Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 19.09.2023. - Aktualnim prijepodnevnom započela je 18. sjednica Hrvatskog sabora. Na fotografiji Andrej Plenković. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Politika

Premijer Plenković u šaljivom tonu posljednji aktualni sat nazvao ”Aktualcem s happy end-om”

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuo je, odgovarajući na zastupnička pitanja tijekom aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru, da njegova Vlada ispunila sva predizborna obećanja i podsjetio na brojne projekte ostvarene unatrag sedam godina. Poručio je da Vlada neće donositi odluke na temelju pritisaka te naglasio kako su vladine mjere u krizi omogućile građanima da je ne osjete.

Redovno jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora, koje po Ustavu traje do 15. prosinca, započelo je nakon dvomjesečne stanke odavanjem počasti domovini, intoniranjem hrvatske himne i minutom šutnje za poginule branitelje i sve koji su život dali za Hrvatsku.

Minutom šutnje zastupnici su odali počast i preminulim kolegama, posebno onima koji su preminuli od prethodne sjednice, Đuri Perici, Anti Kutli i Ivanu Šukeru.

Redovno saborsko počelo je uobičajenim Aktualnim prijepodnevom na kojemu su premijer Andrej Plenković i ministri odgovorili na 39 zastupničkih pitanja.

Zastupnik Ivan Penava upitao je premijera zašto razara Hrvatsku i Slavoniju spomenuvši depopulaciju i izmjenu izbornih jedinica.

Njegovu ocjenu Plenković je nazvao depresivnom i pesimističnom nabrojivši sve projekte koje je Vlada realizirala u Vukovaru. „Što se tiče postignuća naše Vlade, to najveća propaganda ovakvih crnih komentara ne može narodu zakriliti uspjehe”, kazao je Plenković.

Zastupnik Veljko Kajtazi upozorio je kako je u Hrvatskoj i dalje 70-ak romskih razreda u osnovnim školama čime se krši Europska konvencija o ljudskim pravima, upitavši ministra obrazovanja Radovana Fuchsa što će učiniti.

„U prvom redu tu je problem demografske prirode, škole u blizini romskih naselja upisuju više romske djece”, odgovorio je Fuchs.

Zastupnika Borisa Miloševića zanimalo je hoće li se proglasiti park prirode na području rijeke Une. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je da Ministarstvo podržava inicijative za zaštitu prirode koje dolaze od lokalne samouprave pa tako i na primjeru rijeke Une. Pojasnio je da bi se određeno područje zaštitilo potrebna je stručna podloga, a zahtjev treba doći od javne ustanove za zaštitu prirode određene lokalne jedinice.

Oporbene optužbe govore o njihovoj nemoći, patetici i jadu

Zastupnica Sandra Benčić konstatirala je da je direktor HEP-a ostao na svom mjestu i tri mjeseca nakon situacije s viškovima plina, optuživši ga da je mecena političke korupcije u Hrvatskoj.

Premijer je ocijenio da je riječ o teškoj laži i teškoj optužbi. “Ne samo da je ovo teška laž, teška optužba, u biti vas sve štiti imunitet da vas ne tužim za to, pretjerujete, bez i jednog dokaza. To govori o vama kakvi ste, nemoćni, patetični, jadni“, poručio je.

Premijer je kazao da zastupnica Benčić, kao ni njezini kolege iz oporbe ne vide kako pobijediti HDZ, pa imaju novu strategiju po kojoj je on korumpiran.

“To vam je plasirao drug Grmoja, pa ste našli druga Rakara da vam to plasira, pa je jedan od portala to držao danima. Ovi ljudi su nemoćni kad izađu pred birače, HDZ će ih pobijediti”, poručio je Plenković.

Naglasio je da je njegova Vlada ispunila sva predizborna obećanja, pa podsjetio na brojne projekte ostvarene unatrag sedam godina.

Vlada neće donositi odluke pod pritiskom

Na situaciju s viškovima plina referirao se i zastupnik Davorko Vidović, upitavši premijera zašto o njoj šuti.

