajnog ‘izleta’, nijedna istaknuta osoba u ukrajinskoj politici ili javnom životu ne pokušava potaknuti nacionalni razgovor o potrebi priznavanja gubitka teritorija.
Evhen Mahda, politički analitičar u Kijevu, rekao je da je potreban dijalog između vodstva zemlje i društva o odricanju od teritorija kako bi se osiguralo široko prihvaćanje potencijalnog sporazuma.
“Nažalost, moramo biti realni”, rekao je Mahda o uvjetima sporazuma o okončanju rata, napominjući da mnogi Ukrajinci još uvijek doživljavaju razgovore o kompromisu oko teritorija kao izdaju.
izvor: Index vijesti
