Hrvatski će u iduće tri godine ostvariti četiri velika projekta – Pelješki most, članstvo u Schengenu, ulazak u europodručje i nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova, a iskoristit će ih i za potrebne reforme, poručio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković na konferenciji “Ključni hrvatski uspjesi”.
“Hrvatski put prema samostalnosti bio je težak i zahtjevan, no godine pred nama neće biti ništa lakše ako se ne budemo već sada pripremali za svijet koji dolazi”, rekao je Plenković u svojem govoru.
Po meni, trebamo napraviti nekoliko bitnih iskoraka, a to je prije svega reforma pravosuđa. Pritom, odlučno tvrdim da pravosuđe nije HDZ-ovo. Svatko tko je iole informiran zna da to nije tako. I te floskule treba otklanjati i odbacivati što argumentima što snažnim političkim otklonom.
Mi ćemo u tom procesu jačati i državnu upravu. Državna uprava, velika ili mala, mora biti učinkovita. Mora biti ono za što i postoji – a to je da je servis građanima, da je brza, da je učinkovita i da je digitalizirana.
Kad je riječ o teritorijalnoj fragmentiranosti, mi smo rekli da radimo iskorake u pogledu općina. Imamo puno jedinica lokalne samouprave. Županije će ostati, tu dilema nema. A što se tiče općina, mislim da tu imamo prostora za određena spajanja zajedničkih funkcija i uloga, što će smanjiti troškove.
Nastavit ćemo privatizaciju portfelja u vlasništvu države, uz unaprjeđenje korporativnog upravljanja. To je po meni jedno od onih područja u kojem možemo i moramo biti bolji i učinkovitiji.
Nastavit ćemo reformu obrazovanja. Zbog toga ide skoro milijarda eura iz NPOO-a upravo u znanost i obrazovanje. To je možda najvažnije od svih pitanja. Pitanje koje će nam dati palac gore ili dolje jesmo li u stanju mlade generacije ukopčati u trendove četvrte industrijske revolucije. U tom segmentu obrazovanja i znanosti, relevantnosti svih studijskih programa koji su usklađeni sa tržištem rada se krije formula uspjeha društava i ekonomija. Zato ćemo nastaviti povezivati i znanstvenu zajednicu i gospodarstvo.
Tu je, naravno, i reforma zdravstvenog sustava koji nam je generirao enormne troškove godinama. Na tome radimo, imamo dosta spremljen koncept. Izbrusit ćemo ga u tjednima i mjesecima koji su pred nama i na jesen ići u potrebne promjene niza zakonskih propisa koji će nam omogućiti učinkovitije upravljanje zdravstvom.
Ono što je po meni najbitnije za Hrvatsku su dva velika pitanja. Jedno je pitanje demografije, gdje moramo napraviti iskorake, i to iskorake koji će nam omogućiti da nas ima više. Trenutno, kako nam izgleda struktura starosti stanovništva nije dobro. Sada nam je deblo relativno u sredini zrelih godina bucmasto, a taj bucmasti dio će se popeti gore na krošnju. Ostat će tanko deblo, sa škrtom demografskom perspektivom u desetljećima koja su pred nama. Zato je to zadaća o kojoj moramo voditi najviše računa.
A drugo je klimatske promjene. Pa i ove velike vrućine koje se događaju diljem svijeta već ove godine govore nam koliko je to pitanje krupno, koliko će klimatske promjene utjecati na globalne procese. Prije svega na migracije stanovništva, na siromaštvo, na ratove, na okolnosti gdje će razvijeni zapadni svijet morati praktički paralelno, globalno gledajući, upravljati s procesima na kontinentima gdje je demografska ekspanzija tako velika, a ekonomska i socijalna situacija nije dobra da će se nužno reflektirati i na Europu i na Sjevernu Ameriku, a naravno i na druge.
Izvor: Hina/Vlada