Predsjednik Vlade je uzvratio kako se zadaća oporbe svodi na to da u najuspješnijoj priči provedbe programa Sigurna Hrvatska, unatrag tri godine, nađe jedno pozitivno odstupanje u lipnju koje će zasjeniti sve.

„Politički ne dam to, jednostavno ne dam, ne može prevladati teza da tu netko nešto krade, a tu je očito u tom kontekstu da nitko nikom nije pogodovao“, rekao je Plenković i ponovio kako se to što se dogodilo, nije trebalo dogoditi.

Kazao je da je u tom slučaju riječ o grešci te da Vlada neće donositi odluke pod pritiskom opozicije i medija.

Na situaciju s viškovima plina osvrnula se i zastupnica Anka Mrak Taritaš, upitavši predsjednika Vlade tko će snositi odgovornost imenom i prezimenom.

“Imali ste odbor, saborsku raspravu i zaključak”, podsjetio je Plenković, ponovivši da ni o jednoj temi Vlada neće donositi odluku na temelju pritiska.

Spočitnuo je pritom oporbi što nije podržala obuku ukrajinskih vojnika te naglasio kako su Vladine mjere u krizi omogućile građanima da je ne osjete.

“To se dogodilo zahvaljujući nama i našim odlukama, pa i HEP-u kao alatu u provedbi te politike, a ovo drugo se ne brinite, to ćemo mi rješavati”, dodao je Plenković.

Krešo Beljak postavio je pitanje premijeru Plenkoviću vezano za korupciju u predizbornim kampanjama, a on mu je odgovorio da ne zna tko to ima ogromne izvore financiranja a da prije toga nisu postojali.

Dodao je da bi mu lakše odgovorio da je bio jasniji na koga točno misli kada govori o predizbornom novcu.

Nema te donatorske konferencije koja bi Gradu Zagrebu donijela toliko novca koliko mu je donijela ova Vlada

Premijer se osvrnuo na zastupnika Bakića koji se smijao dok je premijer odgovarao Kreši Beljaku.

“Što se vi smijete gospodine Bakiću? Kako se možete tako cinično, potpuno bezvezno i neinformirano smijati? Smijete se na način kao kad tvrdite da nemate dovoljno prihoda u Gradu Zagrebu da bi smanjili plaće. Mislim da se tome morate smijati”, ustvrdio je Plenković.

Naglasio je i da je Vlada lobirala da Hrvatska dobije milijardu i tri milijuna eura za obnovu od potresa i još milijardu i 550 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka. “Nema te donatorske konferencije koja bi vam donijela toliko novca koliko smo mi donijeli, a vi sada uredno i bez kompleksa s osmijehom otvarate škole s novcima koje je donijela HDZ-ova Vlada”, poručio je.

Na situaciju s viškovima plina osvrnuo se i zastupnik Zvonimir Troskot, a premijer mu je kazao da nije ništa odgovorio glede socijalnog stana niti objasnio  susrete s lobistima koji imaju poslovne interese.

Upitao je i kako to da uvijek u lonac Mosta upadaju informacije o tome da netko kupuje neki stan. “Kako vi to znate, a nitko u Vladi ne zna”, pitao je Plenković.

Država će mjerama od 27 milijuna eura pomoći poljoprivrednicima pogođenim afričkom svinjskom kugom

Osim na jeftini plin, zastupnik Miro Bulj osvrnuo i na zaradu ministra Gordana Grlića Radmana od zbrinjavanja eutanaziranih svinja.

Premijer je kazao kako je siguran da ministar Grlić Radman nije donio virus svinjske kuge.

Pojasnio je kako se Hrvatska nosila s kugom osnivajući krizne centre i angažirajući lokalne vlasti.

“Do danas smo bili u poziciji da se eutanazira svinje na gospodarstvima niske bio sigurnosti”, rekao je i naglasio da će mjerama od 27 milijuna eura pomoći pogođenim poljoprivrednicima.

Dodao je da su se svinje eutanazirale na mjestima gdje je niska razina sigurnosti te da su se donijele mjere koje će pomoći i u oporavku. “Mi ćemo zaštititi seljaka i nadoknaditi troškove”, poručio je Plenković.

Dezinformacije o neadekvatnoj reakciji Ministarstva poljoprivrede na pojavu afričke svinjske kuge

Predsjednik Vlade Plenković odbacio je optužbe zastupnika Marijana Pavličeka da je reakcija Ministarstva poljoprivrede na pojavu afričke svinjske kuge bila neadekvatna.

“U odnosu na vaše jatake manje fufljate i razgovjetniji ste, ali s druge strane širite dezinformacije o neadekvatnoj reakciji Ministarstva poljoprivrede na pojavu afričke svinjske kuge”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da Ministarstvo poljoprivrede godinama informira i upozorava posjednike o opasnosti i mjerama uz edukativne aktivnosti u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge.

Dosad je da je svinjska kuga potvrđena na 814 gospodarstava, eutanazirano je 17 tisuća svinja, te je od prvog slučaja u lipnju Ministarstvo poljoprivrede, zajedno sa svim drugim dionicima, donosilo odluke kako bi spriječilo daljnje širenje i naglasio će Vlada pomoći onima koji imaju štetu.

Naveo je da je osiguran program potpore sektoru svinjogojstva vrijedan 7,5 milijuna eura, program naknade gubitaka u sektoru svinjogojstva vrijedan 5 milijuna eura, te program pomoći vrijedan 15 milijuna eura kao dio prošlotjednog paketa mjera za potporu ulaganjima obnove svinjogojske proizvodnje.

Premijer je otkrio i gdje je ministrica poljoprivrede Marija Vučković koje nema na aktualnom prijepodnevu. “Ministrica poljoprivrede je danas u Europskoj komisiji kako bi dobila suglasnost i potrebna odobrenja za mjere koje Vlada poduzima i to radi u interesu hrvatskih poljoprivrednika i seljaka”, rekao je i dodao da se odluke ne donose politički arbitrarno već na temelju struke.

Smisao strateškog projekta je učinkovitija realizacija, a ne novac iz proračuna

Zastupnica Ivana Kekin optužila je Vladu i premijera za privatizaciju javnog zdravstva i navela primjer privatne onkološke bolnice Medikol koja je jedina proglašena državnim strateškim projektom.

Premijer Plenković je te optužbe oštro odbacio, kao i to da se strateški projekti određuju po kriteriju poznanstva te pojasnio proceduru. Kazao je da ne poznaje niti je ikad vidio vlasnika Medikola i pozvao zastupnicu da suspregne iznošenje lažnih izjava.

“Jer ćemo se onda baviti parkingom vašeg muža i slično”, rekao je premijer.

Objasnio je kako činjenica da je nešto proglašeno strateškim projektom ne znači da država za to daje neki poseban novac, već je smisao da procedure za realizaciju projekta budu učinkovitije.

Od jučer Konzum i KTC i Tommy snizili ukupnu vrijednost košarice

Govoreći o paketu mjera za ublažavanje udara inflacije, ministar Davor Filipović kazao je kako je ograničavanjem cijena određenih proizvoda košarica jeftinija više od 70 eura.

“Od jučer su i Konzum i KTC i Tommy snizili ukupnu vrijednost košarice za više od 70 eura u odnosu na 30. prosinca prošle godine a ide se i s dodatnim sniženjima”, kazao je.

Odgovarajući zastupnici Ljubici Lukačić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio da će zakon o inkluzivnom dodatku stupiti na snagu s 1. siječnjem te će nekoliko dosadašnjih potpora objediniti u jedinstveni dodatak čiji će kumulativni iznos biti znatno veći.

Najavio je i uskoro novi paket zakona o kapitaliziranoj mirovinskoj štednji kako bi se unaprijedio položaj onih koji primaju mirovinu iz dva stupa, ali i položaj sadašnjih preko 1,6 milijuna osiguranika koji će sutra otići u mirovinu.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će 5C koridor kroz Hrvatsku biti potpuno izgrađen početkom 2025., istaknuvši da je za svih 88 kilometara odnosno tri faze koje nedostaju ukupno osigurano 150 milijuna eura.

Moja uloga je da građani žive bolje

Zastupnica Mirela Ahmetović upitala je premijera Andreja Plenkovića koja je njegova uloga u aferi s viškovima plina.

“Moja uloga u svemu je da Hrvati žive bolje nego da s njima recimo upravljate vi i vaša ekipa”, odgovorio je Plenković.

Dodao je pritom kako je Ahmetović bila kolovođa onih koji su radili sve da Hrvatska ne dobije LNG terminal na Krku, te je pozvao da osobno plati višak onoga što je plaćala jeftinije struju i plin. Kazao je da će ostati upamćena po tome što je bila protiv.

Premijer joj je spočitnuo i da nije glasala protiv odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.

Odnosi SAD-a i Hrvatske odlični su i partnerski

Na upit Milana Vrkljana o pismu američkog kongresnika koji govori o korupciji i prodoru ruskih utjecaja u Hrvatsku, Plenković je poručio da će veleposlanstvo u SAD-u ispitati o čemu se radi i da Vladi nije poznato da je bilo koji američki investitor u Hrvatsku imao bilo kakav problem, a kamoli ucjenu.

Rekao je da je spomenuti kongresnik bio u Hrvatskoj te da je s njim održan pozitivan i konstruktivni sastanak, istaknuvši da su odnosi Sjedinjenih Država i Hrvatske odlični i partnerski.

“Tko su ljudi koji su od tog posjeta bili u kontaktu s navedenim kongresmenom nije mi poznato, to nije pisao sam ni u dokolici ničim izazvan nego na temelju nečijeg inputa, a taj input je koliko mogu razumjeti više došao tu negdje iz naših kuhinja i laboratorija a puno manje iz SAD-a”, kazao je Plenković.

Moramo raditi na pomirbi i suradnji

Nakon što je naveo da su u Hrvatskoj pokrenuti kazneni postupci protiv 3801 osobe, da je 707 okrivljenika proglašeno krivima, da su lani podnesene kaznene prijave protiv 49 osoba, optužnice podignute protiv 22, a sudovi su presudili u odnosu na 31 osobu, premijer Plenković se obratio zastupnika Stipi Mlinariću, koji je pitao što je Vlada poduzela po pitanju ratne odštete i kažnjavanja radnih zločinaca.

Rekao je da živimo u 2023. godini te da Mlinarićeva stranka nema ništa za ponuditi hrvatskom narodu, osim nabijati na nos HDZ-u da surađuje s manjinama.

“Ovo je 2023. godina, Hrvatska je samostalna već više od tri desetljeća i riješila je sve strateške zadaće. Svaka čast vama i svakom hrvatskom branitelju, ali mi moramo raditi na pomirbi i suradnji. Što vi zapravo hoćete?”, upitao je Plenković.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić potvrdio je navode Daria Hrebaka da 22 hrvatska grada u slijedećih nekoliko godina iz programa Integralnih teritorijalnih ulaganja mogu povući 680 milijuna eura za razne projekte.

“Gradovi sredstva dobivaju izravno, a potpisi se očekuju  krajem listopada ili početkom studenoga, a nakon toga se očekuje veliki investicijski ciklus u njima”, rekao je Erlić.

Prosječna mirovina povećana za više od 50 posto

Odgovarajući zastupniku Željku Paviću, premijer Andrej Plenković odbacio je tvrdnje da Vlada malo ili ništa radi za umirovljenike.

“Prosječna mirovina u našem mandatu povećana je za 52,3 posto i iznosi 545 eura. U odnosu na 2016., kada smo preuzeli vlast, to je povećanje od 41 posto”, istaknuo je Plenković.

Naglasio je i kako su najniže mirovine podigli više od 66 posto, te za kolovoz iznosi 346, 7 eura, dok udio prosječne mirovine u plaći iznosi 47,7 posto. 

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je pozitivne rezultate pilot projekta onko uputnica u KB Rijeka.

“Od 1. svibnja do 5. rujna, redovnih je narudžbi bilo 673, prosječno vrijeme čekanja 98 dana, a po novom modelu naručivanja provedene su 63 narudžbe onkoloških bolesnika, vrijeme čekanja na realizaciju je ispod četiri dana”, naveo je Beroš.

Renata Sabljar Dračevac ukazala je na problem palijativne skrbi, na što je premijer Plenković poručio da ministar zdravstva radi na novom programu razvoja palijativne skrbi i izradi nacionalne mreže za liječenje boli.

Ne uvodi se novi porez

Ministar financija Marko Primorac na upit zastupnika Josipa Borića pojasnio je nove zakonske izmjene poreznih zakona, istaknuvši da se ne uvodi nikakav novi porez.

Porez na kuće za odmor postoji od 1994., ne uvodi se nikakav novi porez, donedavno se plaćao od 5 do 15 kuna po četvornom metru, a sada se izmjenama iznos mijenja na način da će lokalne jedinice moći taj porez povećati do 5 eura po četvornom metru što ne znači da ga one moraju povećavati, rekao je Primorac.

Dodao je da su paušalni porez koji se plaća po krevetu u iznosu od 150 do 1500 kuna i dosad plaćali oni koji su se bavili turističkim najmom. “Ako netko nije plaćao taj porez nije radio po propisu”, kazao je ministar.

Premijerski kandidat u ostavci sa štrikom oko vrata

Saborski zastupnik Peđa Grbin prozvao je na premijera da u sedam godina nije proveo niti jednu ozbiljnu reformu te, a Plenković mu je poručio da je premijerski kandidat u ostavci sa štrikom oko vrata.

“Vi ste patentirali novu ulogu u hrvatskoj politici. Vi ste premijerski kandidat u ostavci sa štrikom oko vrata”, kazao je Plenković.

Poručio je i da SDP potiče suicid kod umirovljenika i starijih osoba i to je politička poruka s kojom je Grbin startao.

Vi ste, dodao je, odmah u ostavci. Bit ćete treći predsjednik SDP-a koji će nakon parlamentarnih izbora, na kojima će se suočiti sa mnom i još s nekima, dati ostavku. To je već sada jasno i to je jasno vašim kolegama”, rekao je Plenković.

Podsjetio je i na raniju Grbinovu izjavu da ne bi otišao na grob prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Znači, kazao je, vi ne bi Tuđmanu na grob, a Sandra Benčić bi bila protiv zakona o hrvatskom jeziku već bi Deklaraciju o zajedničkim jezicima.

Za obnovu 1,3 milijardi eura iz Fonda solidarnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je na upit zastupnika Zorana Gregurovića istaknuo da post potresna obnova zgrada javne namjene te javne prometne i komunalne infrastrukture nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa ne bi bila izbliza kakva je da nije bilo 1,3 milijardi eura iz Fonda solidarnosti EU. Istaknuo je kako je obnovljeno 156 škola, 26 fakulteta, 18 bolnica te 36 zdravstvenih ustanova.

Bačić je kazao i da je obnovljeno 600 kilometara prometnica i 77 mostova. Također, na području oba potresa obnovljeno je 217 klizišta ali se, upozorio je, nakon ljetnih kiša i bujica otvaraju nova i na područjima Varaždinske županije.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u sinoćnjem Dnevniku HTV-a, gdje je govorio o aktualnim političkim temama. Kad je riječ o izboru ustavnih sudaca,...

Politika

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Hrvatska vojska organizirali su 6. prosinca 2024., jedinstven događaj u Puli pod nazivom Postani hrvatski vojnik. Okupio je stotine...

Vijesti

Posada Hrvatskog ratnog zrakoplovstva danas 7. prosinca 2024. godine sudjelovala je u hitnoj medicinskoj akciji prijevoza novorođenčeta u inkubatoru iz Opće bolnice Dubrovnik do...

Politika

Trodnevna konferencija u Šibeniku okupila gotovo 1000 predstavnika županija, gradova, općina regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika U sklopu ovogodišnje konferencije Dani regionalnoga razvoja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori